Crna Gora nije prošla kroz demokratsku promjenu vlasti ni tri decenije nakon pada Berlinskog zida, dok u društvu i dalje prevladavaju jake podjele. Iako je kao bivša komunistička republika ušla u NATO i počela pregovore sa Evropskom unijom (EU), Crna Gora i dalje ima institucije koje su pod jakim uticajem vladajuće partije dok se neistomišljenici vlasti proglašavaju državnim neprijateljima.
Državu vode bivši komunistički funkcioneri koji su na ruševinama Berlinskog zida počinjali političke karijere a državu vodili kroz ratove, reforme, vraćanje državnosti i ulazak u velike zapadne saveze.
Bivši ministar vanjskih poslova Branko Lukovac ističe za “Vijesti” da je Crna Gora uspjela da se odvoji od politike mržnje i rata, na koju se oslanjala u vrijeme kada je pao Berlinski zid.
“Zahvaljujući prevlasti politike i snaga koje su se suprotstavljale politici mržnje i hegemonije i težile suverenoj Crnoj Gori, a dijelom oslanjale i na snage zapadne demokratije, Crna Gora je uspjela da dobije većinsku podršku građana za put nezavisnosti i integracija u šire evroatlantske integracije. To je težak i dug put, jer je najvažnije prevladati unutrašnje podjele i sukobljenosti, da bi, punom mobilizacijom unutrašnjih snaga, ostvarili potreban napredak u svim sferama i uspješno se integrisali u šire evropske okvire”, tvrdi Lukovac.
Proces rušenja vlasti sa ulice u Crnoj Gori je uveliko završen kada je 9. novembra 1989. godine njemački kancelar Helmut Kol poručivao da prestankom hladnoratovskih podjela nikome neće biti lošije, ali da će mnogima biti znatno bolje.
Dok su Njemci rušili zid a svijet čekao promjene, aktuelni predsjednik države Milo Đukanović došao je na vlast na krilima tzv. antibirokratske revolucije obećavajući da će “od birokratizovanog rukovodstva vratiti vlast radničkoj klasi i narodu”. Dvije godine kasnije, njegova Demokratska partija socijalista (DPS) je kao nasljednica Saveza komunista osvojila je vlast na prvim višestranačkim izborima i tamo ostala do danas.
Đukanović je naredne tri decenije pokrivao funkcije premijera i predsjednika države, a za to vrijeme crnogorska vlast je podržavala ratnu politiku Slobodana Miloševića, da bi mu kasnije okrenila leđa i uspješno vodila projekat obnove državnosti.
Jedan od vođa antibirokratske revolucije, Predrag Bulatović, tvrdi da nakon tri decenije Crna Gora nije uspjela da se oslobodi partijskog uticaja i izgradi državne institucije.
“U Crnoj Gori od 1989. nije došlo do promjene vlasti na izborima, a na samom vrhu vlasti je član Saveza komunista. To praktično znači da kod nas danas još nije pao Berlinski zid, već je dodatno ojačan i armiran”, tvrdi za “Vijesti” poslanik Demokratskog fronta (DF).
Tokom prethodne tri decenije, Crna Gora je učestvovala u ratovima na prostorima bivše Jugoslavije, da bi je kasnije međunarodni partneri proglašavali za “primjer dobre regionalne saradnje”. Vlast je politički i ekonomski sarađivala sa Rusijom, da bi kasnije ušla u NATO i optužila Moskvu za pokušaj državnog udara. Šest godina nakon otvaranja pregovora sa EU, u Briselu je nazivaju “regionalnim liderom u integracijama”, ali i “zarobljenom državom”.
Počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić tvrdi da je u Crnoj Gori preostao posljednji komad Berlinskog zida na tlu Evrope.
“U Crnoj Gori na vlasti su ista partija i isti čovjek kao i prije pada Berlinskog zida. Balkan pokazuje kako se mutirani autokratski režimi održavaju i danas. Oni čak hladnoratovski bivaju prihvaćeni po obrascu - autokrata je dobar ako je strateški naš”, tvrdi Krivokapić, dok Bulatović ističe da vlast nije željela suštinske promjene iako se u vrijeme rušenja zida zalagala za višepartijski sistem.
“Ostvaren je višepartizam koji je formalan, a država je partijsko vlasništvo DPS-a i privatna svojina Đukanovića, njegove porodice i ortaka. Padom Berlinskog zida imamo bar dvije decenije najtežeg perioda za Crnu Goru. Danas su institucije pred urušavanjem, posebno pavosuđe i tužilaštvo, dok se nastavlja davno započeta pljačka državnih resursa”, upozorio je Bulatović, istakavši da je Crna Gora i dalje duboko podijeljeno društvo.
Lukovac: Atmosfera Hladnog rata ponovo aktuelna
Lukovac upozorava da se tri decenije nakon okončanja Hladnog rata, ponovo oživljavaju podjele iz toga vremena.
“Padom Berlinskog zida Crna Gora je dobila onoliko koliko su dobili međunarodni odnosi okončanjem Hladnog rata, raspadom i nestankom nekih blokovskih političkih, ekonomskih i vojnih struktura, te nezavisnim položajem i opredjeljenjem jednog broja zemalja koje su bile dio blokovske podjele i politike. Ipak, svjedoci smo obnavljanja hladnoratovske atmosfere i pokušaja oživljavanja podjela i konfrontacija koje podsjećaju na vrijeme blokovskih rivaliteta i sukobljavanja”, tvrdi Lukovac.
Krivokapić: Prljavi novac gradi nove zidove
Krivokapić ističe da je forma ideološkog socijalističkog autoritarizma zamijenjena kleptokratskom sa elementima mafiokratske. On je upozorio da u Crnoj Gori ni danas nema slobodnih i fer izbora.
“To je novi zid koji niče pred našim očima. Zid prljavog novca i medija na izborima, koji raste između građana i korumpiranih lidera. Država gubi osjećaj za javno dobro, a postaje oruđe za preraspodjelu javnih dobara u džepove otuđenih moći. Taj zid se gradi i dodatnom korupcijom sa raznih istoka. Postaje puno opasniji jer razara temelj svake države – vjeru u pravdu, Ustav i insitucije”, rekao je Krivokapić sinoć, učestvujući na raspravi “Berlinski zid 30”, koji je u tom gradu organizovala Akedemija za kulturnu diplomatiju.
Bonus video:
