Evropska komisija spočitala je još jednom Agenciji za sprečavanje korupcije izostanak konkretnih rezultata koji bi približili Crnu Goru članstvu Evropskoj uniji.
U svom ovogodišnjem radnom dokumentu o stanju u ključnim poglavljima, u dijelu koji se tiče te Agencije, briselski zvaničnici u opštem dijelu konstatuju samo jačanje administrativnih i tehničkih kapaciteta.
“Međutim, i dalje su prisutni izazovi i kritike vezane za nezavisnost Agencije, te njeno utvrđivanje prioriteta, selektivni pristup, kontroverzno tumačenje i primjenu zakonodavstva, kao i kvalitet odluka”, stoji u dokumentu.
Direktor Agencije Sreten Radonjić nije odgovorio na pitanja “Vijesti” dijeli li saglasnost sa stavom zvaničnog Brisela, da li je ta institucija za skoro četiri godine rada trebalo da ima bolje rezultate i smatra li da bi on ili neko od njegovih saradnika trebalo da snosi odgovornost za iste.
Osim Zlatka Vujovića, na ova pitanja nije odgovorio nijedan drugi član petočlanog Savjeta Agencije.
“Nažalost, ne vjerujem da postoji spremnost ostalih članova Savjeta za preispitivanjem odgovornosti uprave Agencije za izostanak rezultata koje su navedeni od strane EK”, kazao je Vujović, pojasnivši stav time što su već jednom odbili njegovu inicijativu za ispitivanje odgovornosti direktora Agencije.
Vujović je inicijativu za preispitivanje odgovornosti direktora podnio na prvoj sjednici Savjeta.
Ni smijenjena članica Savjeta Agencije Vanja Ćalović Marković ne smatra, rekla je, da će novi Savjet ili Agencija uraditi bilo što poslije razmatranja ocjena iz radnog dokumenta: “Zbog toga što nijedan od stavova Komisije izrečenog u dokumentu nije nov”. “Ovakav Savjet Agencije je izabran upravo da bi Agencija nastavila da radi kako je radila do sada. Odnosno da bude politički bič u rukama vladajuće partije za mišljenje neistomišljenika i da bude istovremeno jedan veliki tepih koji treba da pokrije svu političku korupciju i sve nezakonito bogaćenje javnih funkcionera. U tom je gospodin Radonjić bio izuzetno uspješan i ja sam sigurna da vladajuća većina u parlamentu ne želi da se takvo rješenje promijeni”, kazala je ona.
Mada se ovogodišnji radni dokument odnosi na rezultate u prvih šest, a prošlogodišnji u prvih devet mjeseci, EK je konstatovala da je Agencija u velikom broju slučajeva počela ispitivanje da li su podaci iz podnijetih imovinskih kartona tačni i potpuni, što je “rast od 113 odsto u odnosu na isti period prošle godine”.
Detaljna kontrola, napominje se, planirana je u odnosu na ministre, gradonačelnike, direktore i druge koji su odabrani na osnovu procjene rizika.
“Rezultati detaljnih provjera na slučajnom uzorku službenika - uključujući provjeru u odnosu na nezakonito bogaćenje, zamjenu i prebacivanje imovine, te identifikovanje porijekla imovine - i dalje su rijetki”, stoji u radnom dokumenetu.
Član Savjeta Agencije tvrdi da je na ovom polju potrebno uraditi puno više, posebno kada je riječ o onima na visokim funkcijama.
“Statistika se ne može ‘bildovati’ samo sa onima manjeg političkog značaja”, ističe Vujović.
U dijelu koji se tiče kontrole vezano za finansiranje političkih partija i izbornih kampanja, EK navodi da su u Tuzima održani izbori i da je Agencija pokrenula samo jedan prekršajni postupak, ali da “nije utvrdila veće nepravilnosti i slučajeve zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe”.
Na pitanje da li je za skoro četiri godine rada trebalo da ima bolje rezultate u ovoj oblasti, Vujović ocjenjuje da ovom pitanju Agencije “prilazi formalistički, a ne suštinski”.
“Stoga su i rezultati kontrole finansiranja prilično ‘mršavi’, te su kritike EU u potpunosti opravdane”, smatra on.
Bivša članica Savjeta dodaje da je Brisel upravo u ove dvije oblasti - finansiranje partija i izbornih kampanja i nezakonito bogaćenje, konstatovao da nema nikakvih rezultata.
U Crnoj Gori se sljedeće godine održavaju parlamentarni izbori, a, ukoliko se postigne dogovor, i lokalni izbori u svim opštinama.
Agencija nije dobila ni pohvale koji se tiču oblasti lobiranja.
Kada je u pitanju primjena Zakona o lobiranju, nije bilo novoizdatih sertifikata za lobiranje, a Agencija je od strane pojedinaca koji su bili predmet lobiranja dobila dvije zvanične prijave lobiranja.
“Mali brojevi ukazuju na to da se aktivnosti lobiranja još uvijek odvijaju izvan zakonskog okvira. Analiza postojećeg zakonskog okvira trenutno je u toku, s ciljem da se identifikuju izazovi u njegovoj primjeni.
Otkrivanje, praćenje i sankcionisanje kršenja zakona još uvijek predstavlja izazov”, navodi se u nalazu briselskih zvaničnika.
U dijelu koji se tiče planova integriteta, EK napominje da je Agencija početkom godine izradila prvi put analizu efikasnosti i efektivnosti planova integriteta, ali da nije rađena procjena konkretnog uticaja ovih planova na prevenciju korupcije.
Vujović: Pokrenuću da se objavi odluka za kaznu DPS-u
U dijelu koji se tiče kontrole finansiranja izbornih kampanja, Evropska komisija piše da je Agencija utvrdila da je Demokratska partija socijalista (DPS) prekršila Zakon jer u periodu parlamentarnih izbora 2016. godine nije preko žiro-računa plaćena donacija od 47.500 eura.
Ovo se odnosi na aferu “Koverta”, u kojoj je jedan od aktera bivši gradonačlenik Podgorice Slavoljub Stijepović.
Dodaje se da je naloženo da se ovaj iznos uplati u državni budžet, a DPS-u izrečena novčana kazna od 20.000 eura, dok je sam slučaj proslijeđen tužilaštvu. “Predmetna odluka još uvijek nije objavljena”, konstatuje Brisel.
Vujović je “Vijestima” kazao da će se postarati da ona bude objavljena.
“Pokrenuću ovo pitanje. Ne vidim razlog zašto bi se ova odluka krila od javnosti”, kazao je on.
Ćalović Marković: I EK vidjela sporno tumačenje zakona
Nekoliko odluka Agencije u politički osjetljivim slučajevima koje su dovele do razrješenja, primjera radi, člana Savjeta Agencije i članova Savjeta RTCG, poništeno je od strane Upravnog suda, napominje EK.
Skupština je izabrala novi Savjet ASK a, stoji u dokumentu, uslovi za imenovanje za člana Savjeta protumačeni su od strane Skupštine na način da uključuju obavezno položen ispit za rad u državnim organima.
“Što je dovelo do toga da neki kompetentni članovi organizacija civilnog društva kao kandidati budu isključeni iz postupka izbora za novi Savjet Agencije”, navodi se u radnom dokumentu. Ćalović Marković ocijenila je da je i EK konstatovala kako je Agencija iskorištena da bi se u politčkim slučajevima donijele odluke o smjenama.
“Ali i pominju i da je parlament tumačio zakon na takav način da bi onemogućilo da se ja uopšte ponovo kandidujem za člana Savjeta Agencije”, kazala je ona za “Vijesti”.
Bonus video:
