Cilj reforme izbornog zakonodavstva ne treba da bude da se neko pobijedi, već da se stvore održiva i kvalitetna rješenja koja će biti ograničavajući faktor zloupotrebe pozicije moći ko god bio na vlasti. Ne smije izborna reforma da bude usmjerena protiv bilo koga, već treba da bude usmjerena u korist svih. Cilj izborne reforme su slobodni i fer izbori.
To je ocijenjeno na okruglom stolu na temu: „Reforma izbornog zakonodavstva i tehnička vlada - preduslovi za izlazak iz političke krize?“, koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS) i Građanski pokret URA, koji je organizovan u sklopu projekta “Društveni dijalog – zajedno do rješenja”. Na okruglom stolu učestvovalo je više od 60 pravnika, ekonomista, advokata, predstavnika nevladinih organizacija, političkih partija i državnih organa.
Uvodničari i panelisti na okruglom stolu bili su: dr Dritan Abazović - predsjednik GP URA, Zlatko Vujović - Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Boris Marić pravnik i izvršni direktor NVO CEGAS, Zoran Miljanić generalni sekretar Saveza građana CIVIS, Milica Kovačević predsjednica Centra za demokratsku tranizciju (CDT), Milena Bešić, direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Slavoljub Šćekić novinar i publicista ispred CIN CG-a.
U diskusiji su učestvovali Nikola Grdnić, Omer Šarkić, Nevenka Ćirović, Aleksandar Dragićević, Zarija Pejović, Saša Mijović, Mladen Bojanić, Mila Kasalica, Jovan Eraković i Radomir Glendža.
ABAZOVIĆ – Ključna rješenja bez kojih nema sveobuhvatne izborne reforme
Abazović je naglasio da URA ostaje pri rješenjima koja su sa drugim opozicionim kolegama predstavili Johanesu Hanu u Briselu od kojih je najvažnije da se normira održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Poslanik i lider URE dr Dritan Abazović iznio je u ime URE i Saveza građana CIVIS konkretne prijedloge bez kojih nema sveobuhvatne izborne reforme.
1. Uvođenje sistema otvorenih listi – jer je to jedini sistem koji ruši partijsku državu, omogućava veći stepen neposredne demokratije i povećava odgovornost samih poslanika. Zalažemo se za otvorene liste jer smatramo da građani treba da glasaju za ljude. Kada je u pitanju model preferencijalnog glasanja treba težiti da on bude što jednostavniji. Pitanje reforme izbornog sistema se mora otvoriti što prije i donijeti rješenja koja će se primjenjivati od narednih izbora.
2. Kriminalizacija nezakonitog finansiranja političkih partija i kriminalizacija nezakonitog upravljanja sredstvima od strane odgovornih lica u partijama uz propisivanje i normiranje kazni zatvora od 6 mjeseci do 10 godina u zavisnosti od vrste i težine krivičnog djela.
3. Smanjenje broja biračkih mjesta čime bi se racionalizovali troškovi i smanjili izdaci za organizaciju izbora, Na taj način bi se smanjile zloupotrebe i neregularnosti koje su do sada više puta konstatovane na manjim biračkim mjestima. Smanjenjem broja biračkih mjesta stvorili bi se uslovi i da se glasa u objektima kojem pristup imaju osobe za invaliditetom što bi omogućilo da svi u Crnoj Gori iskoriste pravo da biraju bez prepreka i ograničenja.
4. Štampanje glasačkih listića van Crne Gore u nekoj od zemalja Evropske unije uz jasno definisan i normiran izgled glasačkog listića i način glasanja. Na ovaj način smanjile bi se zloupotrebe i neregularnosti koje prate štampu glasačkih lista i onemogućilo da bilo koji birač unaprijed dobije zaokružen glasački listić. Osim toga jedino definisanim i normiranim izgledom glasačkog listića i preciziranjem načina glasanja spriječilo bi se glasanje putem flomastera, olovaka u boji, glasanje putem gemotrijskih simbola i slične zloupotrebe.
5. NOVI Zakon o biračkom spisku uz detaljnu reviziju postojećeg biračkog spiska. Uvođenje ID brojeva u birački spisak kojim bi se zaštitili podaci (JMB) i preko kojeg bi se sprovela revizija biračkog spiska u cilju otklanjanja fantoma. Novi Zakon o biračkom spisku morale bi da prate i izmjene i dopune Zakona o registrima prebivalištu i boravištu uz uvođenje obaveze da se svaki građanin jednom godišnje prijavi u svom mjestu prebivališta.
6. NOVI Zakon o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja koji bi obuhvatio i norme o kriminalizaciji nezakonitog finansiranja političkih partija i kriminalizaciji nezakonitog upravljanja sredstvima od strane odgovornog lica u partijama. Novi zakonom o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja neophodno je, između ostalog, precizirati i jasno definisati: vrijeme trajanja izborne kampanje, pravni status koalicija, precizirati upotrebu sopstvenih sredstava za izbornu kampanju, razgraničiti nadležnosti ASK-a i DRI-a, stvoriti mehanizme za otkrivanje crnih fondova i mehanizme za ograničavanje zlouptrebe javnih resursa u partijske svrhe, kreiranje mehanizama kojim bi se omogućilo ASK-u da u saradnji sa SDT-om sprovodi dubinske forenzičko-finansijske istrage političkih partija, uspostovaljanje modela jedinstvenog računovodstvenog standarda…
7. Propisivanje jasnih kontrolnih mehanizama i normiranje obaveza i nadležnosti uz jasnu podjelu zaduženja-a ASK, SDT-a i Uprave policije u oblasti sprovođenja seta izbornih zakona. Omogućavanje i stvaranje zakonskih okvira da ASK može direktno da izriče sankcije političkim partijama kako bi se izbjegao komplikovan lanac izvršenja kazni kroz upravne sankcije koje izvršavaju sudovi za prekršaje. Jasno definisanje i propisivanje obaveze SDT-a da gdje god postoje osnovi sumnje u nelegalne radnje protiv izbornog prava pokrene potrebne postupke iz svoje nadležnosti.
8. Usvajanje seta medijskih zakona uz poseban osvrt na zakon o nacionalnom javnom emiteru. Cilj treba da bude usklađivanje našeg zakonodavnog okvira sa međunarodnim standardima u sferi slobode izražavanja, nezavisnosti medija, konkurencije, dodjele državne pomoći, javnih nabavki itd.
9. Profesionalizacija i depolitizacija DIK-a uz propisivanje kriterijuma za izbor članova i definisanje ukupnog broja stalnog sastava DIK-a po jasnim kriterijumima i normama. Definisanje načina rada DIK-a, propisivanje da DIK odluke donosi dvotrećinskom većinom i donošenje niza podzakonskih akata kojim bi se uredila pitanja uloge ovlašćenih predstavnika u izbornim komisijama i biračkim odborima. Neophodno je propisati kvalifikovanu skupštinsku većinu (2/3) za izbor članova DIK-a i definisati kriterijume za predlaganje kandidata. Neophodno je stvoriti softverske, informatičke i druge preduslove da se uspostavi princip maksimalne transparentnosti.
10. Uvođenje opozicionog kontrolora u Ministarstvo finansija i lokalne sekretarijate za finansije koji bi od dana raspisivanja izbora do dana proglašenja konačnih rezultata mogao da prati novčane transkacije i tokove novca. Neophodno je stvoriti preduslove da se u setu izbornih zakona ovo uvede kao trajna norma bez obzira ko je na vlasti, uz izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi i Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti kako bi se ova oblast u poptunosti normirala.
Tehnička vlada i modeli primjene izbornih zakona
Na okruglom stolu je ocijenjeno da su i najsavršeniji zakoni i najbolja zakonska rješenja uzaludni ako nema adekvatnog mehanizma sprovođenja i implementacije izbornih zakona. Bez mehanizma sprovođenja, svaki zakon je mrtvo slovo na papiru.
Konstatovano je da tehnčka ili bilo kakva prelazna vlada neće imati efekta niti dati rezultate ukoliko bude trajala nekoliko mjeseci. Ocijenjeno je da bi takva vlada morala da traje najmanje godinu dana kako bi mogla da postigne određene rezultate u sprječavanju zlopotreba i primjeni izbornih zakona.
Generalni sekretar Saveza građana CIVIS – Zoran Miljanić naveo je da je aspurdno i nerealno očekivati da će ljudi poput Ivice Stankovića, Milivoja Katnića, Vesne Medenice i Veselina Veljovića omogućiti fer i slobodan izborni proces. Tehnička vlada da bi uspjela mora imati sve poluge vlasti i ona je jedini garant da izborne zakone neće sprovoditi Veljović, Medenica, Stanković, Katnić.
