Od izuzetne važnosti je ko će biti novi direktor Agencije za sprečavanje korupcije s obzirom na moć koju ta funkcija donosi, ali je činjenica da u narednu izbornu godinu ulazimo u mnogo lošijem ambijentu nego pred izbore 2016. godine, ocijenjeno je na konferenciji "Nezavisnost, odgovornosti, rezultati Agencije za sprečavanje korupcije", koju je organizovao MANS.
Direktor Upravnog odbora CEMI Zlatko Vujović je rekao da je Agencija relativno nova institucija i da je problem u kadrovima “i po dubini, a nije samo presudno ko se nalazi na čelu Agencije”.
“Negativna selekcija nije samo kad je u pitanju čelna osoba u instituciji, već se uglavnom i svi ostali, postoje i izuzeci, biraju na bazi partijske podobnosti... Ako bismo, mada to nije realno očekivati, došli do nekog direktora koji bi ispunjavao kriterijume i očekivanja da je potpuno nezavisan od političkih partija, pitanje je koliko bi i pored ovlašćenja, mogao dobrog da učini u situaciji ako imamo negativnu selekciju za veliki broj institucija ipozicija”, rekao je Vujović.
Vujović je istakao da će izbor direktora ASK-a biti test za članove nevladinog sektora u Savjetu ASK-a.
"Sačekaćemo taj test, pa ćemo vidjeti ko će ga proći, ako ne", kazao je on, navodeći da u izborni proces ulazimo sa slabijim uslovima nego pred izbore 2016. godine.
Da imamo gore uslove nego pred izbore 2016. saglasan je i Miloš Konatar iz Građanskog pokreta URA.
“Mislim da se opozicija mora dogovoriti o tri ili četiri stvari kako bi izborni proces bio bolji nego što jeste u ovom trenutku i jasno podvući da, ukoliko nemamo pozitivan odgovor od vladajuće većine, moramo imati neku reakciju na to”.
Konatar je ocijenio da je njihov predlog zakona o utvrđivanju porijekla imovine bolje rješenje nego da ASK selektivno bira čiju će imovinu kontrolisati.
Predlogom zakona koji je predložila URA predviđeno je da je svako, a naročito javni funkcioneri, ko ima imovinu čija vrijednost prelazi200.000 eura, ima obavezu da dokaze njeno porijeklo. On je kazao da ne očekuje da će vlast predlog ovog zakona staviti u proceduru.
Predsjednik Odbora za antikorupciju Predrag Bulatović ocijenio je da je za Demokratski front Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) "organ DPS-a, koji služi za procesuiranje protivnika režima".
“Za nas iz DF-a, zajedno sa glavnim specijalnim tužiocem… Oni su batina u rukama Mila Đukanovića i vrha DPS-a da se bore protiv političkih neistomišljenika, da vrše progon, procesuiraju nepodobne ljude i one koji su protivnici režima”, rekao je Bulatović.
On je pozvao članove Savjeta ASK-a da izvrše pritisak da direktor te institucije Sreten Radonjić podnese ostavku, a ne da promijeni radno mjesto.
"To je ruganje sa Crnom Gorom da direktor ASK-a izađe i saopšti da je odlučio da mijenja radno mjesto. Čovjek koji treba da bude smijenjen i da podnese ostavku...", kazao je Bulatović, poručivši da nije odustao od namjere da traži ukidanje Odbora kojim rukovodi zbog odbijanja čelnih ljudi Tuzilaštva da dođu na sjednice tog radnog tijela.
Dejan Milovac (MANS) je ocijenio da Agencija ne predstavlja dovoljno veliku prepreku za bilo kog korumpiranog službenika da nastavi tako da se ponaša.
Jedan od većih problema u radu Agencije je, kako je rekao, to što se proglasila nenadležnom za sve slučajeve korupcije i konflikta interesa koji su se desili prije njenog osnivanja 2016.godine.
“Sam Zakon prepoznaje da je Agencija naslijedila sve ono što je dobila Komisija za sprečavanje konfilikta interesa, uključujući bazu podataka tako da ona de facto jeste nadležna za sve ono što se desilo od 2005. godine, pa sve do 2016.”, rekao je Milovac.
Vujović je, odgovarajući na pitanje kakav je njegov stav kao člana Savjeta ASK-a povodom odbijanja ASK-a da se bavi slučajevima korupcije koji su se desili prije 2016. godine, kazao da je nadležnost ASK-a jasna i da treba da se bavi i tim slučajevima.
“Uprava policije je u nekoliko navrata mijenjala status. Bila je dio Ministarstva unutrašnjih poslova, pa samostalan državni organ… Zamislite kada bi pri svakoj takvoj promjeni policija rekla da nisu nadležni za ono što je bilo nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova dok su bili sastavni dio, nego da tek od sad sve počinje”, kazao je Vujović.
Urednica Vijesti Tina Popović je kazala da je zaskoro četiri godine rada to tijelo pronašlo da ukupno šest funkcionera nije prijavilo uvećanje imovine od 5.000 eura.
“Jedan od tih funkcionera je izvjesna direktorica Zavičajnog muzeja u Pljevljima. Ona je sankcionisana zato što nije prijavila daje naslijedila imovinu. Sa druge strane, imovinu nasljeđuje Vesna Medenica, koje svoju imovinu i valorizuje. I u trenutku kad treba da vidimo tu valorizaciju, kroz njene imovinske kartone… To je samo pretvoreno u pare.To je ona ista imovina”.
Direktor Medija centra Goran Đurović rekao je da je na svojoj koži osjetio bijes DPS-a, jer u Crnoj Gori ne postoje institucije ni agencije.
"To su sve kancelarije DPS-A. ..Te institucije stite interese vrha DPS-a."
On je zamjerio opoziciji što nema dogovora ni sa nevladinim organizacijama, ni unutar same opozicije.
"Koliko god rješenja predložimo, dok se ne objedini neka energija u vezi nekih rješenja koja su prihvatljiva za sve, imaćemo i na tom zakonodavnom nivou loše rezultate", rekao je on.
Istakao je da će ASK raditi ono sto je naređeno iz političke centrale i da će biti tako dok se na osnovu zakonskih rješenja, koja moraju biti nametnuta i oko kojih se neće pregovarati sa vladajućom većinom, ne osigura da se stvore uslovi da se izabere direktor te Agencije koji nece biti prepoznat kao službenik DPS-a.
"Da li je to moguće, prije svega zavisi od političkih aktera".
On je, između ostalog, predložio da kroz zakonske izmjene treba omogućiti da samo osobe koje imaju dokazano iskustvo u oblastima koje su teme Zakona o sprečavanju korupcije, budu članovi Savjeta ASK-a.
Većina mjesta u Savjetu, smatra, treba da pripada predstavnicima NVO organizacija, koje moraju ispuniti određene kriterijume.
Bonus video:
