Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je kazao da antifašizam ostaje državna smjernica za sva vremena.
"Dužnost nam je da stalno ističemo značaj antifasizma i vodimo političke debate koje će pomoći da samo u antifašističkoj Crnoj Gori ima mjesta za sve naše različitosti", istakao je Đukanović na akademiji povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma.
On je kazao da patnje crnogorskog stanovništva u Drugom svjetskom ratu ne može izmjeriti nijedna statistika.
"Zvanje narodnog heroja dobilo je 257 boraca iz Crne Gore. Uništeno je 50 odsto materijalnih dobara . ..", rekao je Đukanović, poručivši da smo "prvi ustali protiv fašizma".
Đukanović je kazao da vjeruje da je članstvo Crne Gore u NATO granitni garant za očuvanje njene trajne antifašističke orijentacije.
„NATO se upravo bazira na vrijednostima koje su neophodne za njegovanje i očuvanje antifašizma, jer štiti i promoviše mir, kolektivnu bezbjednost, ravnopravnost, demokratski razvoj, ljudske slobode i prava, i izgradnju građanskog društva. To su zajedničke vrijednosti koje Alijansa dijeli sa Evropskom unijom, čijem članstvu težimo“, pručio je Đukanović.
On je poručio da „moramo graditi institucije i uspostaviti snažne društvene mehanizme za očuvanje i promociju antifašističkih vrijednosti u vremenima novih bezbjednosnih izazova“.
„Naša je dužnost da svakodnevno ističemo značaj antifašizma, da djelujemo prosvjetiteljski, da vodimo ozbiljne političke debate, koje će i onima koji negiraju ili još ne shvataju značaj tih vrijednosti, pomoći da shvate da samo u antifašističkoj Crnoj Gori ima mjesta za sve naše različitosti. I kad je potrebno, u tom cilju moramo nepokolebljivo pokazati snagu države“, poručio je Đukanović.
On je kazao je Crna Gora pobjedu nad fašizmom izvojevala prije nego neki drugi djelovi Jugoslavije, nego Evropa i svijet, s kojima iduće godine zajedno obilježavamo 75-togodišnji jubilej: „Već krajem 1944. bila je oslobođena praktično cijela Crna Gora“.
On je istakao da su „takvi svijetli datumi istorijski međaši, ali i putokazi za novo vrijeme“.
„Crnogorska istorijska čitanka je velika oda slobodarstvu, od Tuđemila preko Krusa i Martinića, do Grahovca i Vučjega dola, od 13. jula 1878, do Mojkovca i Božićnog ustanka, do velikog 13. jula 1941, slavnih partizanskih bitaka i referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006“, kazao je Đukanović.
On je ocijenio da je u danima kad obilježavamo jubilej oslobođenja Crne Gore, prilika da se podsjeti kako je Podgorica prije 75 godina bila sravnjena sa zemljom, dok su Podgoričani živjeli pod otvorenim nebom.
Takva Podgorica, kako je istakao, bila je odraz u ratu postradale Crne Gore.
„Prema zvaničnim podacima ubijeno je i u logorima umrlo više od 40.000 ljudi, ili oko 10 odsto stanovništva. Oko 100 hiljada, većinom mladih, internirano je, raseljeno i odvedeno u logore. Trećina stanovništva su bile žrtve rata i fašističkog terora. Uništeno je oko 50 odsto ukupnih, ionako oskudnih materijalnih dobara Crne Gore. Sva crnogorska, ljudska i materijalna stradanja i patnje njenog stanovništva u Drugom svjetskom ratu ne može izmjeriti ni jedna statistika“, kazao je Đukanović.
On je istakao da je tokom završnih borbi za oslobođenje Jugoslavije u partizanskim jedinicama bilo je 12 odsto boraca iz Crne Gore, koja je imala manje od pet odsto učešća u jugoslovenskom stanovništvu:
„Protiv okupatora i domaćih kvislinga borilo se oko 40 hiljada crnogorskih partizana, a poginulo je preko 14,5 hiljada. Zvanje narodnog heroja dobilo je 257 boraca iz Crne Gore, ili preko 20 odsto proglašenih u Jugoslaviji“.
Đukanović je kazao da je Drugi svjetski rat predstavljao i vrijeme velikih crnogorskih podjela, kojima je opterećeno i savremeno crnogorsko društvo:
„Jedan dio ljudi se tada opredijelio za kolaborantske pokrete, za služenje okupatoru, čineći najstrašnije zločine nad nedužnim crnogorskim građanima drugih ideologija, vjera i nacija“.
On je istakao da kada „ govorimo o toj stranici našeg istorijskog iskustva, ne želimo da podstičemo oživljavanje traumatičnih, unutrašnjih animoziteta i novih podjela.
„Ali isto tako ne želimo da pravimo kompromise sa onima koji danas hoće da afirmišu te retrogradne ideologije. Takođe, podsjećanjem na istorijske istine ne želimo da određujemo bilo čiji odnos prema njegovim precima. Međutim, nećemo dopustiti da se bilo čija sjećanja i pomeni pretvaraju u afirmaciju zlokobnih nacističkih ideologija“, kazao je Đukanović.
Predsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore Zuvdija Hodžić je kazao da prisutne pozdravlja u ime onih koji su najjači kad je najpotrebnije i koji svoje obaveze ne prenose na druge.
"I koji znaju da je Crna Gora, i da je crnja i da je gora, naša je", poručio je Hodžić.
Bonus video:
