Portal European Western Balkans (EWB) objavio je listu evropskih i regionalnih lidera koji će biti presudni za budućnost Zapadnog Balkana u ovoj godini.
Prvi na listi je francuski predsjednik Emanuel Makron, a slijede hrvatski premijer Andrej Plenković, evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhelji, evropski poslanik Tonino Picula, predsjednica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije i EU Tanja Fajon i izvjestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik, Donald Tusk (Evropska narodna partija i Sergej Stanišev (Evropski socijalisti), visoki predstavnik za proširenje Džozep Borel I izaslanik, kao i holandski premijer Mark Rute
EWB navodi da je 2019. ostavila mnogo neodgovorenih pitanja.
“Najvažniji procesi u regionu - otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, reforma metodologije proširenja, rješavanje političkih kriza u regionu - još traju. Mnogi ljudi će se uključiti u njih, ali samo nekolicina će donositi odluke i slati poruke koje će biti presudne za budućnost Zapadnog Balkana. Nakon pregleda najvažnijih događaja koji se očekuju u ovoj godini, evo i lista ljudi iz EU koja bi 2020. trebalo da bude u fokusu regiona”, navodi se u tekstu.
Makron nezaobilazan igrač
EWB ocjenjuje da se Makron pokazao kao nezaobilazni igrač kada je riječ o proširenju EU, prvo slanjem obeshrabrujućih poruka onima koji se nadaju brzom pridruživanju regiona u EU, a zatim protivljenjem otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom u junu i oktobru prošle godine. Pariz je pokrenuo inicijativu za reformu procesa proširenja, iako su njegovi predlozi kritikovani.
“Sve će oči biti uprte u predsjednika Emanuela Makrona u prvim mjesecima 2020. godine, dok EU raspravlja o budućnosti proširenja i, što je najvažnije, preispituje odluku o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji prije samita u Zagrebu u maju”, navodi se u tekstu.
Podsjeća se da je premijer Hrvatske u novembru rekao da će samit u Zagrebu odrediti narednu deceniju odnosa između EU i Zapadnog Balkana.
“On i njegova vlada ne bi trebalo da dozvole da im ova prilika isklizne kroz prste”, piše EWB.
Komesar za proširenje Oliver Varhelji, kako se dodaje, najavio je svoje predloge za reformu metodologije pregovaračkog procesa za januar što će sigurno izazvati barem neke kritike, jer proces ne može svima udovoljiti.
Evropski poslanik Tonino Picula je na poziciji izvjestioca Evropskog parlamenta (EP) za preporuke o Zapadnom Balkanu I njegov je posao da iskristališe stav Evropskog parlamenta o reformi procesa proširenja uoči Zagrebačkog samita.
“U dokumentu ću integrisati nove predloge koji bi trebalo da doprinesu novom zamahu sada sporog procesa proširenja EU u trećoj deceniji 21. vijeka”, Rekao je nedavno Picula.
Na listu ulaze još dva poslanika EP, “zbog važne uloge koju imaju u rešavanju političke krize u Srbiji”, a to su Tanja Fajon i Vladimir Bilčik koji su rekli da će ostati posvećeni Srbiji dok ulazi u mjesece dalje političke nepredvidivosti i nestabilnosti.
Iako je opozicija okupljena u Savezu za Srbiju i dalje posvećena bojkotu izbora koji su zakazani za kraj aprila ili početak maja, to, kako navodi EWB, nije obeshrabrilo Fajon, koja je najavila posmatračku misiju EP na izborima.
Posredovanje EP dovelo je do određenih reformi izbornih zakona i institucija, koje većina opozicije smatra nedovoljnom. EWB je podsjetio na slično političko stanje u Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, za koje navodi da podsjeća na ono kroz šta je Sjeverna Makedonija prolazila u krizi 2014 – 2016. godine.
“To daje dodatni značaj Tanji Fajon i Bilčiku i njihovom posredovanju između vlade i opozicije u Srbiji, jer ono što se dešava u Beogradu može da utiče na razvoj u drugim zemljama”, smatraju u EWB.
Ukazuju i na ulogu koju su imale i imaće panevropske partije na Zapadnom Balkanu. “Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Donald Tusk i njegov kolega iz Evropskih socijalista Sergej Stanišev možda nijesu pripadnici tih partija koji su najfokusiraniji na Zapadni Balkan, ali su najpoznatija lica dva najjača politička bloka u EU”, kažu iz EWB.
Podsjećaju da EPP podržava opozicionu Demokratsku partiju u Albaniji, koja je već bojkotovala izbore, a u Srbiji situacija nije toliko jasna, ali to može da se promijeni kako se približavaju izbori.
“U Sjevernoj Makedoniji će se dvije najveće partije ponovo boriti da oforme vladu u aprilu, pa će biti interesantno vidjeti kako će podrška velikih evropskih stranaka uticati na izbore”, navode iz EWB.
Smatraju i da će visoki predstavnik za proširenje Džozep Borel imati mogućnost da uspostavi dobre radne odnose sa regionom 2020. jer je rekao da će dijalog Beograda i Prištine kojem posreduje EU, biti jedan od njegovih glavnih prioriteta.
EWB napominje i da je mogućnost da se postavi novi specijalni izaslanik EU, zadužen za dijalog, pomenuta nekoliko puta u drugoj polovini 2019. godine, naročito nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odabrao svog izaslanika – ambasadora SAD u Njemačkoj Ričarda Grenela. “Ako i EU preduzme isti korak, njen izaslanik će imati visok nivo uticaja u regionu”, kažu iz EWB.
Važna uloga Rutea, oslabio uticaj Merkelove
Smatraju i da će premijer Holandije Mark Rute imati važnu ulogu 2020. godine jer se on složio sa Makronom po pitanju Sjeverne Makedonije, ali još više Albanije. Holandija je takođe raspravljala o ukidanju bezviznog režima sa Albanijom, a i jedna je od onih koje se protive da se sličan aranžman uspostavi sa Kosovom.
“Ako se desi da Mark Rute promijeni svoj stav po nekom od ovih pitanja, to bi bio jasan signal optimizma za Zapadni Balkan”, navodi EWB.
Prema ocjeni EWB, uticaj njemačke kancelarke Angele Merkel u regionu, koji se doživljavao kao pokretačka snaga dijaloga Beograda i Prištine i produbljivanja regionalne saradnje, izblijedio je kako se njena politička karijera bliži kraju. To je, kako se navodi, bilo vrlo očigledno u 2019. godini, pošto njeni pokušaji da oživi proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije i ubijedi Makrona da pristane na pozitivnu odluku, barem za Sjevernu Makedoniju, nijesu uspjeli.
Ali ipak, kako navodi EWB, Njemačka će, zahvaljujući značajnom statusu najveće države članice EU, ali i predsjedavanju Savjetom u drugoj polovini godine, ostati prisutna 2020. godine, a sa njom i Angela Merkel.
EWB ne očekuje da se nova predsjednica EK Ursula fon der Lajen, Merkelina bivša ministarka odbrane, 2020. usko bavi pitanjima zapadnog Balkana, s obzirom na ambiciozan plan njene administracije.
“Ostali članovi njene komisije, posebno visoki predstavnik i komesar za proširenje, odradiće većinu posla. Ipak njene poruke podrške o proširenju EU ostaju ohrabrujuće”, zaključuje EWB.
Bonus video:
