Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Crnu Goru Tonino Picula rekao je da će u dokumentu o preporukama za uklanjanje blokada u procesu proširenja, koji će biti predstavljen na samitu u Zagrebu, integrisati i nove predloge koji bi trebalo da doprinesu novom zamahu sada usporene politike proširenja Evropske unije (EU).
Picula je krajem novembra dobio zaduženje da izradi Izvještaj sa preporukama za uklanjanje blokada u procesu proširenja. Samit EU - Zapadni Balkan najavljen je za početak maja, pet mjeseci nakon što Hrvatska preuzme predsjedavanje Vijećem Evropske unije.
“Nadam se kako će samit u Zagrebu biti ta velika prilika da EU ojača svoja jamstva prema zapadnom Balkanu i da će i bolja atmosfera biti dodatni zamah politici proširenja”, ocijenio je Picula za “Vijesti”.
Picula i šef Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Vladimir Bilčik su na listi evropskih i regionalnih lidera koji će biti presudni za budućnost Zapadnog Balkana u ovoj godini, koju je objavio portal European Western Balkans (EWB).
Pucula je rekao “Vijestima” da Hrvatska ima ozbiljan interes da podrži nastavak politike proširenja EU na Zapadni Balkan, budući da je u ekskluzivnom geopolitičkom položaju: “Jedina je članica EU koja se graniči s čak tri susjeda u različitim stupnjevima priključenja Uniji. Više puta sam ponovio kako će hrvatski evropski put biti zaokružen tek onog dana kada i svi njeni susjedi budu takođe u EU”.
Govoreći o pregovorima Crne Gore i Srbije, Picula je naglasio da bi započeti procesi pregovaranja o pristupanju sa zemljama kandidatima za članstvo u EU, trebalo bi da se odvijaju po istim pravilima prema kojima su i otvoreni: “Upravo je evropska perspektiva zapadnog Balkana, odnosno politika proširenja EU, snažan alat za stabilizaciju ove regije, koja je u proteklih tridesetak godina preživjela pet ratova”.
On je istakao da je te snage politike proširenja svjesna i nova šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je u svom inauguracionom govoru istakla kako su vrata Unije i dalje otvorena kandidatima i potencijalnim kandidatima sa zapadnog Balkana. Uz nju, podsjeća, važnost politike proširenja na zapadnom Balkanu naglasio je i Josep Borrell, visoki predstavnik EK za vanjsku politiku. “Uz njih, važnosti politike proširenja su svjesne velike članice Unije, poput Njemačke i Italije, ali i manje, kao što je Austrija, koje su sve u regiji u privredi prisutne decenijama, daleko prije posljednje tranzicije s kraja osamdesetih”, kazao je Picula.
On je ocijenio da su to sve zemlje koje su veliki politički, privredni i simbolički kapital uložile u proširenje.
“Vjerujem kako unutarnje političke kalkulacije francuskog predsjednika Macrona neće najednom promijeniti njihov fokus”, naglasio je Picula. Naglasio je i da su Sjeverna Makedonija i Albanija zaslužile otvaranje pregovora: “Potpisivanje Prespanskog sporazuma i njegova ratifikacija u parlamentima, prvo Makedonije koja je zatim postala Sjeverna Makedonija i zatim Grčke, bila je politički visokorizična operacija u kojoj su vlade Zorana Zaeva i Aleksisa Ciprasa dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Evrope pretpostavile svojim kratkoročnim koristima. Za obje strane, riječ je o istorijskom iskoraku i pravom državničkom potezu koji je omogućio razrješenje spora koji je trajao dugih 27 godina, te zatim Sjevernoj Makedoniji otvorio put prema Europskoj uniji i NATO-u”, kazao je Picula. Rekao je da je zbog svega toga, “pitanje je vjerodostojnosti Evropske unije da im to omogući pod onim uslovima pod kojima su proces započele”.
"Sa nadom gledam na prvo istorijsko predsjedavanje Hrvatske "
Šef Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta za Crnu Goru (POSP), Vladimir Bilčik, kazao je za "Vijesti" da s nadom gleda na prvo istorijsko predsjedavanje Hrvatske Vijećem EU.
On je kazao da vjeruje da će Hrvatska imati aktivnu ulogu u pristupnim pregovorima. Bilčik je rekao da će ova godina biti ključna u pogledu odnosa između EU i zapadnog Balkana, te da očekuje da će i Hrvatska i potom i Njemačka tokom predsjedavanja Savjetom EU preuzeti vodeću ulogu u procesu proširenja.
"Potrebni su nam opipljivi rezultati sa martovskog Evropskog vijeća i potreban nam je uspješan samit EU - Zapadni Balkan 2020. u Zagrebu. Ovdje će hrvatsko predsjedavanje biti od presudne važnosti", kazao je Bilčik.
On je kazao da pored ovih sastanaka na visokom nivou, očekuje da će pregovori o IPA III biti okončani.
Bonus video:
