Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica ocijenio je da ako u izbornoj godini ne dođe do makar nekakvog dogovora o izbornim uslovima, pred nama je mogućnost bojkota izbora i gotovo izvjesnost postizbornog bojkota institucija.
“To bi bio ogroman neuspjeh za Crnu Goru, i ulazak u još jedan ciklus nesigurnosti, blokiranih institucija i procesa i stagniranja, ili nazadovanja na brojnim poljima”, kazao je Koprivica u intervjuu “Vijestima”.
On je istakao da bi još jedan četvorogodišnji ciklus kao ovaj koji smo imali nakon 2016. godine stavio tačku na nadanja evropskoj perspektivi 2025. godine.
Koprivica je ocijenio da je dogovor teško postići bez učešća međunarodnog faktora.
“Očigledno je da nam treba ‘pomoć’ sa strane - ili tačnije neka vrsta međunarodnog mentora koji bi našim političkim elitama objasnio značaj fer izbora za jedno društvo”.
Da li ste dobili poziv premijera Duška Markovića za učešće u dijalogu o svim pitanjima koja će “pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države”? Šta očekujete od dijaloga?
Dobili smo i prihvatili poziv za ovaj dijalog. Smatramo da je krajnje vrijeme da se krene sa razgovorima o načinima za izlazak iz ove komplikovane političke situacije.
Vlada mora odrediti preciznu agendu i vrijeme trajanja ovih razgovora jer vremena stvarno više nema. Taj proces ne smije ličiti na onaj koji se dešavao u Skupštini - mora biti efikasan i orijentisan na rezultat.
Voljni smo da pomognemo u domenu našeg rada i to ćemo posvećeno i konstruktivno činiti. Međutim, ako se ispostavi da je ovo dijalog radi dijaloga ili neki marketinški trik - na to nećemo gubiti vrijeme.
Koja su to ključna pitanja o kojima treba raspravljati?
Ne znamo sa sigurnošću kako će taj dijalog izgledati, ali pored povećanja povjerenja u izbore, ključni napor treba uložiti u poboljšanje poštovanja načela ravnoteže vlasti, koje je od temeljne važnosti za funkcionisanje političkog i ukupnog društvenog sistema. Taj sistem kvalitetne teže i protivteže različitih grana vlasti, a time inegriteta, je po našem mišljenju najvažnije pitanje vezano za vladavinu prava. Demokratska kontrola institucija vlasti mora početi da daje očekivane rezultate. I to su naše ključne sugestije o pravcima u kojima treba voditi ovaj proces.
Dakle, nažalost mora se pričati o osnovnim demokratskim postulatima - izbori, nezavisne institucije, vladavina prava. Ovo su problemi iz kojih se mogu izvesti svi ostali u našem društvu. Na ovim pitanjima su zastale naše evropske integracije i ona moraju biti ponovo otvorena.
Poziv premijera uključuje i dijalog i dogovor o izbornom zakonodavstvu, problemu dvotrećinske većine u Skupštini i povezanim uslovima za izbore. S obzirom na to da skupštinski Odbor za izborno zakonodavstvo nije završio posao zbog koga je bio formiran, da li se može očekivati da se u ovako kratkom roku u izbornoj godini postigne dogovor o izbornim i drugim povezanim zakonima?
U ovom trenutku je to teško zamisliti jer su političke okolnosti trenutno vrlo komplikovane. Ali, u politici se preokreti dešavaju, valjda je kod političara ostalo malo odgovornosti i razuma. Mi smo, za razliku od ozbiljnijih društava, ostavili rješavanje krupnih izbornih problema za godinu izbora, za nas ne važi demokratski standard da se ova pravila bitno ne mijenjaju u godini izbora. Kako god, izbori su najkasnije za devet mjeseci i sa sigurnošću možemo reći da se temeljna izborna reforma neće desiti. Jer prosto nema vremena da se neka nova, reformska rješenja, koja znače ozbiljnije promjene implementiraju. Ono što se u ovoj situaciji mora pokušati je da se dogovori neki ‘minimum’ svima prihvatljivih rješenja, koja će koliko toliko povećati povjerenje građana. Za društva na ovom nivou političkog razvoja i ovo bi bio veliki uspjeh. Ako ne dođe do makar nekakvog dogovora o izbornim uslovima, pred nama je mogućnost bojkota izbora, i gotovo izvjesnost postizbornog bojkota institucija. To bi bio ogroman neuspjeh za Crnu Goru, i ulazak u još jedan ciklus nesigurnosti, blokiranih institucija i procesa i stagniranja ili nazadovanja na brojnim poljima. Još jedan četvorogodišnji ciklus kao ovaj koji smo imali nakon 2016. godine bi stavio tačku na nadanja evropskoj perspektivi 2025.
Istraživanje medijskog izvještavanja o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti koje je CDT radio na projektu “Raskrinkavanje.me”, pokazalo je da su se umjesto strateškog pristupa rješavanju problema širenja dezinformacija, djelovi državnog aparata stavili u ulogu samoregulatora, pokušali uticati na rad medija, a policija i tužilaštvo su napravili još veću grešku hapšenjima zbog širenja panike. Istraživanje je pokazalo i da su u širenju manipulacija u vezi sa Zakonom učestvovali medijski akteri unutar i izvan Crne Gore. Da li imate konkretne predloge kako da se ovakve stvari ubuduće preduprijede?
Naša država godinama ne nalazi pravo rješenje za probleme u ovoj oblasti. To što nam nedemokratski akteri i protivnici zapadnih vrijednosti pokušavaju podvaliti nacionalizam, šovinizam, što nas vrijeđaju ili izazvaju tenzije i slično, ne daje nikome za pravo da im se neprimjereno i nedemokratski suprotstavlja. Postoji samo jedan put - jačanje pravila, procedura i nezavisnih institucija... I još nezavisnijih medija.
Zato je vrijeme za akciju jer će naredna kampanja ovog tipa brzo doći. Usvojimo konačno medijske zakone sa maksimalnim stepenom konsenzusa. Okupimo ekipu ljudi koja zna kako se demokratska društva bore protiv medijskih manipulacija. Napravimo kalendar djelovanja.
I rješavajmo raditi - jednu po jednu važnu stvar: Pripremimo strategiju. Mijenjajmo zakone u ovoj oblasti, uz maksimalnu zaštitu prava na slobodu izražavanja, onako kako to rade demokratske države. Pripremimo podzakonske akte koji će definisati procedure suprotstavljanja ovim pojavama bez mogućnosti zloupotreba. Pripremimo intenzivne kampanje podizanja nivoa medijske pismenosti građana. Dajmo ingerencije nezavisnoj instituciji da efikasnije vodi ovu borbu. Budimo dobar primjer drugima, a ne podstrek za opravdanje novih kampanja.
Ovo jeste teži, ali i jedini ispravan put. CDT će pripremiti studiju u kojoj ćemo razraditi svaki od ovih koraka i ponuditi je donosiocima odluka kao predlog za početak promjena u ovom polju.
Treba nam pomoć međunarodnog mentora
Šef Delegacije EU Aivo Orav poručio je da bi u Delegaciji bili zadovoljni da partije oko izbornog zakonodavstva uspostave dijalog bez njih, ali da su tu da pomognu u slučaju potrebe. Da li smatrate da se dogovor može postići bez “asistencije” Delegacije EU, s obzirom da je prošle godine EU diplomatskim naporima uticala na početak političkog dijaloga u Crnoj Gori?
Nažalost, dogovor je teško moguć bez učešća međunarodnog faktora. Ovo je naša realnost iako joj se niko dobronamjeran ne raduje.
Ponašanje političkih elita u prethodne tri godine nam govori da pitanje povećanja povjerenja u izbore nije za njih bila prioritetna tema. U proces se krenulo nakon dvije protraćene godine, partije su prije svega u njemu imali svoj, a ne javni interes društva oličen u svaranju boljih uslova za izbore.
Sada se, nakon svega, moramo pogledati u oči i priznati da političke elite nijesu bile sposobne da riješe ova važna pitanja. Očigledno je da nam treba ‘pomoć’ sa strane – ili tačnije neka vrsta međunarodnog mentora koji bi našim političkim elitama objasnio značaj fer izbora za jedno društvo.
Bonus video:
