U fokus dijaloga na koji je pozvao premijer Duško Marković, trebalo bi staviti teme iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24 i riješiti probleme u Državnom tužilaštvu, Sudskom savjetu, Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) i Državnoj izbornoj komisiji (DIK), ocijenili su sagovornici „Vijesti“.
To su uglavnom pitanja koja se tiču vladavine prava, sprečavanja korupcije, sloboda izražavanja, poštovanje ljudskih prava i sloboda, fer izborni uslovi...
Vlada je 4. februara inicirala dijalog o temama ključnim za integraciju Crne Gore u EU, a Marković je narednog dana opozicionim partijama, akademskoj zajednici i predstavnicima štampanih medija uputio poziv na dijalog o svim pitanjima koja će, kako je naveo, pomoći da se prevaziđu podjele i iznađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive Crne Gore.
Istog dana je Evropska komisija predstavila revidiranu metodologiju pristupa EU u kojoj je zemljama pretedentima za članstvo preporučila stvarni politički dijalog.
“Bitno je obezbijediti da se sva tijela u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mnogo više fokusiraju na ključna politička pitanja i reforme, te omoguće stvarni politički dijalog. Međuvladine konferencije trebalo bi da obezbijede snažnije političko usmjeravanje procesa pristupnih pregovora”, navodi se u predlogu EK u koji su “Vijesti” imale uvid.
Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović, koji je juče premijeru potvrdio spremnost na razgovor, smatra da su evropski partneri poslali jasnu poruku. Svi akteri bilo političkog ili društvenog života u Crnoj Gori, rekao je on, moraju preuzeti dio odgovornosti kako bi društvo obezbijedilo vladavinu prava i institucionalnu demokratiju.
„U prvom redu se mora postići dogovor oko izbora članova Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika, riješiti pitanje vanrednog stanja u Tužilaštvu i dati kvalitetan odgovor prilikom narednog izbora sudija Ustavnog suda. Na taj način kroz odgovarajući institucionalni i prevashodno parlamentarni postupak država bi obezbijedila institucionalnu demokratiju koja je presudno značajna za ostvarenje naših temeljnih ciljeva iz pregovaračkih poglavlja 23 i 24“, rekao je Radulović „Vijestima“.
Nakon što skupštinski Odbor za reformu izbornih zakona nije završio posao, a vladajuća koalicija je bez opozicije usvojila dio izmjena izbornih zakona, Vlada je pokazala spremnost za razgovor i o tim temama.
Ostvarenje evropskih ciljeva države i uređenje odnosa države i crkve su pitanja kojima se treba baviti u agendi rasprave na koju je pozvao premijer, smatra Udruženje pravnika
Potpredsjednik Socijaldemokratske partije, koja je spremna na razgovor, Bojan Zeković kazao je „Vijestima“ da je vlast trebalo ranije da uvidi dubinu političke i institucionalne krize u koju su, kako su naveli, uveli državu i spoznali neophodnost širokog društvenog dijaloga i bez dodatnog pritiska.
„Tako bi pokazali državničku odgovornost umjesto povlađivanja sitnim ili krupnijim partijskim interesima na opštu štetu, što su praktikovali do sada. Očekujemo da će deklarativnu promjenu pristupa demonstrirati i prilikom razgovora i pokazati da sada ne traže zaštitu od onih koje su šikanirali, već svjesni svojih grešaka žele suštinsku promjenu“, rekao je Zeković.
„Danas imamo situaciju da su ključne institucije za sprovođenje izbora DIK, ASK, Državno tužilaštvo u v. d. stanju. RTCG je po ocjenama i domaće javnosti i međunarodnih partnera izgubio nezavisnost. Svi relevantni politički subjekti su saopštili da neće učestvovati na izborima pri sadašnjim uslovima, a jednopartijski izbori u državi koja nije doživjela promjenu vlasti na izborima, bili bi duboko štetni za Crnu Goru, ali i za “pobjednike” takvih izbora“, ocijenio je Zeković.
Smatra da je pored normativnog okvira neophodno razgovarati o pravno-političkim garancijama za sprovođenje izbora.
„Ovo je posebno važno, iz razloga što ni po sadašnjem zakonodavstvu nije dozvoljeno da sekretar predsjednika države stavi u džep 100.000 eura, nije dozvoljeno ni protjerivati članove Savjeta RTCG koji nijesu aktivisti ili biografi predsjednika DPS-a, pa se to dešava jer imamo zarobljene institucije. I u izvještajima EU o napretku kao ključni problem navodi se implementacija zakona, pa se upravo na tom polju moraju obezbijediti garancije“, rekao je Zeković.
Poziv na dijalog, pored SDP-a, prihvatio je i GP URA, kao i dio civilnog sektora, dok su Demokratski front, Demokrate i Demos, odbili poziv, a iz SNP-a i Ujedinjene Crne Gore su poručili da su otvoreni za dijalog, ali prije toga da se riješi pitanje crkve.
Novom metodologijom predviđeno jasnije ocjenjivanje opredjeljenja vlasti za EU
Da bi proces pridruživanja bio efikasniji, strateška komunikacija biće presudna, navodi EK u predlogu revizije metodologije o pregovorima za prijem zemalja zapadnog Balkana u EU. “Kritično je povećati svijest u regionu o mogućnostima bliže integraciji i reformama i rješavanju malignih uticaja trećih zemalja. To, takođe, zahtijeva vjerodostojnije napore od strane samih država. Javno političko opredjeljenje njihovih vlasti strateškom cilju pridruživanja EU jasnije će se ocjenjivati u godišnjim izvještajima”, navodi se.
EK podseća na važnost prijema zemalja zapadnog Balkana zbog stabilne, jake i ujedinjene Evrope, ali i bezbjednosti i prosperiteta regiona. Navodi se da je Komisija dala predloge za jačanje cijelog procesa pristupanja, ali napominje da se nova metodologija odnosi samo na Sjevernu Makedoniju i Albaniju: “To znači da se okvir za pregovore za Srbiju i Crnu Goru neće mijenjati, ali se predložene izmjene mogu prilagoditi postojećem okviru u saglasnosti sa ovim državama”.
Novom metodologijom za Albaniju u Sjevernu Makedoniju predviđeno je da se pregovori odvijaju u šest klastera a ključni uslov za napedak u bilo kojem klasteru jeste vladavina prava, odnosno poglavlja 23 i 24, koja će biti otvorena prva, a zatvorena posljednja.
Bonus video: