Inkriminacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera nužan je korak koji crnogorsko društvo mora da preduzme, ocijenio je poslanik Demosa Neđeljko Rudović, dodajući da se borba protiv organizovanog kriminala i korupcije pretvorila u farsu.
Poslanici Demosa Rudović i Miodrag Lekić predložili su dopunu Krivičnog zakonika uvođenjem novog krivičnog djela - nezakonito bogaćenje, koji će pred parlamentom na narednoj sjednici.
U Predlogu zakona o dopuni Krivčnog zakonika navodi se da će onaj ko protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja ili ovlašćenja, za vrijeme obavljanja dužnosti ili dvije godine nakon njenog prestanka, ostvari imovinsko bogaćenje koje ne može da opravda svojim prihodima ili na drugi način, biti kažnjen zatvorom od jedne do osam godina, kao i novčanom kaznom.
Učinilac će biti kažnjen zatvorom od dvije do 12 godina i novčanom kaznom, ako djelom pribavljena imovinska korist prelazi 30 hiljada eura, dok će onaj ko učestvuje u prikrivanju nezakonitog bogaćenja biti kažnjen zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom, navodi se u Predlogu zakona.
“Evidentno je da se borba proitiv organizovanog kriminala i korupcije pretvorila u farsu. Problem je samo što je ta farsa postala opasna po život svakog građanina Crne Gore koji se kreće ulicama svog grada, a korupcija je odavno opasna po crnogorski budžet”, kazao je Rudović agenciji MINA.
On smatra da je i za jedno i za drugo ključ volja vlasti da ih “sasiječe u korijenu”.
“Pošto oni tvrde da te volje ima, odlučili smo da je testiramo, pa smo za početak predložili dopunu Krivičnog zakonika uvođenjem novog krivičnog djela - nezakonito bogaćenje”, rekao je Rudović.
On je napomenuo da je Krivičnim zakonikom, predviđeno da novčana kazna za krivična djela učinjena iz koristoljublja do 100 hiljada eura i da je propisano da “niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu protivpravnim djelom koje je u zakonu određeno kao krivično djelo".
U jednom od članova Krivičnog zakonika, kako je rekao navodi se da će se od počinioca oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivičnim djelom.
“Ako oduzimanje nije moguće počinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom oduzeće se i od osobe na koje je prenesena bez naknade ili od osobe koja je znala da je ta korist pribavljena krivičnim djelom ili je to moglo i bilo dužno da zna", pojasnio je Rudović.
On je rekao da se, zbog izbjegavanja vlasti, Demos oslonio na inicijative koje su dolazile od MANS-a i ostalih relevantnih nevladinih organizacija.
“Zašto smatramo da je ovo jedan od nužnih koraka koje će crnogorsko društvo morati da preduzme? Prije svega zato što imamo frapantne podatke da se smanjuje broj osoba za koja su donijete pravosnažne presude za korupciju, a većina postupaka se odnosi na slučajeve administrativne korupcije”, naveo je Rudović.
Prema njegovim riječima, u poslednjih pet godina tužilaštvo nije uspjelo da dokaže više od pola krivičnih djela korupcije.
“Više od pola osuđujućih pravosnažnih presuda se odnosi na malu korupciju, a najviše osuđenih je među državnim službenicima”, istakao je Rudović.
Sudovi su, kako je rekao, najčešće izricali kazne zatvora do jedne godine za krivična djela sa elementima korupcije, najstroža izrečena kaznaje bila je pet godina, a u 90 odsto slučajeva izrečene su minimalne ili kazne ispod zakonskog minimuma.
Rudović je kazao da je inkriminacija nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera u skladu sa Konvencijom Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije (UNCAC) koju je Crna Gora ratifikovala.
On je podsjetio da je 2012. godine britanski ekspert Rupert Vining, na zahtjev Vlade, uradio analizu mogućnosti propisivanja nezakonitog bogaćenja kao posebnog krivičnog djela u crnogorskom zakonodavstvu.
“U analizi je konstatovano da u Crnoj Gori postoje ozbiljni problemi korupcije, da su oni iznad nivoa prepoznatog u državama Evropske unije i da se to poklapa sa značajnim primjerima neobjašnjenog bogatstva javnih funkcionera”, naveo je Rudović.
On je kazao da je analiza dala pozitivan odgovor na pitanje mogućnosti propisivanja nezakonitog bogaćenja, kao posebnog krivičnog djela u crnogorskom zakonodavstvu.
“Vlada je na kraju, konsultujući se sa Vesnom Medenicom i Ivicom Stanković, odbila da posluša Vininga”, istakao je Rudović.
Prema njegovim riječima, kako "obračun" sa korupcijom izgleda u praksi sa postojećim Krivičnim zakonikom, odnosno postojećim pravosuđem, najbolji je primjer presuda Svetozaru Maroviću.
Rudović je podsjetio da je za krivična djela korupcije, od kojih su, prema presudi, Marović i njegovi saizvršioci stekli 44 miliona eura, odnosno za zakinuli budžet, on osuđen na nepunih pet godina zatvora i novčanu kaznu od svega 100 hiljada eura.
“Za to, ne samo što nije u zatvoru, već je tužilaštvo "propustilo" da u zakonskom roku zatraži konfiskaciju nezakonito stečene imovine”, dodao je Rudović.
Bonus video:
