Odluka o odlaganju izbora u Tivtu je neustavna i nezakonita, jer je to moglo biti urađeno samo nakon uvođenja vanrednog stanja u državi ili na dijelu njene teritorije, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
Predsjednik države Milo Đukanović odložio je lokalne izbore u Tivtu koji su bili zakazani za 5. april. On je to učinio izmjenom odluke kojom je ranije raspisao izlazak na birališta, navodeći da je razlog tome trenutna pandemija. Izbori za odbornike u Skupštini opštine Tivat održaće se u roku od 90 dana od dana prestanka naredbi nadležnih organa kojima su uvedene mjere za sprečavanje unošenja u Crnu Goru, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog koronavirusa, navodi se u odluci Đukanovića.
Ranije je i predsjednik Ustavnog odbora Skupštine, profesor prava i poslanik DPS-a Miodrag Vuković rekao “Vijestima” da za odlaganje lokalnih izbora u Tivtu ne postoje pravni razlozi, jer je to moguće uraditi samo u slučaju vanrednog ili ratnog stanja u državi. On je objasnio da je tako propisano ustavnim i odredbama Zakona o lokalnoj samoupravi.
I šef Posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović objasnio je ranije da je za odlaganje izbora potrebno donijeti makar poseban zakon - lex specialis ili promijeniti odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi.
Iako nije bilo ni vanrednog stanja, niti su zakoni mijenjani, predsjednik države je stvorio novu pravnu praksu - promijenio je svoju Odluku o raspisivanju izbora. Skupština nije reagovala ovim povodom, kao ni Ustavni sud pa nema zvaničnog objašnjenja da li je njegova odluka zakonita ili ne.
Pravnici i partije koji su pristali da za “VIjesti” o tome govore, nemaju razumijevanja za odluku predsjednika.
Advokat Dragan Šoć upozorava da u ovoj situaciji, ako se ne održe izbori, organi lokalne samouprave postaju nelegitmni.
“Za odlaganje izbora jedini razlog je uvođenje vanrednog stanja, pa makar na dijelu teritorije. Predsjednik je donio odluku o tome, ali mogli su da kažu da zbog situacije smatraju da treba proglasiti vanredno stanje na dijelu teritorije Crne Gore, pa da odlože lokalne izbore”, rekao je Šoć “Vijestima”.
On dodaje da u slučaju vanrednog stanja svi državni i lokalni organi ostaju da vrše svoje funkcije i njima se produžavaju mandati za tri mjeseca.
“Tako da je bilo potrebno da se uvede vanredno stanje da bi se otvorila mogućnost odlaganja izbora u Tivtu. Ovako, ako se ne održe izbori ti organi postaju nelegitmni”, objasnio je Šoć.
Generalni sekretar Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović objašnjava da član 36 Zakona o lokalnoj samoupravi jasno propisuje da se izbori za skupštinu opštine održavaju najkasnije 15 dana prije isteka mandata odbornicima.
“Imajući u vidu da je mandat odbornicima SO Tivat potvrđen 11. 5. 2016. godine, predsjednik Crne Gore požurio je sa donošenjem Odluke o datumu održavanja lokalnih izbora. On je lokalne izbore u Tivtu mogao zakazati u drugoj polovini aprila, ali to nije učinio iz prostog razloga što je, prema našem mišljenju, ispitivanjem javnog mnjenja došao do zaključka da mu litije na dnevnom nivou značajno degradiraju procenat podrške u ovoj, ali i u drugim opštinama širom Crne Gore”, rekao je Bogdanović “Vijestima”.
Sada je, kako dodaje, pravna situacija za odlaganje već raspisanih izbora jako komplikovana.
“Prvo, izborne radnje su u toku, rokovnik Opštinske izborne komisije je definisan, a izborne liste predate. Drugo, niti jedan zakonski akt ne propisuje proceduru odlaganja izbora u situaciji kada su izbori već raspisani. Iz navedenih razloga da se zaključiti da do zakonitog odlaganja ovih izbora može doći samo u situaciji proglašenja vanrednog stanja, zatim izmjena i dopuna Zakona o izboru odbornika i poslanika ili donošenjem lex specialisa, kojim će se produžiti mandat odbornicima SO Tivat”, naveo je Bogdanović.
On napominje da je Zakonom o lokalnoj samoupravi definisano i “ako mandat skupštne ističe za vrijeme vanrednog stanja, mandat joj se produžava, najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su izavale to stanje”.
“Zakonodavac se nije upustio u dalju razradu ove norme, pa se ne zna šta se dešava sa izbornim radnjama koje su već sprovedene. Takođe, moguće je da predsjednik donese odluku o izmjeni Odluke o raspisivanju izbora u opštini Tivat, na način da datum održavanja izbora pomjeri za posljednji zakonski rok, u ovom slučaju druga polovina aprila. To nije učinio, već je mimo zakonskih i ustavnih ovlašćenja donio odluku da izbore odloži u nedogled i da ih ponovo raspiše kada procijeni da je to najpovoljnije po DPS.
Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić kaže da iako se trenutno stanje u državi može faktički okarakterisati kao vanredno stanje, formalno nije donesena odluka o proglašenju vanrednog stanja na teritoriji cijele države, ili na dijelu njene teritorije.
“S tim u vezi odluka o odlaganju izbora u Tivtu ima problem sa pravnim utemeljenjem i biće podložna ocjenjivanju od strane Ustavnog suda”, smatra Marić.
Poslanik DF-a Milutin Đukanović kazao je da su na kolegijumu Skupštine jasno ukazali na zloupotrebe trenutnog stanja od strane državnih organa i institucija.
“Zbog čega aktuelna vlast ne želi da uvede vanredno stanje i tako nekim preduzetim aktivnostima da ustavnu i zakonsku normu, vjerovatno je poznato samo čelnicima režima. Odluka da se dekretom Mila Đukanovića odlože izbori u Tivtu je eklatantan primjer kršenja Ustava i potvrda činjenice da u Crnoj Gori jedan čovjek odlučuje o svemu”, kazao je Đukanović “Vijestima”.
Prema njegovim riječima, očigledno Ustav i zakoni važe i da moraju da ih poštuju samo obični građani.
“Očekujemo da pravnici iz vladajuće koalicije, koji su do sada saopštavali da se izbori jedino mogu odložiti u slučaju proglašenja ratnog ili vanrednog stanja, odgovore da li je odlukom o odlaganju izbora njihov šef prekršio Ustav”, naveo je Đukanović
Posljednjih mjeseci bilo je više odluka koje se pravno sporne, od trećeg mandata predsjednice Vrhovnog suda, pa do nezakonitog izbora predsjedavajućeg sudije Ustavnog suda.
“Politički i pravni sistem ima konstantan problem sa interesnim kalkulacijama”
Boris Marić navodi da crnogorski politički i pravni sistem ima konstantan problem sa interesnim kalkulacijama u partikularno-političkoj ravni.
“Tako umjesto da se uspostavi potrebna komunikacija na nivou parlamentarnih partija, članova parlamenta, predsjednika države i Vlade, osmisle koraci za puno uvažavanje ozbiljnosti situacije, ali i poštovanja Ustava i zakona, što zaista ne vidim kao neizvodljivo, naprotiv, pribjegava se nekom vidu partikularizma, računanja mogućih budućih političkih benefita. Dilema je zašto i formalno nije uvedeno vanredno stanje kada ga de facto živimo”, rekao je Marić “Vijestima”.
Dodaje da se na dnevnoj osnovi donose odluke kojima se u nekoj mjeri suspenduju ljudska prava, a nema potrebnog preispitivanja mogućih posljedica.
Bonus video:
