U Skupštini je počela rasprava o Zakonu o amnestiji koji su predložili poslanici vladajuće koalicije, a predviđa smanjenje kazne osuđenima u zatvoru 15 odsto, odnosno deset odsto onima koji još nijesu počeli odsluživanje kazne.
Miloš Nikolić (DPS) je, obrazlažući predlog rekao da su u DSP-u sigurni u utemeljenje zakona i sa aspekta borbe protiv koronavirusa i nekih drugih opcija i šansi kojim se pojedinim licima koja su počinila neka krivična djela mogu dati.
Podsjetio je da je glavni razlog predlaganja ovog propisa pretrpanost zatvora u uslvoima pandemije, što je vanredni izazov za zatvorski sistem.
"U UIKS-u je trenutno 1.084 lica, a na njihovom obezbjeđenju na dnevnom nivou je angažovano oko 500 službenika", naveo je Nikolić.
Povezani članci
Zakon o amnestiji,čije usvajanje se traži po skraćenom postupku predložili su DPS, Forca, Bošnjačka stranka, Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Liberalna partija. Predlog nijesu potpisali poslanici Socijaldemokrata.
Predlogom je predviđeno pet odsto umanjenja kazne za osobe koje su dva ili više puta bezuslovno osuđena. Predviđa se da osobe koje u osuđene na blaže kazne, do tri mjeseca, dobiju uslovnu osudu.
Osuđenima od tri do šest mjeseci, presuda se mijenja, kako piše u predlogu, u kućni pritvor.
Objašnjava se da se amnestija ne odnosi na osuđene za ratni zločin, korupciju i organizovani kriminal, silovanje, obljubu i slična krivična djela, zatim za nasilje u porodici.
Amnestija neće važiti i za one koji su je već dobili, za osuđene na maksimalne kazne od 40 godina.
Takođe neće važiti i za one za kojima je raspisana potjernica zbog odbijanja da idu u zatvor.
Na predlog zakona podnijeto je pet amandmana.
Pavićević: Amandman o izuzeću teških ubistava mora biti prihvaćen
Danijela Pavićević (SNP) kazala je tokom rasprave u Skupštini da je evropska praksa da se amnestija daje nakon dužeg perioda, uoči nekih važnih datuma pa se uzima u obzir sve – ponašanje osuđenika, tzv resocijalizacija, pa se u taj proces uključuju i ostale službe, a nikako na ovaj način kako je predloženo u Crnoj Gori.
"Ne vjerujem da je EU upoznata koliko je ovdje bilo amnestija i ne vjerujem da bi oni aminovali ovoliki broj amnestija", rekla je Pavićević.
Ona je dodala da je u Crnoj Gori amnestija uvijek pred izbore, pred referendum, ili čak svake godine, na primjer bila je 2000, 2004, 2005, 2006, 2008, 2010. i 2013. godine.
"U tom periodu, do 2018. kada je ponovo inicirana amnestija, moralo je biti osuđenika koji su amnestirani nekoliko puta. U 2010. i 2013. teško ubistvo je izuzeto iz amnestij, a danas nije. Šta se promijenilo? Tada poznati procesi za ubistvo policijskog inspektora Šćekića i mog brata Duška Jovanovića nijesu bili pravosnažnpo okončani, pa ih ne bi amnestija kačila, a danas ipak jesu. Amandman o izuzeću teških ubistava mora biti prihvaćen ili naručilac ima svoje razloge koji se mogu naslutiti", navela je Pavićević koja je amandman podnijela sa poslanicima DF-a.
Smatra da je krajnji cilj zakona kategorija teških ubistava – njima se želi pomoći.
"Ako se usvoji, biće jasno ko je blagonaklon prema ubicama i najtežim kriminalcima. Hapse maloljetnike zbog statusa na društvenim mrežama, episkope, bacaju suzavac na djecu sve zbog njega... A koja je svrha kažnjavanje ako po nečijim nalogu skupštinska većina nedjela abolira i skraćuje visinu kazne. Dešavalo se da su se osuđenima za ubistva, kazne smanjivane 25 odsto", rekla je Pavićević.
Poslanici DF-a i Pavićević svojim amandmanom traže da se iz amnestije izuzmu osobe koje su na dan stupanja zakona pravosnažno osuđene za krivično djelo teško ubistvo.
Mandić: Mnogo iz političkih uvjerenja u zatvorima
Prije toga, trojica lidera DF-a su podnijeli amandman kojim traže da se za 40 odsto umanji kazna pravosnažno osuđenima koji izdržavaju zatvorsku kaznu, kao i osobama koje još nisu počele izdržavanje kazne i onima koji su osuđeni stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori ili čiji je premještaj izvršen u drugu državu, radi izvršenja zatvorske kazne.
Andrija Mandić (DF) rekao je da nema nikakve dileme niti griže savjesti što je predložio amnestiju za te ljude izuzimajući one koji su počinili teška ubistva i teška krivična djela.
"Mnogo je ljudi iz političkih uvjerenja u zatvorima. Ako se promijeni vlast, biće finansijski obeštećeni i izbrisani iz kaznene evidencije", kazao je Mandić.
Poslanica DF-a Branka Bošnjak je podnijela amandman kojim traži da iz amnestije budu izuzete osobe koje su na dan stupanja zakona zaključile sporazum o priznanju krivice.
Strahinja Bulajić (DF) govoreći o Predlogui zakona rekao je da je “ovo već viđeno i utisak je da vladajuća partija amnestijom obezbjeđuje veću podršku od osuđenika i njihovih članova familije".
"Ako je to humani gest i mjera relaksacije zatvora, zašto se uvijek vlast toga dosjeti uoči izbori zašto nije humana i gužva se ne rašćisti u međuvremenu?", pitao je Bulajić.
On je rekao da amnestija ima dvije strane – svijetlu za amnestirane i članove njihovih porodica, ali i tamna za porodice žrtava.
Bulajić je kazao da DF ne može dići ruku za zakon, ako se ne prihvate njihova tri amandmana.
Vuksanović Stanković: Bolje da Marković pozdravi usvajanje izmjena Zakona o PIO
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) smatra da je bolje da predsjednik Vlade Duško Marković pozdravi usvajanje izmjena Zakona o PIO ili povećanje zarada zdravstvenim radnicima nego ovaj zakon "kojim se ne ostvaruje se svrha kažnjavanja i pričinjava se nepravda".
Ona je navela da je 90 odsto kazni ispod zakonskog minimuma za napad na policajca za vrijeme vršenja službene dužnosti.
"Da li smo time ispunili svrhu kažnjavanja? Napad na policju je napad na državu. Koliko je izrečeno uslovnih osuda, koliko ih je opozvano do sada? Pravde ili nema dovoljno ili nije jednaka za sve", rekla je Vuksanović Stanković.
Goran Radonjić (Ujedinjena Crna Gora) pitao je da li svako u Crnoj Gori odgovara za ono šta radi.
"Da li ako je snimljen da uzima koverat odgovara za ono što radi? Neobična mi je ova bolećivost i razumijevanje prema kriminalcima", kazao je Radonjić.
On je podsjetio da je na Predlog sa kolegom Goranom Danilović podnio amandmane kojima traže da se pravosnažno osuđene osobe za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti iz člana 287 Krivičnog zakonika, oslobađaju od izvršenja izrečene kazne zatvora i ukidaju im se mjere zabrane vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, briše se osuda i prestaju sve njene pravne posljedice.
Između ostalog, traže da se oslobode od krivičnog gonjenja osobe protiv kojih je pokrenut postupak za krivično djelo nepostupanje po zdravstvenim propisima za suzbijanje opasne zarazne bolesti.
Ranko Krivokapić (SDP) ocijenio je da je crnogorska kaznena politika u principu ispod zakonskog minimuma, "a još ćemo ih nagraditi puštanjem".
"Gdje je mišljenje struke, razumijem političke motive, 90 odsto ljudi u zatvorima glasaju DPS? Zašo? Uobičajeno je da glasaju protiv vlasti koja ih je strpala u zatvor", kazao je Krivokapić.
On je rekao da država da bi imala dostojanstvo, da bi njeni zakoni važili, "onda ne možete da zaboravite da upišete teška ubistva u izuzeća, jer tu su i javne ličnosti, novinari, branitelji od kriminala, prva linija borbe protiv kriminala Nije to zaboravljeno, to je najmera. Ne igrajmo se ovakvih propusta u pregrijanoj atmosferi", poručio je Krivokapić.
Rudović: Svake tri godine donosimo amnestiju
Neđeljko Rudović (Demos) kometarišući to što među izuzećima nema teških ubistava, pitao je da li postoji obaveza, neki dug i kome.
"Svake tri godine donosimo amnestiju", rekao je Rudović koji je na sjednici pročitao dio pisma Slavice Šćekić, sestre ubijenog inspektora Slavoljuba Šćekića u kojem je ona apelovala na savjest poslanika "da ne budu sučesnici u krivičnom djelu".
Brajović je rekao da amnestije nije bilo od 2013. godine.
Bonus video:
