Veliki broj građana nije imao kontakt s odbornicima, nijesu učestvovali u formiranju organa mjesne zajednice i nemaju iskustva u podnošenju peticije lokalnim vlastima, pokazalo je istraživanje Centra za građanske slobode (CEGAS).
Oni su preporučili “podizanje svijesti i suštinsku transformaciju ispolitizovanih organa u istinske demokratske organe i javne službe”.
CEGAS je putem agencije Defacto consultancy sproveo istraživanje na uzorku od 1004 ispitanika.
U okviru istraživanja koje je rađeno u februaru i martu ove godine, uzeti su u obzir ravnomjerna regionalna zastupljenost, veličina biračkih mjesta, etnička, rodna i starosna struktura.
“Osnovni nalazi su od značaja kako za same organe lokalnih samouprava, u smislu njihovog načina kominiciranja s građanima preko informativnih kanala, tako i za stanje građanske participacije i generalno demokratije na lokalnom nivou”, kazali su “Vijestima” iz CEGAS-a.
Kad su u pitanju lokalni parlamenti i predsjednici opština, podaci su porazni jer 72,8 odsto ispitanika tvrdi da nije imalo bilo kakav kontakt s odbornicima, a da 80,6 odsto ispitanika nikada nije pokušalo da ostvari kontakt s predsjednicima opština.
“Vjerujemo da bez razvijene lokalne samouprave i aktivnog građanina koji je svjestan svojih prava i koristi raspoložive mehanizme nema razvoja demokratije. Potrebno je podizanje svijesti i suštinska transformacija ispolitizovanih organa u istinske demokratske organe i javne službe. Aktivno ćemo doprinositi ovom procesu koji zahtijeva i dublje sistemske zahvate”, navode u izvještaju.
Na pitanje da li su nekad učestvovali u podnošenju peticije, nešto više od četvrtine ispitanika odgovorilo je da je potpisalo peticiju, 38,5 odsto da nije ali da bi to učinili, dok je trećina navela da nikada ne bi potpisala peticiju.
„Zabrinjava činjenica da i nakon dvodecenijskog razvoja koncepta lokalne samouprave u čijem nosećem zakonskom aktu imamo propisane i predviđene razne oblike participacije građana, dvije trećine građana i građanki nema iskustvo u podnošenju peticije lokalnim vlastima”, ocijenili su u CEGAS-u. Od posebnog značaja je, kako dodaju, činjenica da čak 60,6 odsto ispitanika tvrdi da nijesu nikad bili dio procesa formiranja organa mjesne zajednice, dok 26,5 odsto ne zna gdje se prostorije mjesne zajednice nalaze.
“Porazno je da najveći dio njih kao razlog navodi da nijesu bili obaviješteni i nijesu znali da imaju pravo da to urade”, navedeno je u istraživanju koje je sprovedeno u okviru projekta “Aktivan lokalno - nezaobilazan državno”. Dodaju da potencijal za razvoj građansko-demokratske participacije ipak postoji, na šta ukazuje činjenica da je jedan dio ispitanika učestvovao u javnim raspravama, bio dio procesa podnošenja građanske inicijative i koristio institut slobodne stolice.
“Jedan od zaključaka do kojeg mi u CEGAS-u dolazimo je da obaviještenost i participacija u formiranju mjesnih zajednica s jedne strane, te učešće u građanskim aktivnostima putem građanskih inicijativa s druge strane, stoje u korelaciji s političkom pripadnošću. U najkraćem “mjesne zajednice nama - građanske inicijative vama”, rekli su iz ove NVO.
Građani sa sjevera se najviše informišu na Fejsbuku
Jedno od pitanja u istraživanju bilo je u vezi učestalosti posjećivanja pojedinih informativnih kanala koje lokalne samouprave koriste. Podaci ukazuju da su Fejsbuk stranice opština najposjećenije – 32,4 odsto ispitanika tvrdi ih posjeti najmanje jednom mjesečno, što je rezultat koji ukazuje da lokalne samouprave imaju slabe komunikacione kanale s građanima i građankama.
Fejsbuk prezentacije najčešće posjećuju stanovnici sjevera Crne Gore – čak njih 44,9 odsto tvrdi da to radi barem jednom mjesečno. Slijede stanovnici južne regije (26,8 odsto), a na začelju se nalaze stanovnici centralnog dijela države (26,5 procenata). U pogledu posjete zvaničnim internet prezentacijama stanovnici sjevera i dalje zauzimaju prvo mjesto, dok su one posjećenije u centralnom dijelu Crne Gore u odnosu na jug
Bonus video:
