Crna Gora i Srbija su jedine države Zapadnog Balkana koje će u Strategiji Evropske komisije dobiti jasan kalendarski rok o mogućem pristupanju u Evropsku uniju (EU) do 2025. godine, dok se datumi za evropske integracija ostale četiri zemlje regiona neće spominjati.
Ovo se navodi u najnovijoj i konačnoj verziji Strategije o kredibilnoj perspektivi Zapadnog Balkana, čiji je tekst usvojen na današnjem sastanku šefova kabineta u Evropskoj komisiji.
U dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa ima uvid, Crna Gora i Srbija se ponovo kvalifikuju kao lideri u regionu i njihov prijem u EU se predviđa za sedam godina.
"Pregovori o pristupanju su u toku sa Crnom Gorom i Srbijom. Sa snažnom političkom voljom, pružanjem realnih i održivih reformi i definitivnim rešenjima sporova sa susedima oni bi potencijalno bili spremni za članstvo u perspektivi do 2025. godine", ističe se u konačnoj verziji Strategije Evropske komisije koja će biti objavljena u Strazburu u utorak.
Ostale zemlje Zapadnog Balkana će od ovog dokumenta dobiti jedino perspektivu za evropske integracije bez izvodljivih kalendarskih rokova u mogućem pristupanju.
"Komisija je spremna da pripremi preporuke za otvaranje pregovora o pridruživanju sa Albanijom i Bivšom Jugoslovenskom Republikom Makedonijom, na osnovu ispunjenih uslova. Uz trajne napore i angažman, Bosna i Hercegovina bi mogla postati kandidat za članstvo. Kosovo ima mogućnost održivog napretka kroz implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da napreduje na svom evropskom putu kada to dopuste objektivne okolnosti", navodi se u dokumentu.
Osim ovih suštinskih izmjena, strategija Evropske komisije je u međuvremenu doživjela i promjene u jeziku koji će koristiti ova institucija u dokumentu.
Evropska komisija je u strategiji odustala i od ambicije da se postigne sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova do kraja 2019. godine, kako je isticano u prethodnim verzijama. U strategiji se ipak naglašava da treba "hitno zaključiti sveobuhvatni, pravno obavezujući sporazum o normalizaciji".
EU je pooštrila jezik u poglavlju vladavine prava, u tekstu strategije o Zapadnom Balkanu i jasno upozorava da će zemlje regiona postati članice EU, "ali ne u stanju u kojem su one danas".
U najnovijoj verziji Strategije za Zapadni Balkan, u koju Radio Slobodna Evropa ima uvid, navodi se da je politička elita u zemljama regiona povezana sa kriminalnim strukturama.
"Danas, zemlje pokazuju jasne elemente 'zarobljene' države, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom u svim nivoima vlade i administracije, kao i snažno uplitanje javnog i privatnog interesa", ističe se u najnovijoj verziji Strategije i ocjenjuje da sve ovo gaji osjećaj nekažnjavanja i nejednakosti.
U najnovijoj verziji ovog dokumenta se upozorava da postoji "ekstenzivno političko miješanje u medije i kontrola nad njima".
"Vidljivo osnaženo i nezavisno pravosuđe, kao i odgovorne vlade i administracije, su neophodne za donošenje trajnih društvenih promjena koje su potrebne", poručuje se u najnovijem tekstu Strategije.
Oko otvorenih bilateralnih pitanja između zemalja u regionu, tekst Strategije jasno poručuje da se prije prijema zapadnobalkanskih zemalja u EU moraju "pronaći i biti sprovedena" definitivna i obavezujuća rješenja.
"EU ne može i neće uvesti bilateralne sporove", poručuje se u tekstu Strategije.
Kada su u pitanju neriješeni granični sporovi između ovih zemalja, Evropska komisija smatra da bi strane trebale da ih "bezuslovno podnesu na obavezujuću, konačnu arbitražu", kao što je Međunarodni sud pravde.
Odluke arbitraže o granicama bi trebale obje strane da primjene i ispoštuju u potpunosti pre prijema u EU, a to bi trebalo da se uzme u obzir i prilikom pripreme Pristupnog sporazuma.
Evropska komisija ima konkretne primjedbe i u poglavlju ekonomije gdje se takođe ističe da postoji političko miješanje.
"Kritični djelovi ekonomije u regionu su nekonkurentni, sa previše nepotrebnim političkim uplitanjem i nerazvijenim privatnim sektorom", navodi se.
Njemačka umanjuje euforiju oko pristupa Crne Gore i Srbije u EU
Dan uoči predstavljanja strategije Evropske komisije u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, njemačka vlada je umanjila očekivanja brzog pristupanja ovih zemalja Evropskoj uniji.
"Jasno je da ovi kandidati moraju da sprovedu još čitav niz reformi. Tako nečeg poput automatskog ulaska u Evropsku uniju po prethodno definisanom datumu neće biti", rekao je portparol njemačke vlade Stefan Sejbert.
On je naglasio kako je vlada u Berlinu uvijek isticala potrebu davanja perspektive članstva zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, ali uz ispunjavanje uslova, prenosi agencija Hina.
Portparol ministarstva spoljnih poslova naglasio je da je pred zemljama ovog regiona još mnogo posla vezanog za reforme pravosuđa, konkurentnosti, kao i regionalne saradnje.
"Prije svega se moraju prije ulaska u Evropsku uniju rešiti bilateralni problemi", rekao je portparol.
Prije toga je njemački demohršćanski političar i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Dejvis Mekalister, u razgovoru za javni servis Deutschlandfunk, rekao da je spomenuti termin ulaska Srbije i Crne Gore 2025. samo "okvirni" datum koji bi trebalo da reformskom procesu da "novu dinamiku".
Povjerenik Evropske komisije za proširenje i susedsku politiku Johanes Han predstaviće u utorak u Evropskom parlamentu strategiju u vezi s napretkom zemalja Zapadnog Balkana na putu prema Evropskoj uniji.
Bonus video:
