Građanska alijansa (GA) pozvala je sve aktere društva na aktivniji doprinos u zatvaranju poglavlja 23 i 24 i stvaranju uslova da u narednom talasu proširenja Evropske unije (EU), koji se najavljuje za 2025, Crna Gora postane članica.
U toj nevladinoj organizaciji smatraju da će ova godina biti opterećena izborima, što može biti opasnost da se ključni procesi zapostave kako od Vlade, od koje se očekuju mjerljivi rezultati, tako i od medija koji će manje prostora dati ovim temama i kritičkom dijelu javnosti.
Iz GA su su ocijenili da je prethodnih pet i po godina proces pridruživanja Crne Gore EU uglavnom bio usmjeren na birokratski apsket, otvaranje poglavlja, ali da to ne znači da je država istovremeno ispunjavala evropske standarde neophodne za članstvo.
"Nezvanični izvještaj Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 nije optimističan i ukazuje da će u narednom periodu od ključnog značaja biti da Crna Gora pokaže kredibilan i održiv napredak u svim oblastima vladavine prava i ljudskih prava, što podrazumijeva "uključivanje svih relevantnih institucija i aktera uključujući i široku i snažnu političku odlučnost i odgovornost", kaže se u saopštenju.
Ocjenjuje se da Crna Gora još nije pokazala volju da se istinski suoči sa ratnom prošlošću jer izostaje suštinska i proaktivna borba protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
"Iako ohrabruje pokretanje novih istraga, posebno jer one do sada nijesu bile efikasne i nijesu vodile identifikaciji svih odgovornih, njihovom procesuiranju i kažnjavanju, zabrinjava to što je najveći broj njih i dalje u fazi izviđaja", smatraju u GA.
Oni su ocijenili da državne institucije još imaju probleme u iskorijevanju zlostavljanja i nehumanog postupanja i kažnjavanja od policijskih službenika i službenika ZIKS-a.
"Podsjećamo na slučaj tortura tokom protesta i torture u ZIKS-u 2015. godine. GA je tokom protesta 2015. godine registrovala 25 slučajeva takvog postupanja policijskih službenika i o njima obavijestila tužilaštvo. Nažalost, do sada je osuđen samo jedan službenik", navodi se u saopštenju GA.
Iz te NVO su kazali da se kada je u pitanju antidiskriminacija, još sporo preduzimaju koraci na integraciji osoba sa invaliditetom, pripadnika LGBTIQ zajednice i Roma.
Navodi se je razlog za zabrinutost i neadekvatna borba protiv diskriminacije u oblasti zapošljavanja, posebno političkog i nacionalnog zapošljavanja.
"Afera "Snimak" još je bez epiloga, gotovo svakodnevno smo svjedoci novih afera i brojnih zloupotreba u toku izbornog procesa a bez adekvatne reakcije nadležnih institucija", kaže se u saopštenju.
Iz GA su kazali da iz EK upozoravaju da uprkos stalnim navodima o zloupotrebi javnih sredstava za svrhe političkih partija, Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) nije mogla da utvrdi postojanje tih zloupotreba.
"Iako je još prije dvije godine završena pilotska faza implementacije novog sistema redovnog stručnog ocjenjivanja u osnovnim sudovima u Nikšiću i Cetinju, taj sistem još nije zaživio. Sistem sudske kontrole od Ministarstva pravde se mora dodatno unaprijediti jačanjeM tima koji vrši kontrole i sisteme nenajavljenih kontrola", navodi se u saopštenju GA.
Ocjenjuje se da su i dalje ograničeni dometi u dijelu disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca i primjene Kodeksa sudske i tužilačke etike.
Neophodno je, kako su rekli, da se normiraju razlozi pravila o ocjenjivanju sudija i tužilaca i da se prilikom napredovanja sudija i tužilaca uzmu u obzir sva kršenja kodeksa.
U GA smatraju da se, kada je u pitanju sloboda izražavanja i pravo novinara i medijskih poslenika da obavljaju svoj posao, radi o neznatnom pomaku imajući u vidu rješavanje slučajeva napada na novinare i medije.
"Vlada treba da pokaže i suštinsku spremnost da se otkriju počinioci i nalogodavci i dozvoli rad Komisiji za praćenje nadležnih u istragama napada na novinare, bez opstrukcija. Ostaje da se riješe i stari slučajevi, posebno ubistvo Duška Jovanovića", kazali su iz GA.
Oni su rekli da je ASK u odlukama o konfliktu interesa za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i člana Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM) bez kvalitetnog obrazloženja, a što je potvrdio i Upravni sud u jednom slučaju, pokazala da nema ujednačen kriterijum za pokretanje i utvrđivanje kršenja Zakona o javnim funkcionerima.
U GA smatraju da je zabrinjavajuće razrješavanje članova Savjeta RTCG-a i AEM-a glasanjem većine u Skupštini, u čijem sastavu nema opozicije.
"Neprihvatljivo je da vladajuća partija i dalje nalazi mehanizme da utiče na uređivačku politiku Javnog servisa, ali i rad drugih elektronskih medija putem članova Savjeta AEM-a", kazali su iz GA.
Prema njihovim riječima, iskrene i prave demokratije u jednoj zemlji ne može biti sve dok vlast na bilo koji način pokušava da kontroliše slobodu medija i određuje šta i koliko javnost ima pravo da zna.
"Stoga Vlada treba da pokaže istinsku spremnost i dozvoli medijima da bude kontrolor vlasti", naveli su iz GA.
Oni su ocijenili da iako je Kodeks novinara Crne Gore dobio "novo ruho", konkretnih napredaka u poštovanju profesionalnih i etičkih standarda nema, te bi trebalo i dalje raditi na tome.
"Potrebno je formiranje nezavisnog samoregulatornog tijela, sprječavanje prakse oglašavanja državnih organa u samo određenim medijima, te poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je esencija transparentnosti", kaže se u saopštenju.
Ocjenjuje se da Zakon o medijima, Zakon o elektronskim medijima i drugi podzakonski akti treba da budu ažurirani i usklađeni sa najnovijim evropskim standardima.
Iz GA su rekli da su poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazala da raste broj građana koji smatraju da proces pristupanja traje već prilično dugo te da se ne vidi izvjestan završetak pristupnog procesa.
Prema njihovim riječima, istraživanje je pokazalo i da raste broj euroskeptika što je zabrinjavajući podatak za državu kojoj je strateški cilj članstvo u EU.
"Kada uporedimo sa ostalim zemljama koje su prošle ovaj proces, da se zaključiti da je Crna Gora mogla brže da prođe kroz ovaj proces, za šta se uzrok može tražiti u samom vrhu pregovaračkog tima, neuključenosti Skupštine i nespremnosti od strane donosilaca političkih odluka da naprave neke ključne reformske iskorake", ocijenili su iz GA.
Oni su kazali i da bi proces bio kvaliteniji i brži ukoliko bi Crna Gora učinila javnim pregovaračke pozicije, kao što su to uradile neke zemlje u okruženju i sama EU.
"Imajuću u vidu ozbiljnost situacije i značaj ovih pitanja, GA će, u naredne dvije godine, sve svoje kapacitete i aktivnosti usmjeriti ka doprinosu u stvaranju uslova za ispunjavanje mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24", poručili su iz GA.
Bonus video:
