Za mene je velika čast da mogu da pomažem svojoj državi iz inostranstva a da radim to prije svega besplatno, kazao je počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač.
Kovač je u razgovoru za “Vijesti” kazao da je za nepunih šest godina od otvaranja konzulata u Kranju učinjeno dosta, i najavio da će poslije podizanja spomenika Petru Petoviću Njegošu u Ljubljani uskoro podignuti spomenik slovenačkom pjesniku Francu Prešernu u Podgorici.
Skoro šest godina ste počasni konzul Crne Gore u Sloveniji. Što je učinjeno za to vrijeme kada je pitanju odnos između dvije zemlje?
Moje imenovanje je proisteklo iz uloge koju sam svih ovih godina od kada živim u Sloveniji neformalno i spontano obavaljao, a koja je poticala od želje da se Slovenija i Crna Gora na različitim područjima što više povežu. Te veze, posebno u privredi, kao počasni konzul pokušavam što više okrijepiti. Ekonomska saradnja država je kao što znamo, intenzivna, naslijeđena iz bivše države, nastavljena već od prvih dana tranzicije i privatizacije. Iako se ovim poslom ne bavim kao karijerni diplomata, pokušavam da propratim ne samo političke i privredne teme već i druga zanimljiva područja.
Od projekata koje sam realizovao tako bih izdvojio postavljanje Njegoševog spomenika u centru Ljubljane, u Njegoševoj ulici, što je ujedno bio i prvi spomenik u novijoj istoriji koji je postavljen nekoj ličnosti sa Balkana u glavnom gradu Slovenije. Na taj način sam se kao Crnogorac poklonio Njegoševom stvaralaštvu na 200-tu godišnjicu od njegovog rođenja, ujedno i podsjetio na povezanost te dvije države i naroda još iz Njegoševog vremena, kada je naš ugledni mislilac preko Slovenije tadašnje Dežele Kranjske putovao u Beč.
U ovom trenutku mogu da najavim još jedan značajan projekat, na kojem se radi već neko vrijeme. Riječ je o spomeniku koji je posvećen najznačajnijem slovenačkom pjesniku Francu Prešernu, a koji bi na proljeće trebalo da bude postavljen u glavnom gradu Crne Gore.
Koje koristi naši građani imaju od počasnog konzula? Koliko im Vi možete pomoći? Posebno imajući u vidu da imamo veliki broj studenata koji su u Sloveniji.
Za konzularna pitanja je građanima Crne Gore na raspolaganju konzularno odjeljenje Ambasade Crne Gore u Ljubljani, ipak i sam dobijam pozive i pokušavam da pomognem onima kojima treba pomoć pri uređenju dokumenata. Zanimljivo mi je da sve češće dobijam pitanja oko zapošljavanja u Sloveniji, dok je manje takvih pitanja koja se odnose na to kako bi eventualno potencijalne crnogorske proizvode, ideje plasirali na tržištu Slovenije.
Jako me raduje da posljednjih godina bilježimo nove trendove koji se odnose na mlade ljude iz Crne Gore. Naime, u Sloveniji se povećava broj naših studenata koji su okupljeni preko matične studentske organizacije. Trenutno ih je oko 70. Sa njima sam u stalnom kontaktu. Zovem ih na sve državne, protokolarne događaje, zajedno smo na sportskim događajima. Nadam se da će se odlučiti za povratak u Crnu Goru nakon studija i svojih specijalizacija.
U Sloveniji žive talentovani, mladi ljudi iz Crne Gore koji nakon školovanja u toj državi već daju doprinose toj sredini, tu prije svega mislim na mlade naučnike, ljekare, kulturne radnike. Takvi su naučnica Alenka Hodžić, modna dizajnerka Tijana Todorović, rediteljka Mirjana Medojević, operska pjevačica Amanda Stojović, kontrabasista Zoran Marković i mnogi drugi.
Počasni konzuli rade besplatno u korist Crne Gore. Što je onda Vaš motiv?
Sa ponosom i sa poštovanjem obavljam funkciju počasnog konzula i zastupam matičnu državu Crnu Goru u Sloveniji u kojoj živim skoro 30 godina. Tom funkcijom mi je pri promociji naše mlade države naložena i određena odgovornost. Za ovih 5 godina nadam se da sam opravdao ukazano povjerenje crnogorske države. Za razliku od većine drugih počasnih konzula koji nijesu porijeklom iz Crne Gore, ja sam za nju - kao neko ko je ovdje rođen i odrastao, puno više vezan, tako da često dolazim, kako zbog porodičnih tako i poslovnih razloga.
Za moje je postavljanje, inače, osim saglasnosti iz matične države, bila potrebna i saglasnost države u kojoj živim, tako da je bila prisutna određena satisfakcija kada je sa obije strane - i sa crnogorske i slovenačke pozitivno ocijenjen moj društveni status. U taj poziv, koji inače traži moje dodatno vrijeme kao i materijalne investicije, a koji obavljam besplatno, dajem se puno i emotivno, ali ipak ostajem motivisan za obavljanje te funkcije.
U razvijanju zimskog turizma od Slovenaca možemo puno naučiti
Šta treba Crna Gora da radi kako bi privukla strane investitore i koje su to oblasti u koje bi Slovenija mogla da ulaže?
Slovenci su bili prvi investitori u Crnoj Gori po raspadu zajedničke države. Prisutni su od prvih privatizacija u hotelijerstvu, od hotela HIT koji je bio prva uspješna hotelska priča u Crnoj Gori. Imali smo privatizaciju Montenegrobanke od strane NLB-a, zatim Lovćen osiguranja od strane Triglav osiguranja. Sava osiguranje je kupilo Montenegro osiguranje. Interevropa je kupila Zetatrans. Imamo investitore kao što je Sportina Group sa svojim trgovinama i svjetskim renomiranim brendovima, Petrol, Merkator... Dakle sve su to uglavnom uspješne priče. Čak i te firme kad su imale probleme u matičnoj kući u Sloveniji, nijesu ih imale u Crnoj Gori.
Od potencijalnih investicija koje mogu biti značajne u 2018. izdvojio bih područje energetike, hidroenergije. Slovenci su zainteresovani za ulaganje u energetiku i to je nešto što Crna Gora može da ponudi svijetu. Pogotovo sa izgradnjom podmorskog kabla. U sferi turizma volio bih da ima više investicija iz Slovenije. U razvijanju zimskog turizma se možemo puno naučiti od Slovenaca. Oni su cijelu državu stavili u funkciju turizma – ljetnjeg, zimskog, banje... sve je u sistemu. I to im se poznaje, bilježe konstantan rast broja turista, samo u 2018. očekuju za 10 odsto povećanje broja turista. Centralna tema njihovih promocijskih aktivnosti je kultura, pošto kao što znamo turisti danas žele puno više od izležavanja na plaži.
Koliko su slovenački turisti zainteresovani za Crnu Goru? Koliko su česti gosti?
Crnu Goru rado posjećuju i, što me posebno raduje, vraćaju se ponovo. Izdvajaju naše gostoprimstvo, toplinu, priroda ih oduševljava, puno manje, nažalost, naš odnos prema njoj. Pošto je Hrvatska, ipak, njihova ljetnja turistička destinacija bez konkurencije, morali bi i mi sami biti puno aktivniji i preuzeti malo veći dio tog hrvatskog kolača. Generalno bi avionsku povezanost sa Slovenijom naši turistički radnici trebalo više da iskorisite kako bi produžili sezonu, što je akutni problem našeg turizma.
Slovenci su i veliki ljubitelji planina, tako da ne čudi da se puno njih osim na Durmitor, Prokletije, iz poštovanja zaputi i na Lovćen – kako je oni znaju nazvati našom svetom gorom. Za kraj, mogu da primijetim da i naši ljudi sve češće obliaze u Sloveniju, tako da crnogorske registracije po Ljubljani, na Bledu, kao i naš naglasak, nijesu rijetka pojava.
Bonus video:
