"Muškarci teško prihvataju da bude više žena na mjestima odlučivanja. Čak iako neke od njih dospiju do tih funkcija, zbog zakonski propisanog učešća žena u političkom i društvenom životu, favorizuje se mišljenje muškarca".
U to je uvjerena koordinatorka Ženske organizacije Feniks u Beranama Fatima Međedović-Begović.
To pravilo važi, smatra ona, i kad je riječ o zastupljenosti pripadnica manjinskih naroda.
"No, žene polako, ali sigurno žele da su primjećene, vidljive, jer imaju znanje, racionalnost pri odlučivanju i senzibilnost", kaže Međedović-Begović za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Opštine Pljevlja, Berane i Petnjica ne odudaraju od ostatka lokalnih uprava na sjeveru Crne Gore u političkoj participaciji žena, a posebno onih koje dolaze iz nacionalnih manjina.
Njihovo učešće na mjestima odlučivanja je nedovoljno, a ponegdje tek u tragovima – pokazalo je istraživanje CIN-CG-a.
Sporije nego u drugim djelovima države, izgleda, žene uspijevaju da nametnu svoju inicijativu i u sferi građanskog aktivizma.
Nevladina organizacija Fatime Međedović-Begović tek je jedna od svega četiri koje se bave ženskima pitanjima, među ukupno 192 NVO registrovanih na području Berana.
Ni nakon više poziva i mejlova upućenih Opštini Berane, CIN-CG nije dobio odgovore na pitanja o položaju žena u političkom životu ovog grada. Prema podacima dostupnim na sajtu Opštine, u Skupštini od 35 mjesta 11 zauzimaju žene, od kojih samo jedna pripadnica manjinskih naroda. U rad šest skupštinskih odbora, uključeno je osam žena.
Tri su predsjednice odbora, za statut i propise, finansije, privredu i razvoj, kao i za društvene djelatnosti.
Zanimljivo je da u Odboru za statut i propise ima najviše žena i tek jedan muškarac, a da nema nijedne u radnim tijelima za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost, kao i za međuopštinsku i međunarodnu saradnju.
Na predsjedničkom i sekretarskom mjestu u Skupštini su muškarci.
Fatima Međedović-Begović kaže da je, prema njenim saznanjima, samo jedna žena iz nacionalnih manjina na mjestu sa kog može da donosi odluke – direktorica Doma zdravlja dr Zuhra Hadrović.
"Žene iz manjinskih naroda, Muslimanke-Bošnjakinje iz Berana, dolaze do izražaja u političkom ili društvenom životu zavisno od toga ko je na vlasti. Ne obraća se pažnja na sposobnost i želju mladih, fakultetski obrazovanih žena. Manjka i njihovo zapošljavanje", napominje Međedović-Begović.
U Lokalnom planu aktivnosti za razvoj rodne ravnopravnosti u Beranama za period od 2019. do 2022. godine, navodi se da je, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, još u decembru 2008. godine potpisan memorandum sa deset opština.
To je, između ostalog, podrazumijevalo i imenovanje Savjeta za rodnu ravnopravnost, kao skupštinskog tijela.
Kancelarije sa ovim ciljem formirane su u šest opština. Jedna od njih je i Berane gdje takvo tijelo postoji od 2011. godine.
Na sajtu opštine piše da je predsjednica Spomenka Ćalović, koja je i jedna od odbornica.
Ni iz ovog Savjeta nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o zastupljenosti žena u organima odlučivanja.
U pomenutom planu navode se obeshrabrujući rezultati istraživanja – građani nisu dovoljno upoznati sa Zakonom o rodnoj ravnopravnosti, kao ni sa planom da se ona postigne.
"Nedostatak podrške porodice i sredine, neodlučnost, strepnja da se ne bude meta neosnovane i nedolične kritike, samo su neki od razloga zašto se žene u Beranama teško odlučuju za učešće u političkom životu. Ukoliko su ispred partija i uključene, pribjegava se metodima poslušnosti prema muškarcima. U tome se gubi i ženska solidarnost, što muškarci koriste", objašnjava Međedović-Begović.
Na nizak nivo zastupljenosti žena u pojedinim segmentima lokalne vlasti u Pljevljima, poput Službe zaštite i spašavanja i Komunalne policije, ukazuje u razgovoru za CIN-CG sekretarka Sekretarijata za opštu upravu Amra Strujić.
U organima, posebnim i stručnim službama Opštine Pljevlja, prema njenim podacima, od ukupno 245 zaposlenih, 125 je službenica.
Pripadnica manjinskih naroda među njima je svega dvadeset.
"Skupština Opštine Pljevlja ima ukupno 35 odbornika, od čega je 10 žena. Od 11 skupštinskih radnih tijela, sedam je skupštinskih odbora i četiri savjeta. Samo jedna odbornica je predsjednica odbora, a ista situacija je i kada je riječ o savjetima", navodi Strujić.
Od 16 organa, posebnih i stručnih službi, koje organizaciono postoje u Pljevljima, u sedam rukovode žene.
One obavljaju poslove visoko-rukovodnog kadra, a među njima su tri pripadnice manjinskih naroda.
Služba Skupštine opštine Pljevlja ima 11 zaposlenih.
"Službom rukovodi sekretarka i pripadnica je manjinskih naroda, a od preostalih 10, osam je službenica, među njima i jedna pripadnica manjinskih naroda", podaci su Amre Strujić.
"Vrlo malo žena sa sjevera je uključeno u društveno-politički život. Kada su u pitanju pripadnice nacionalnih manjina, njihovo učešće je više bazirano na lokalnom nivou, kroz NVO sektor i sličan društveni angažman. Predrasude sa kojima se susreću žene koje bi da daju svoj doprinos društvu kroz politički angažman su prije svega ustaljeno mišljenje da je politika primarno muški posao. Emanicipacijom, iako usporeno, polako se borimo za to da žena ne bude samo “u kući”, već i aktivna učesnica u procesu donošenja odluka", kaže za CIN-CG Sandra Milićević, diplomirana pravnica i jedna od polaznica obuke za osnaživanje žena za doprinos društvenoj koheziji u okviru regionalnog programa Dijalog za budućnost.
U Petnjici, iz koje, takođe, nisu odgovorili na pitanja CIN-CG, prema podacima sa sajta opštine, u lokalnom parlamentu od 31 odborničkog mjesta deset zauzimaju žene.
Cjelokupan saziv čine pripadnici nacionalnih manjina, Bošnjaci i Muslimani, koji u ovom gradu čine većinu stanovništva. Sve važne funkcije, od predsjednika opštine i skupštine, pa sve do glavnog administratora – rezervisane su za muškarce.
Ženama su, simbolično, pripala samo tri predsjednička mjesta radnih tijela u odborima za statut i propise, za društvene djelatnosti, kao i za rodnu ravnopravnost.
Petnjičanka i predsjednica Foruma mladih SDP-a Amina Cikotić smatra da je u opštinama na sjeveru, a posebno u njenom mjestu, jako mala zastupljenost žena na pozicijama odlučivanja, i da je to jedan od razloga zašto je teško doći do zvaničnih podataka o tome.
"Osim u Gusinju, nemamo žena na mjestu predsjednica opština u ovom trenutku. Lokalna samouprava je svjesna da nije pohvalno što nemaju pripadnica manje zastupljenog pola na rukovodećim pozicijama, imajući u vidu da ima onih koje su jako obrazovane, spremne i sposobne, a da, pritom, ne mogu doći do izražaja. Još nismo spremni da se kao društvo za to suštinski zalažemo", navodi Cikotić.
Iako se većina političkih partija programski zalaže za rodnu ravnopravnost žena i njihovu veću uključenost u politički život i odlučivanje, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, ona ocjenjuje da praksa to ne potvrđuje.
"Kao partija, SDP se može pohvaliti podrškom ženama u tom smislu, imajući u vidu da smo imali predsjednicu Opštine Kolašin iz naših redova, kao i to da imamo predsjednicu partije i predsjednicu Foruma mladih", kaže ona.
Fatima Međedović-Begović ističe da žena koja ima obaveze na poslu i u porodici, bez preduslova koji bi joj sve to olakšali, kao što je rad vrtića u dvije smjene i slično, lako odustaje od političkih aktivnosti.
"To je velika šteta. Muškarci imaju čudan moto za uključenje žena u politiku – Da li su sposobne? Ko pita za mušku sposobnost, po svakom pitanju, onda kada se odluče da se bave politikom? Pojedinci to čine bez mjere i etičkog kodeksa", ističe koordinatorka Feniksa.
Jedan od većih problema sa kojim se žene na sjeveru suočavaju, prema ocjeni Cikotićeve, jeste ukorijenjeno shvatanje da žena mora odgajati djecu i biti posvećena porodici, te da za nju nije da se bavi politikom.
"Žena se smatra nejakom i nedovoljno spremnom da donosi političke odluke. Na taj način je njeno samopouzdanje poljuljano, a želja za takvim životom smanjena. Zbog toga je jako važno raditi na njihovom ohrabrivanju, podršci i motivaciji da pokažu svoje sposobnosti", kaže ona.
Na prisustvo žena u političkom životu, prema mišljenju Sandre Milićević, utiču faktori prije svega lične prirode: "Pored toga, na tu odluku utiču i postojeći politički faktori, broj stranaka u predstavničkim tijelima, broj kandidata na izbornim listama, iako se sada političke partije zalažu za veću zastupljenost žena na listama, što je i neophodno za demokratičnost jednog društva…".
Da bi se unaprijedio položaj žena u političkom životu, prema ocjeni Fatime Međedović-Begović, treba obezbijediti više edukacije i obuke.
"Potrebno je da žene javno iskažu svoj stav i mišljenje. Neophodno je da stvorimo infrastrukturu za mlade, talentovane majke da se uključe, ne samo u politiku, već u svaki oblik javnog djelovanja. Velika podrška je potrebna i od porodice. Ali i od žene – ženi. Bez promjene svijesti i shvatanja da politika znači svakodnevni život, nema napretka. Predrasude i patrijarhalna sredina koče žene da se što aktivnije uključe u politički život sredine. Treba stati na kraj plemenskim vezama i dati šansu sposobnim, samosvjesnim, ženama sa stavom", kaže Međedović-Begović.
Bonus video:
