Novi godišnji izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU) neće biti pozitivniji u odnosu na prethodne u kojima su konstatovani ozbiljni nedostaci, naročito u poglavljima 23 i 24, ocijenile su sagovornice “Vijesti”.
Poglavlje 23 obuhvata pravosuđe i temeljna prava, a 24 pravdu, slobodu i bezbjednost.
Evropska komisija bi trebalo da predstavi izvještaj o napretku Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU 6. ili 7. oktobra. Prošli izvještaj o napretku Crne Gore objavljen je u maju 2019. godine. Ove godine, izvještaji su pomjereni sa proljeća na jesen usljed pandemije COVID-19.
Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević vjeruje da će novi godišnji izvještaj biti na liniji dva nezvanična papira o stanju u poglavljima 23 i 24, a u kojima se direktno konstatuju sve ozbiljnije nedostatnosti u oblasti vladavine prava.
“To je i očekivano, a mi smo kontinuirano upozoravali da simulacija reformi neće na dobro izaći - ni za dosadašnju vlast ni za crnogorsko društvo”, istakla je Uljarević.
Ona je ocijenila da je dosadašnja vlast to platila izbornim rezultatom, odnosno porazom, uz napomenu da je i taj poraz zacijelo veći kad bi se oduzelo sve ono od glasova koje je dobijeno širokom zloupotrebom javnih ovlašćenja i resursa.
“Kao društvo platili smo time što danas nemamo niti jednu jedinu instituciju za koju možemo reći da je kredibilna i profesionalna, jer su i one koje su krenule da se tako razvijaju opterećivali, a neke i ozbiljno urušavale, partijske stege. To je, naravno, imalo domino efekat na svim poljima - vladavini prava, ekonomiji, obrazovanju, kulturi…”, kazala je Uljarević.
Ona je istakla da osam godina pregovora u crnogorskom slučaju danas “liči na vožnju oko kružnog toka” u kojoj se izgubio i entuzijazam državne administracije, koja je važan segment, ali i EU koja je nekad gledala na Crnu Goru kao na lidera evropskih integracija u regionu.
Tako se, kako je ocijenila, među brojne izazove, pred novom Vladom postavlja i povratak tog entuzijazma i agilnosti administracije, ali i kredibiliteta u EU: “Izvještaj EK će nam u tom dijelu dati korisne smjernice i nadam se da će po prvi put, kad se taj izvještaj objavi, fokus vlasti biti na onom što treba da se radi da bi se stanje mijenjalo, a ne naglašavanje često trivijalnih stvari koje su notirane kao pozitivne u moru onih problematičnih”.
Uljarević je kazala da se nada i da će se kritički orijentisano civilno društvo uključivati sadržajnije u pregovoračku strukturu koja treba da se mijenja kako u organizacionom tako i kadrovskom smislu u pravcu usklađivanja sa novom metodologijom i smanjenja birokratije, a povećanja učinka i odgovornosti.
“U ključnim poglavljima 23 i 24 nema napretka već godinama, a činjenica da neće biti konstatovan ni ove godine povlači pitanje odgovornosti svih u tom dijelu kako bi otkočio dalji put Crne Gore ka EU”, naglasila je Uljarević.
Ona je podsjetila da je premijer Duško Marković 2016. godine u svom ekspozeu najavio da će novi sastav Vlade do kraja svog mandata okončati pregovore sa EU, tako što će zatvoriti sva pregovaračka poglavlja.
“Danas, na kraju tog mandata, mi imamo svega tri privremeno zatvorena poglavlja, od kojih u dva nema pravne tekovine EU a u jednom se sva naša obaveza odnosila na usvajanje jednog akcionog plana, dok bilježimo zabrinjavajuću stagnaciju u poglavljima 23 i 24”.
Izvršna direktorica “Politikon mreže”, Jovana Marović, kazala je da godišnji izvještaj Evropske komisije prati napredak po zemljama u odnosu na političke i ekonomske kriterijume i po pregovaračkim poglavljima.
“S obzirom na to da smo od prethodnog izvještaja svjedočili novim aferama, a posebno da su od početka pandemije reforme ‘na čekanju’, ne očekujem da će izvještaj biti pozitivniji ili da će biti konstatovani značajniji pomaci”, kazala je Marović.
U prošlogodišnjem izvještaju o napretku EK je konstatovala da i pored određenog pomaka reforme u vladavini prava i dalje nijesu na željenom nivou. Ukazano je na gotovo identične probleme na koje su ukazivali i ranijih godina - nedovoljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, neriješene napade na novinare, zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe…
Navedeno je da je u borbi protiv organizovanog kriminala Crna Gora i dalje umjereno pripremljena i dodaje da su potrebni dalji rezultati koji bi prikazali ubjedljive podatke u borbi protiv organizovanog kriminala sa fokusom na pranje novca, trgovinu ljudima, šverc cigareta kao i oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Ni u neformalnim dokumentima o stanju u poglavljima 23 i 24, takozvanom Non pejperu, nije konstatovan značajniji napredak u tim poglavljima. U posljednjem Non pejperu iz juna ove godine ocijenjeno je da reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i sloboda medija ostaju ključni izazovi za Crnu Goru koje je dodatno pojačala pandemija COVID 19.
Ni miran izborni dan neće mnogo pomoći
Uljarević je ocijenila da to što je izborni dan protekao mirno i u demokratskom duhu, uz izborni rezultat koji je bio svima iznenađenje, neće značajno uticati ni na sadržaj ni na ton izvještaja.
“Radi se o jednom segmentu koji izvještaj pokriva i koji će biti ažuriran, jer se ovakvi izvještaji pišu u dužem vremenskom roku i prolaze mnoga čitanja, tako da se u posljednjem mjesecu rade samo manje korekcije. Evropska komisija je vrlo oprezna u ovim izještajima i oni daju činjenično stanje i preporuke kako da se dostignu postavljena mjerila, a ne ulaze u analize i predviđanja”.
Marović je ocijenila da su izbori održani po istim, pa čak i lošijim uslovima u odnosu na parlamentarne izbore 2016. godine, i da nije uvažena većina ODIHR preporuka.
“U izvještaju će svakako biti pomenute promjene koje su se desile 30. avgusta, kao i reakcija glavnih aktera na rezultate, pa u tom smislu i u tom dijelu možemo očekivati pozitivniji ton”.
Bonus video:
