"Dakle, tekući budžet iz koga se u najvećoj mjeri pokrivaju troškovi lokalne uprave ostvaren je u visini 13,3 mil. eura što je za 0,9 mil. eura porast prema 2018. godini tj. 1,1 mil. eura više u odnosu na 2017. godinu", kazao je on.
Kako je kazao, pritom nije ostvaren porast transfera institucijama, nevladinim organizacijama i socijalna davanja (1,36 mil. eura). Porasli su izdaci za bruto zarade na 3,95 mil. eura tj.cca 250.000 eura više nego u 2018. godini i u 2017. godini kada su isplaćivane naknade za razriješene funkcionere. Značajno su porasle ugovorene usluge sa 477.000 u 2017.godini na 760.000 eura u 2019.godini.
"Podsjećamo da je trošak bruto zarada u 2016. godini bio 3,2 mil. eura, što znači da je ovaj pojedinačno najveći trošak lokalne uprave u zadnje tri godine porastao za čak 23 posto. Nema sumnje da je porast zaposlenosti uticao na ovaj trošak i bila bi poželjna interna analiza koja bi pokazala koliko se to odrazilo na efikasnost opštinskih javnih servisa. Sa druge strane ostvaren je kapitalni budžet u visini 3,3 mil. eura, iako je realno on manji za za million eura koliko je izmirena obaveza javnu rasvjetu koja je urađena par godina ranije. Kapitalni budžet je mnogo manji od plana prije rebalansa, ali otežavajuća okolnost je naročito što je isti pokriven skoro u cijelosti iz tekućih prihoda pa je onda bilo nužno uravnotežiti budžet novim kreditnim zaduženjem u visini od 2,05 mil. eura", navodi se u saopštenju.
Kako tvrdi, ne može se reći da je budžet potrošački, ali očigledan je rast tekućeg budžeta zbog rasta potrošnje, a kapitalni budžet je relativno mali i pokriva se uglavnom novim kreditnim zaduženjima.
"U odluci o završnom računu nema podataka nalazima revizije pa ne znamo je li šta urađeno. Nema ni podataka o neizmirenim obavezama i sudskim predmetima što ne doprinosi principu transparentnosti najvažnijeg javnog dokumenata lokalne uprave. URA se na samom početku mandata ove vlasti zalagala za smanjenje izdataka tekućeg budžeta izuzev transfera institucijama, NVO i socijalnim davanjima, te što veći rast kapitalnog sektora bez neadekvatnih kreditnih zaduženja", navodi se u saoppštenju.
On je dodao da za rebalans budžeta za 2020. godinu "smatramo da se mogao usvojiti i nešto ranije, kako bi se budžetski izdaci sa stanovišta prioriteta uskladili sa kriznim uslovima. Značajan pad od 28 posto će na kraju godine biti možda i veći obzirom na nivo ostvarenja budžetskih prihoda u prvom polugodištu. To će se odraziti I na troškovnu stranu budžeta i na kapitalne investicije. Brine nas činjenica da se nastavlja rast kreditnih zaduženja, a ozbiljno pitanje je i kako će se zatvoriti finansijska konstrukcija za izgradnju objekta ispred zgrade Opštine. Opština ni prethodnih godina nije mogla izdvojiti kapitalna sredstva iz sopstvenih prihoda pa će to još manje u uslovima opšte korona krize".
"URA smatra da je nužno pored usvojenih mjera za ublažavanje krize, sprovesti temeljitu racionalizaciju i kontrolu poslovanja svih resora u lokalnoj upravi, uključujući opštinska preduzeća", zaključeno je u saopštenju.
Bonus video:
