U Crnoj Gori postignut je ograničen napredak i ostaju izazovi u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa, kao i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), neke su od ocjena u novom izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru.
“U Crnoj Gori postignut je ograničen napredak. Potrebno je poboljšati evidenciju o oduzimanju imovine. Uprkos nekim pozitivnim pomacima, izazovi u pogledu nezavisnosti, vjerodostojnosti i određivanja prioriteta Agencije za sprečavanje korupcije i dalje su uglavnom neriješeni”, piše u dijelu izvještaja u koji su “Vijesti” imali uvid.
U dijelu o izborima, navodi se da su napetosti i nepovjerenje među političkim akterima bile velike uoči izbora.
Podsjeća se da privremeni parlamentarni odbor za reformu izbornog zakonodavstva nije uspio da dovrši rad zbog nedostatka kvoruma, pa su se zato parlamentarni izbori 30. avgusta 2020. sprovodili u uglavnom nepromijenjenim izbornim uslovima.
“Nijedna politička partija nije bojkotovala izbore. Prema preliminarnoj procjeni OEBS/ODIHR-a, izbori u Crnoj Gori bili su konkurentni i održani su u okruženju koje je polarizovno oko pitanja crkve i nacionalnog identiteta. Kampanja je bila mirna uprkos čestim sukobljenim tonovima. Učesnici su mogli prenijeti svoje poruke, ali vladajuća partija stekla je pretjeranu prednost zloupotrebom državnih resursa te dominantnim medijskim izvještavanjem”, piše u izvještaju.
Evropska komisija će danas predstaviti izjveštaj o napretku Crne Gore i ostalih zemalja Zapadnog Balkana na putu ka EU. Kako je saopšteno iz Delegacije EU u Crnoj Gori, izvještaj će na konferencije za novinare u Briselu predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
Izvještaj je prvobitno trebalo da bude objavljen u maju ove godine, ali je njegovo predstavljanje pomjereno za jesen.
U prošlogodišnjem izvještaju za Crnu Goru je, kao i ranijih godina ukazano na nedovoljnu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, neriješene napade na novinare, zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, da reforme u vladavini prava nisu na željenom nivou...
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija i članica Radne grupe za poglavlje 23 Ana Đurović kazala je da će ključni nalazi u novom izvještaju biti slični prošlogodišnjim, s obzirom na to da u protekloj godini nije bilo rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i ranjivosti pravosuđa na političke uticaje.
“Vjerujem da će ključni nalazi u novom izvještaju EK za Crnu Goru biti veoma slični prošlogodišnjim, kao i nalazima u neformalnim dokumentima za poglavlja 23 i 24, jer nažalost nismo svjedočili nijednoj ozbiljnijoj reformi u posljednjoj godini, koja bi mogla značajno promijeniti sadržaj Izvještaja”, ocijenila je Đurović.
Ona je pojasnila da misli na ključne probleme u Crnoj Gori, na koje EK ukazuje već godinama zaredom i koji će biti ponovo konstatovani:
“Prije svega izostanak rezultata u borbi protiv korupcije, nedostatak vladavine prava, i ranjivost pravosuđa na političke uticaje”, navela je Đurović.
Ona je istakla da ni na jednom polju nije bilo napretka, te da je situacija sa korona virusom samo odložila ova pitanja do daljeg.
“Ali i da nije došlo do pandemije i svih objektivnih problema koje je ona donijela, sada već prethodna vlast na čelu sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) nam je punih osam godina pregovaranja pokazala da i bez pandemije, a sa mnogo više resursa, ljudskih i finansijskih, povoljnijom klimom unutar same EU, tada motivisanom administracijom i bitno većim entuzijazmom svih učesnika u procesu, nije bila spremna da sprovede ključne reforme i obezbijedi napredak u evropskoj integraciji Crne Gore”, ocijenila je Đurović.
Crna Gora je u decembru 2010. godine postala kandidat za članstvo u EU, a pregovore je zvanično počela 29. juna 2012. godine. U dosadašnjem toku pregovora otvoreni su pregovori u ukupno 33 poglavlja, od čega su privremeno zatvorena tri.
Iz Brisela su više puta ukazivali da je sada potrebno početi zatvaranje poglavlja.
Đurović je ocijenila da je država u prošlogodišnjem Izvještaju EK dobila podsticaj za brži rad na zatvaranju brojnih poglavlja, jer je u nekima konstatovan i stvarni napredak, poput poljoprivrede, intelektualne svojine, bezbjednost hrane, a u nekima umjereni napredak, poput oblasti energetike, spoljne, bezbjednosne politike.
“Problem je u tome što preporuke i podrška EU nisu dovoljne, ako vlasti nisu spremne da dovedu procese do kraja i završe započeti posao. Vjerujem da ćemo ponovo dobiti takve smjernice za čitav niz poglavlja, a od odnosa buduće vlasti prema tim preporukama, zavisiće i dinamika integracije”, ocijenila je Đurović.
Ona je istakla da nema dileme da će poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) sadržati veoma slične ili iste ocjene i preporuke kao i prethodnih godina, i da će i dalje rezultati u ovim oblastima, ili njihov izostanak, opredjeljivati dalji put Crne Gore ka EU.
U prošlogodišnjem izvještaju EK ocijenjeno je da je u borbi protiv organizovanog kriminala Crna Gora i dalje umjereno pripremljena i da su potrebni dalji rezultati koji bi prikazali ubjedljive podatke u borbi protiv organizovanog kriminala sa fokusom na pranje novca, trgovinu ljudima, šverc cigareta, kao i oduzimanje imovine stečene kriminalom.
Po pitanju borbe protiv korupcije u prošlogodišnjem izvještaju je konstatovano da postoji ograničen napredak u izvještajnom periodu: “Korupcija preovladava u mnogim oblastima i ostaje razlog za zabrinutost”.
Ocijenjeno je i da su operativni kapaciteti institucija unaprijeđeni, ali da bi trebalo da pokažu proaktivniji stav.
EK je konstatovala da su započete istrage oduzimanja imovine u procesima korupcije na visokom nivou, ali da je odgovor na presude ograničen.
Ni u neformalnim dokumentima o stanju u poglavljima 23 i 24, takozvanom Non pejperu, nije konstatovan značajniji napredak u tim poglavljima. U posljednjem Non pejperu iz juna ove godine ocijenjeno je da reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i sloboda medija ostaju ključni izazovi za Crnu Goru koje je dodatno pojačala pandemija COVID 19.
“Naši problemi su uvijek bili izborni uslovi, a ne izborni dan”
Đurović je kazala da će u izvještaju posebno biti notirano održavanje izbora i izborni rezultati, ali da ne očekuje da miran izborni dan bude predmet posebne pohvale ili obezbijedi neki pomak u opštim ocjenama.
“Mi smo i do sada uglavnom imali relativno mirne izborne dane, uz manje incidente, ali to nije opredjeljivalo ton izvještaja. Naši problemi su uvijek bili opšti izborni uslovi a ne izborni dan, i tu očekujem objektivnu ocjenu stanja, koja bi budućoj vlasti trebalo da služi kao polazište za stvaranje uslova za narednu demokratsku i fer izbornu utakmicu”, kazala je Đurović.
U prošlogodišnjem izvještaju je konstatovano da izborni sistem “mora biti revidiran na obiman i sveobuhvatan način”, te da je “politička scena fragmentirana, polarizovana i obilježena nedostatkom političkog dijaloga”.
Bonus video:
