Izvještaj Evropske komisije (EK) je dragocjen putokaz novoj vladi i parlamantarnoj većini za neophodne demokratske reforme i rješavanje ključnih problema prilikom preuzimanja zarobljenih institucija, ocijenili su juče predstavnici civilnog sektora i političkih partija.
U novom Izvještaju EK, koji je objavljen u utorak, između ostalog je istaknuto da je potrebna snažna politička volja da se efikasno riješi pitanje korupcije u Crnoj Gori, da nije bilo pomaka u rasvjetljavanju ključnih afera, kao ni u oblasti slobode izražavanja, dok nezavisno sudstvo ostaje izazov.
Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević kazala je za “Vijesti” da je izvještaj mapa puta za novu vlast šta mora da radi i gdje ne smije da pogriješi ako želi da ima podršku EU, ali i kako da Crna Gora vrati izgubljeni kredibilitet.
Uljarević je kazala da Izvještaj EK treba gledati kroz nekoliko aspekata, navodeći da je ocjena osam godina pristupnih pregovora Crne Gore sa EU i ogledalo evropeizacije crnogorskog društva:
„A to ogledalo ne daje nimalo dobru sliku u odnosu na to kako je danas zapravo trebalo da izgledamo, da su domaći zadaci uredno završavani“. Ona je istakla da je drugo - ocjena Potemkinovih sela koje je DPS pokušavao da predstavi kao rezultate simuliranih reformi i jedan od odgovora na njihove rezignirane zamjerke međunarodnoj zajednici što je brzo prihvatila novu crnogorsku političku realnost.
„Treće i sada veoma važno, to je mapa puta za novu vlast što mora da radi i gdje ne smije da pogriješi ako želi da ima podršku EU, ali i kako da država Crna Gora vrati izgubljeni kredibilitet u EU“, kazala je Uljarević.
Ona je navela da izvještaj, u okviru dozvoljenog formata i briselskog novogovora, dobro secira ključne probleme na koje je civilni sektor dugo ukazivao a za što nije bilo sluha:
„U okviru političkih kriterijuma je jasno da je Crna Gora regresirala u odnosu na startnu poziciju odlazeće Vlade, da se ponovo akcenat stavlja na nerazjašnjene afere koje politizovane i zarobljene institucije nijesu smjele da rješavaju, ali i na potrebu hitnog jačanja nezavisnosti pravosuđa i institucija koje treba da adresiraju borbu protiv korupcije kroz svoje različite nadležnosti“. Uljarević je istakla da zabrinjavajući izostanak rezultata ukazuje na neophodnost jasne političke volje za reformama, stavljanje javnog umjesto partijskog i partikularnog interesa u fokus, kao i hitno restrukturiranje pregovaračke strukture i pristupa ovom poslu što nova vlast mora imati u vidu.
„Pristupni pregovori su naša šansa da se uredimo kao društvo, da uspostavimo nedostajuću odgovornost i da izgradimo državu u kojoj pojedinci ne mogu biti iznad institucija“, rekla je Uljarević.
Ona je naglasila da stoga jedan od tri ključna prioriteta nove Vlade, pored borbe sa pandemijom i rješavanja ekonomskih problema, mora biti u unapređenju učinka u ispunjavanju političkih kriterijuma, a posebno onih djelova koji se odnose na uspostavljanje funkcionalne vladavine prava, depolitizaciji institucija i unapređenju okvira za razvoj medija i građanskog društva.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković ocijenila je da novi izvještaj EK potvrđuje da je odlazeća vlast zarobila i sistematično urušavala sve institucije i da sadrži jasnu sliku veoma lošeg stanja i osnovne preporuke za unapređenje, ali ne i precizna rješenja za vrlo kompleksne probleme sa kojima će se suočiti nova vlast preuzimanjem “zarobljenih” institucija:
“Međutim, međunarodna zajednica je odavno prepoznala da se u zarobljenim državama moraju sprovesti specifične reforme”.
Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević poručila je da je pred političkim akterima važan ispit - da parlamentu vrate kredibilitet i snagu da donosi teške i komplikovane političke odluke.
Iz Građanske alijanse (GA) saopšteno je da je Izvještaj pokazao da je za dalji tok integracija neophodno da se nađu rješenja za ključne pozicije u pravosuđu i ukazano da se u u oblasti slobode izražavanja u kontinuitetu ne registruje napredak.
Iz CEMI-ja su saopštili da je izvještaj pokazao da postoje razlozi za zabrinutost i da u periodu koji se analizira institucije još nijesu uspjele da se suoče sa najvećim problemima u poglavljima 23 i 24.
Profesorica na Pravnom fakultetu Maja Kostić Mandić u intervjuu agenciji Mina rekla je da, “sudski savjet, ministar pravde i sudije Vrhovnog suda nijesu imali profesionalnu snagu da se odupru pritisku, posebno kod kandidovanja za treći mandat, predsjednice Vrhovnog suda i da su tako postali svojevrsni saučesnici postupka atrofije evropskih integracija”.
Predsjednik Demosa Miodrag Lekić kazao je da je izvještaj EK potvrdio faktički zaustavljen proces integracija Crne Gore u EU:
„Umjesto nesputanog napretka na planu evropskih integracija Crna Gora plaća visoki ceh zbog neiskrenog i neozbiljnog odnosa političke elite prema ispunjenu obaveza izgrađivanja demokratskih standarda“.
Iz SDP-a je saopšteno da Crna Gora mora da promijeni odnos prema evropskim integracijama, da sprovodi, a ne da simulira reforme kako je to radila dosadašnja vlast.
Odlazeći premijer Duško Marković kazao je juče da su kroz novi Izvještaj, koji je objektivna i realna slika stanja u zemlji po pitanju evropskih integracija, dobili jasne smjernice za ostvarenje strateškog cilja – punopravnog članstva u EU. On je na sastanku sa šeficom Delegacije EU u Podgorici Oanom Kristinom Popa rekao da će DPS biti konstruktivna opozicija u parlamentu, spremna da u okviru demokratskih procesa doprinese konsenzusu o izboru sudskih i tužilačkih tijela i funkcija.
Bečić će za kadrove u pravosuđu tražiti mišljenje pravnika
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je juče da bez napretka u poglavljima 23 i 24 u pregovaračkom procesu nema ubrzanja na putu ka EU. On je na konferencije za novinare povodom uručenja Izvještaja EK, istakao da reformama mora doći do deblokade u pravosuđu kako bi se krenulo u odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Bečić je najavio da će zatražiti mišljenje pravne struke na koji način sadašnji saziv parlamenta treba da iznese promjene.
“Da li ovaj saziv treba da nastavi i da obavi drugi krug glasanja o kadrovskim rješenjima u pravosuđu ili može da krene u novi konkursni postupak”.
Skrenuta pažnja na neriješene slučajeve napada na novinare
Poslanik SNP-a Dragan Vukić je naveo da je jedna od problematičnih oblasti na koju je EK skrenula pažnju sloboda izražavanja, za koju je konstatovan napredak u medijskom zakonodavstvu, ali su potencirana hapšenja i postupci protiv urednika onlajn portala i građana zbog sadržaja na društvenim mrežama.
U Izvještaju se navodi da je napredak u rješavanju nasilja nad novinarima i medijima i dalje vrlo ograničen i da su ostali neriješeni važni stari slučajevi, kao što je ubistvo glavnog urednika dnevnih novina Dan i napad na istraživačkog novinara. “Uprkos početnim rezultatima istrage ozbiljnog napada na istraživačku novinarku Oliveru Lakić u maju 2018. počinilac i organizator tek treba da budu izvedeni pred lice pravde”, piše u Izvještaju.
Bonus video:
