Ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (pravosuđe, osnovna prava, sloboda i bezbjednost) ključ je daljeg napretka u pregovorima sa EU, kao što je prepoznato u novoj metodologiji proširenja koju je Crna Gora usvojila ranije ove godine, poručila je šefica Delegacije EU u Podgorici, Oana Kristina Popa.
Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da u tom smislu, godišnji izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen u utorak, naglašava preostale izazove u pogledu nezavisnosti, profesionalnosti, efikasnosti i odgovornosti pravosuđa, ograničeni napredak u borbi protiv korupcije i ukupno gledano nedostatak napretka u afirmaciji slobode govora.
“Izvještaj prepoznaje i pozitivan trend u borbi protiv određenih oblika teškog i organizovanog kriminala, poput trgovine ljudima i pranja novca. Sada je potrebno ove pozitivne trendove prevesti u konkretne rezultate u smislu konačnih presuda i oduzimanja imovine. Prema ocjeni EK, u narednom periodu, Crna Gora treba da se fokusira naročito na funkcionisanje pravosuđa, borbu protiv korupcije i slobodu govora, kao i na politiku konkurencije, ekonomsku i monetarnu politiku, statistiku i finansijsku kontrolu”, rekla je Popa.
Ona je kazala da je Crna Gora najviše napredovala od svih zemalja kandidata u procesu EU integracija, međutim, biti vodeća zemlja ne treba da bude cilj samo po sebi, već naglasak treba da bude na koristima koje ovaj transformativni proces donosi građanima.
Podsjeća da sva istraživanja javnog mnjenja jasno ukazuju da crnogorski građani imaju veoma snažan stav da je mjesto njihove zemlje u EU.
“Krajnji cilj je da vide Crnu Goru kao punopravnu članicu porodice EU, tako da svi mogu da imaju koristi od većih mogućnosti da putuju, studiraju, rade i napreduju. Ovim je svim političkim i društvenim akterima u zemlji dat jednostavan zadatak, da rade zajedno na prevazilaženju međusobnih razlika, kako bi produbili i ubrzali političke i ekonomske reforme koje su potrebne za približavanje Crne Gore EU, tako da građani mogu da osjete koristi već u toku procesa pristupanja, na primjer kroz čistiji vazduh, bolje uslove rada ili bolju zaštitu njihovih prava”, rekla je Popa komentarišući izvještaj EK.
Dodaje da izvještaj nudi jasnu mapu puta u tom smislu, prepoznajući oblasti u kojima je potrebno sprovesti ključne reforme.
“Treba imati u vidu da je izvještaj radni dokument, koji je osmišljen da pruži smjernice crnogorskom društvu u procesu reformi na putu zemlje ka EU. Ovdje nije riječ o politici, već o tome kako pomoći ljudima da osjete da EU mijenja njihov način života na bolje, čak i prije pristupanja”, poručila je Popa.
Kako Brisel gleda na promjenu vlasti u Crnoj Gori?
Izbor vlasti je izbor građana Crne Gore i EU se neće miješati u taj izbor. Ono što je EU veoma važno jeste da volja građana Crne Gore bude poštovana, odnosno da mogu da glasaju na slobodnim i fer izborima, sprovedenim u skladu sa relevantnim međunarodnim i evropskim standardima i da nova vlada nastavi stabilan put Crne Gore ka EU.
Pozdravljamo činjenicu da su izbori 30. avgusta bili mirni i kompetitivni, uz visoku izlaznost, održani u izazovnom ambijentu pandemije korona virusa. Međunarodni posmatrači iz OEBS/ODIHR-a i Parlamentarne skupštine OEBS-a naglasili su da su izbori sprovedeni transparentno i efikasno. Međutim, oni su takođe ukazali na veoma polarizovanu debatu o pitanjima koja se tiču crkve i nacionalnog identiteta, kao i na određene zabrinutosti u vezi sa neprimjerenom prednošću vladajuće partije i neuravnoteženim medijskim izvještavanjem.
To znači da velika odgovornost leži na novoj vladi i na svim relevantnim političkim akterima i akterima civilnog društva u Crnoj Gori, da sarađuju kako bi sproveli reforme koje su potrebne da Crna Gora napreduje ka EU. Takođe, na novom sazivu Skupštine i novoj vladi je da postignu široki međupartijski i društveni konsenzus i pokažu u praksi posvećenost Crne Gore evropskoj reformskoj agendi, što je od presudne važnosti za napredak zemlje na njenom putu ka EU; kao i da pokrenu transparentan, odlučan i inkluzivan dijalog o sprovođenju preostalih preporuka OEBS/ODIHR-a.
Da li ste razgovarali sa predstavnicima novog vladajućeg saveza, mislite li da je pred njima veliki izazov s obzirom na ekonomsku krizu, kašnjenje reformi u pravosudnom sektoru, zloupotrebu policije u predizbornoj kampanji, tokom epidemije? Da li EU Crnoj Gori treba malo da progleda kroz prste zbog svega toga ili mislite da nova vlast ne treba da ima privilegije u vezi sa tim da pokaže da je spremna za reforme?
Prevazilaženje ekonomske krize izazvane pandemijom treba da bude u vrhu prioriteta buduće vlade, a Komisija je, kao i uvijek, na raspolaganju za sveobuhvatni dijalog o javnim politikama i o tome kako izaći iz trenutne recesije uz očuvanje stabilnog fiskalnog okvira.
EU je zajednica vrijednosti, a vrijednosti koje važe u jednoj državi članici zajedničke su za sve širom Unije. Dok Crna Gora nastoji da izgradi društvo sposobno da ispuni sve obaveze i uživa sve prednosti ove zajednice, biće potrebno da svi relevantni akteri rade zajedno da izgrade unutrašnji društveni konsenzus i sprovedu potrebne reforme.
Kao istoričarka po obrazovanju, znam da je Crna Gora ponosna zemlja koja nikada u svojoj istoriji ništa nije dobila nezasluženo. I znam da Crna Gora želi da postane punopravna članica EU na osnovu sopstvenih zasluga, bez potrebe da EU snizi ljestvicu ili zažmuri na bilo koji nedostatak reformi u zemlji. Proces pristupanja EU je zasnovan na objektivnim i jasnim kriterijumima i strogom principu uslovljenosti, i to prosto nije moguće zaobići.
Da li će Brisel ponuditi neku vrstu ekspertize novoj vlasti s obzirom na ekonomsku, bezbjednosnu i drugu situaciju koja je zatiče? Da li Crna Gora može računati na ekspertsku pomoć u sudstvu, tužilaštvu i policiji kako bi brze krenula u obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom i kako bi se krenulo prema završnim mjerilima u svim poglavljima?
EU je daleko naveći donator i investitor u Crnoj Gori, sa preko 610 miliona eura obezbijeđene bespovratne pomoći od 2007. godine. Kao i druge zemlje Zapadnog Balkana, Crna Gora je naš privilegovani partner, sa kojim dijelimo zajedničku istoriju i zajedničku budućnost. U vrijeme pandemije, dok se mnoge države članice EU suočavaju sa ozbiljnim zdravstvenim i ekonomskim problemima, evropski građani su jasno pokazali svoju solidarnost sa Crnom Gorom, pružajući finansijsku pomoć vrijednu 53 miliona eura, namijenjenu pojedincima i sektorima koji su najviše ugroženi krizom izazvanom korona virusom.
Od otvaranja pregovora o pristupanju sa Crnom Gorom, EU je neprestano pružala pomoć i ekspertizu država članica kako bi pomogla Crnoj Gori da napreduje u svim pregovaračkim poglavljima. Ova pomoć se odnosila, između ostalog, na budžetsku podršku, projekte jačanja kapaciteta, ekspertske misije, tvining inicijative. Nastavljamo da podržavamo reformu javne uprave u Crnoj Gori, afirmišemo veću transparentnost i odgovornost, kao i dobro upravljanje javnim finansijama.
Naša pomoć će se i dalje nastaviti, uključujući i oblasti vladavine prava, u kojoj je sljedeća prekretnica ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, što predstavlja prioritetnu oblast za našu pretpristupnu pomoć. Na primjer, u posljednjih šest godina, samo za pravosuđe obezbijeđeno je preko 17,5 miliona eura pretpristupne pomoći. Nadamo se da će uskoro biti pokrenuta već treća savjetodavna misija o vladavini prava u Crnoj Gori, tzv. projekat EUROL, koji obezbjeđuje dolazak sudija, tužilaca, policajaca iz država članica EU u Crnu Goru, u cilju razmjene znanja i podrške njihovim crnogorskim kolegama u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i u sprovođenju reformi u pravosuđu.
Crna Gora nije sama u ovoj krizi
Da li će Brisel i međunarodne finansijske institucije finansijski pomoći novu vlast s obzirom na to da je država skoro pred bankrotom?
Crna Gora nije sama u ovoj krizi. To smo veoma jasno stavili do znanja obezbijedivši bespovratnu finansijsku pomoć vrijednu 53 miliona eura za zdravstveni sektor Crne Gore i druge sektore koji su najviše pogođeni krizom izazvanom koronavirusom, kao i obezbijedivši do 60 miliona eura makrofinansijske pomoći za podršku lokalnoj ekonomiji.
Evropska komisija je najavila u utorak robusni investicioni plan, sa finansijskim paketom za Zapadni Balkan vrijednim do 9 milijardi eura. Plan će se fokusirati na ključne oblasti poput povezanosti, naročito u saobraćaju i energetici, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju, unapređenje regionalne trgovinske integracije i podršku prijeko potrebnom rastu i novim radnim mjestima u regionu. Takođe će podržati naš zajednički oporavak nakon pandemije.
Komesar (Oliver) Varhelji, čiji dolazak u Podgoricu se očekuje sjutra, u sklopu njegove posjete regionu, predstaviće dodatne detalje o ovoj inicijativi, uključujući i jedan broj ključnih infrastrukturnih projekata od kojih će građani Crne Gore imati direktne koristi.
EU podržava očekivanja građana od njihovih političkih predstavnika
Da li strahujete od ulaska kontroverznih političkih kadrova u bezbjednosni sistem? Da li je o tome bilo riječi sa predstavnicima aktuelne i buduće vlasti?
Sva istraživanja javnog mnjenja nam jasno ukazuju da većina crnogorskih građana očekuju da Crna Gora nastavi stabilan put ka EU. Evropska unija u potpunosti podržava i dijeli očekivanja crnogorskih građana da njihovi politički predstavnici sprovedu neophodne reforme, kako bi Crna Gora zaslužila svoje mjesto u zajednici koja već sedam decenija napreduje i raste, na temelju zajedničkih vrijednosti demokratije, solidarnosti i pravde.
Povezani članci
Bonus video:
