Hrvatsku i Crnu Goru čekaju neizvjesni pregovori oko morske granice kod poluostrva Prevlaka ili proces pred međunarodnim pravosuđem, piše Dojče Vele.
Aktuelna kriza između Hrvatske i Slovenije oko razgraničenja na moru kod Piranskog zaliva, navodi se u hrvatskom izdanju Dojče Velea, potisnula je u drugi plan činjenicu da Hrvatska sličan problem ima i s preostale dvije susjedne zemlje na obali Jadrana - Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom.
Dojče Vele podsjeća i da se zajednička Komisija za razgraničenje Crne Gore i Hrvatske nije sastala već tri godine i da se i dalje sprovodi dogovoreni protokol iz 2002. godine.
Pravnik i bivši hrvatski diplomata Davorin Rudolf kazao je da za sve države na svijetu postoje dva temeljna pravila o granicama, prema međunarodnom pravu.
"Prvo, uzima se u obzir granica koja je zatečena na dan stiecanja nezavisnosti, a taj princip se u pravu naziva 'uti possidetis juris', i sve države nastale iz SFRJ su dale službenu izjavu da će se toga držati. Kopno dakle nije sporno, a tamo gdje je bilo, išlo se metar po metar, i sasvim precizno se utvrdilo gdje što pripada. Drugo pravilo odnosi se na more, i reguliše ga UN-ova Konvencija o pravu mora. Ono kaže da se morska granica kreće crtom sredine između kopnenih tačaka dviju država - sve dok se te države ne dogovore drugačije“, objašnjava Rudolf.
On je dodao da je interes Crne Gore kod Prevlake bitno naglašeniji, nego interes Hrvatske.
"Riječ je o sigurnosnom pitanju, zbog ulaska u Boku kotorsku. Smatram zato da se, prema boljoj praksi međudržav - nih odnosa, taj argument može uzeti u obzir, naročito stoga što Hrvatskoj to ništa bitno ne mijenja. Moramo povesti računa da i od toga ne nastane žarište nekakve trajne napetosti koja može poslužiti samo sumnjivim ciljevima”, kaže Rudolf i dodaje da se takva pitanja ne uređuju nužno mijenjanjem granica, nego uvijek kao sredstvo ostaje i dogovor oko posebnog pograničnog režima koji uzima u obzir potencijalne izuzetke.
Dojče Vele navodi i da bi Hrvatska mogla pristati na ograničeno kretanje svojih vojnih i policijskih brodova u blizini ulaza u Boku kotorsku.
Hrvatski novinar Luko Brailo kaže da Zagreb i Podgoricu čekaju ozbiljni pregovori, pa i zbog toga što se radi o vrijednom dijelu tzv. epikontinentalnog pojasa, kao i području s mogućim nalazištima plina i nafte.
"Tek će se vidjeti koliko je moguć dogovor, uprkos slapovima biranih riječi što su ih proteklih godina izgovorili hrvatski i crnogorski funkcioneri o “uznapredovalim i korektnim poslijeratnim dobrosusjedskim odnosima”, naveo je Brailo.
On navodi da su hrvatski zvaničnici i stručnjaci za međunarodno pravo, prvenstveno pomorsko, redovno zagovarali razgraničenje na moru prema načelima ekvidistance od Konfina i Prevlake s jedne, do Luštice na drugoj strani i ulaza u Boku.
"Kao što je činjenica i da su se u Podgorici, u političko-diplomatskim, ali i medijskim krugovima, s velikim zanimanjem pratila zbivanja u vezi s hrvatsko-slovenačkim sporovima i ishodu međunarodne arbitraže, pa se u tim krugovima vjeruje da Crna Gora može bolje proći u sličnom 'srazu' sa Zagrebom”, naveo je Brailo.
Rudolf upozorava i na pojavu štetnog miješanja drugih strana u takve predmete.
"Primjećujemo kako se olako i mimo ovlašćenja petljaju, kad je posrijedi Hrvatska, i Brisel i Berlin, a to niti je korektno, niti je pametno”, kazao je Rudolf.
Bonus video:
