Pitanje popisa će nezaobilazno biti predmet usaglašavanja buduće vlade čije formiranje je sada najvažniji zadatak, rekli su “Vijestima” iz vladajuće većine, dok iz civilnog sektora podsjećaju da treba voditi računa o pravima manjina, na šta su ukazali i iz Bošnjačke stranke (BS).
CDT je državnom vrhu, mandataru i partijama prije tri dana podnio inicijativu da se prilikom predstojećeg popisa 2021. ne prikupljaju podaci o nacionalnoj, religijskoj pripadnosti i o jeziku. Objasnili su da su to stnadardi EU kojima Crna Gora teži, što je “Vijestima” potvrđeno i iz Eurostata, koji je pratio popis u Crnoj Gori 2011. “Vijestima” su objasnili da države mogu da imaju sopstvene propise, ali popisno zakonodavstvo EU ne uključuje etničku pripadnost, religiju i jezik i ne daje konkretne preporuke o ovim temama.
Iz Monstata su juče “Vijestima” rekli da će popis biti u skladu sa zakonodavstvom koje reguliše pitanje popisa stanovništva u EU i UN. Najavili su da će inicijativu CDT-a razmotriti sa svim ostalim tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o popisu.
“Monstat je pripreme za popis počeo sa potrebom da bude usklađen sa zahtjevima EU po pitanju sadržaja popisa. Upravo taj sadržaj je i testiran za vrijeme probnog popisa 2019. godine. Tako da ni probni popis koji je Monstat sproveo 2019. godine nije sadržao ova pitanja. Stoga, Nacrt zakona o popisu stanovništva u Crnoj Gori koji je pripremio Monstat je u potpunosti usklađen sa uredbom EU i ne sadrži pitanja o nacionalnosti i vjeroispovijesti građana i jeziku”, piše u odgovoru.
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je “Vijestima” da Ustav i međunarodna Okvirna konvencija o pravima nacionalnih manjina garantuju pravo svakome da izrazi svoju vjersku i nacionalnu ili etničku pripadnosti, ali i da je ne izraze.
”HRA je uoči popisa 2011. upozorila da ni Zakon o popisu ni podzakonski akti nisu garantovali pravo da se vjeroispovjest, nacionalna ili etnička pripadnost ne izrazi. Na kraju je to u praksi obezbijeđeno i 5 odsto stanovnika se nije nacionalno opredijelilo. Međutim, ne vidim kako bi se ukidanjem izjašnjavanja o nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti na popisu primjenjivala posebna manjinska prava garantovana Ustavom koja su vezana za utvrđenje da u nekoj sredini postoji ‘značajno učešće’ manjinske zajednice u stanovništvu, odnosno na obezbjeđenje ‘autentične’ i ‘srazmjerne’ zastupljenosti u Skupštini Crne Gore, skupštinama lokalnih samouprava, u organima javne vlasti”, rekla je ona. Direktorica HRA kaže da bi rješenje moglo biti da se svakom pripadniku manjinskog naroda ili manjinske zajednice, kako navodi, obezbijedi da uživa ta manjinska prava kao pripadnik manjine, ako to želi, i da se ta prava obezbjeđuju jednako, tako da ne bude manjina koje vlasti vole više ili manje od drugih.
HRA je Ustavnom sudu podnosila inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona. Iz tima mandatara za sastav vlade Zdravka Krivokapića odgovorili su “Vijestima” da bi “izostavljanje pitanja o etničkoj ili religijskoj pripadnosti u popisu, u jednom od rijetkih istorijskih trenutaka u kome će se Crna Gora moći slobodno izraziti, učinilo bi je jednim od rijetkih izuzetaka na evropskom kontinentu, a time bi bila dovedena u pitanje i prava manjinskih naroda”. Inicijativa CDT-a nije prihvatljiva za Bošnjačku stranku, koja smatra da na osnovu podataka sa popisa, manjinski narodi ostvaruju prava, zagarantovana Ustavom. “Jer, ustavno načelo srazmjerne zastupljenosti se ostvaruje na osnovu podataka sa popisa. S druge strane, imamo i posljednji izvještaj EK, gdje se jasno navodi da se mora nastaviti u pravcu zaštite i ostvarivanja manjinskih prava”, rekao je “Vijestima” portparol BS-a Adel Omeragić. U BS-u, kako kažu, vjeruju da će nova vladajuća većina pokazati demokratski kapacitet, da u saradnji sa nevladinim sektorom i drugim relevantnim institucijama sprovede popis stanovništva u demokratskom duhu, i da ni u kojem slučaju ne dođe do bilo kakvog uticaja ili zloupotrebe na popisu, posebno u dijelu izjašnjavanja oko nacije, vjere i jezika.
Predsjednik Kluba poslanika Demokrate-Demos Boris Bogdanović rekao je da se Demokrate zalažu za potpunu slobodu opredjeljenja i pitanje popisa će nezaobilazno biti predmet usaglašavanja buduće Vlade.
“Sve inicijative koje promovišu uspostavljanje međunarodnih standarda u našoj državi, pa i kada je riječ o temi popisa stanovništva, od strane Demokrata će naići na pozitivnu ocjenu. Međutim, nova demokratska Vlada tek treba da donese odgovarajuće odluke kada je riječ o redovnom popisu stanovništva u 2021. godini, pa je to proces koji je pred nama”, kazao je “Vijestima” Bogdanović odgovarajući na pitanje da li im je prihvatljiva inicijativa CDT-a. Iz DF-a i DPS-a nijesu odgovorila na pitanja u vezi ove teme, kao ni iz odlazeće Vlade.
Iz SNP-a je saopšteno da im ona nije prihvatljiva jer smatraju da građanima treba dati mogućnost da iznesu stav o svim važnim pitanjima za jedno društvo u 21. vijeku, među kojima su i podaci o naciji, vjeri i jeziku.
“To je sasvim u duhu savremenih demokratskih načela kojima težimo i ne treba da bude predstavljano kao opasnost po bilo kojeg pojedinca ili grupu. Osim toga, mišljenja smo da ovakva inicijativa nije na mjestu jer je došla u vrijeme promjene vlasti u Crnoj Gori, a dužni smo podsjetiti da ovako nešto nikada nije traženo za vrijeme tridesetogodišnje vladavine DPS-a”, rekao je potpredsjednik ove partije Dragan Ivanović.
Bogdanović: Temi pristupiti sa najširim mogućim društvenim konsenzusom
Demokrate, prema riječima Bogdanovića, smatraju da ovoj temi treba pristupiti sa najširim mogućim društvenim konsenzusom uz uvažavanje svih stavova, mišljenja i argumenata, budući da se radi o temi koja ima veliki potencijal da podijeli građane.
“Ovo iz razloga što su pomirenje građana i prevazilaženje podjela naša misija. S tim u vezi bi, u prvom redu, treba voditi računa i o svim zakonskim aspektima, imajući u vidu da po nacionalnoj pripadnosti brojni manjinski narodi u Crnoj Gori crpe svoja prava, koja se ne smiju ugroziti”, kazao je Bogdanović.
Koprivica: Vlada je mislila da će im popis uz tenzije odgovarati
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je “Vijestima” da je najvažnije da se obavi demokratska i dobro organizovana javna rasprava prilikom pripreme novog zakona. “U ovom pravcu će ići naša inicijativa prema Monstatu - svi moraju dobiti priliku da učestvuju u procesu. U okviru kampanje da javnosti što bolje predstavimo naš predlog, podsjetićemo građane/ke na afmosferu iz 2011. i izjave tadašnjih aktera iz Crne Gore i regiona. Želimo da ljudi znaju šta ih čeka ako popis bude isti”, kazao je Koprivica.
Dodaje da iako su pripreme trajale od 2015, Vlada nije ispunila preduslove kako bi se popis obavio registraciono, po EU standardima. “Dio toga može biti razumljivo jer zahtijeva izradu registra adresa što je veliki posao, ali je i bilo dosta vremena za rješavanje tog problema. Vjerujemo da je bilo i političkih kalkulacija. Tadašnja vlada je mislila da će im popis uz tenzije odgovarati, ali su napravili veliku grešku i previdjeli da nacionalna nadgornjavanja, takmičenja i zaoštravanje odnosa u državi mogu samo donijeti nestabilnost i probleme društvu”, rekao je Koprivica.
Bonus video:
