Poslanica koalicije “Za budućnost Crne Gore“ Branka Bošnjak smatra da bi u Skupštini poslanice trebalo da formiraju ženski klub koji bi se zalagao za unapređenje rodne ravnopravnosti.
U novom sazivu parlamenta građane će predstavljati 19 žena od ukupno 81 poslanika, što je za 25 odsto manje nego ranije iako je pitanje rodne ravnopravnosti jedan od ključnih kriterijuma za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
Po sedam poslanica imaju koalicija “Za budućnost Crne Gore“, koja ima 27 mandata i Demokratska partija socijalista (DPS) sa 30 mandata. Koalicija “Mir je naša nacija” ima dvije poslanice, dok Bošnjačka stranka,
Socijaldemokratska partija i koalicija “Crno na bijelo” imaju po jednu.
U poslaničkom klubu Socijaldemokrata (tri mandata) nemaju nijedne žene, kao i u koalicijama Albanske koalicije “Jednoglasno” i Albanske liste, koje imaju po jedan mandat.
Prethodni saziv parlamenta je imao dvije poslanice više u odnosu na sadašnji.
Poslanica Bošnjak podsjeća da je postojao konsenzus da na listama bude najmanje 40 odsto žena. “Naravno, kada sva ta obećanja treba realizovati, onda vidimo da se radilo o čisto deklarativnom zalaganju i da je to samo Pokret za promjene (PzP) ispunio. DPS nema ni 25 odsto žena, a SD koji je takođe time ‘barjačio’ ima 0 odsto”, kazala je Bošnjak “Vijestima”.
Ona se zalaže za formiranje ženskog kluba u parlamentu čije bi članice bile žene bez obzira na to kojoj partiji pripadaju i koji bi bio proaktivan po pitanju rodne ravnopravnosti i pokretao inicijative i izmjene zakonske regulative koje se tiču “ženske problematike”.
Bošnjak je podsjetila da više od polovine populacije u Crnoj Gori čine žene, navodeći da mikrofon u parlamentu uz direktan prenos sjednica ima ogromnu moć uticaja na javno mnjenje. “Zato bi žene u parlamentu trebalo da se po ovom pitanju izdignu iznad partija i da natjeramo naše muške kolege, a i javnost, da nas čuju, jer pred licem javnosti teško je ne složiti se i oponirati inicijativama iza kojih argumentovano stanu sve poslanice. Tu bi maske pale. A mnogo je tema kojima bi se mogle baviti i koje bi bile na dobrobit cjelokupne zajednice”, istakla je Bošnjak.
Direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević ocijenila je da bi formiranje kluba žena u Skupštini bilo korisno za osnaživanja pozicije žena u parlamentu, ali samo ukoliko bi članice tok kluba solidarno zastupale prava i poziciju žena i zajedničku inicijativu stavile ispred uskopartijskih interesa.
“Ono što nam ne treba je još jedno formalno tijelo za žene, koje ne obnavlja svoju funkciju... Trebaju nam političarke koje razumiju i vjeruju u rodnu ravnopravnost, koje na to ne gledaju kao na formu za skupljanje poena i koje će se suštinski i posvećeno baviti svim pitanjima od značaja za žene u Crnoj Gori”, istakla je sagovornica.
Ona je naglasila da je važna saradnja sa nevladinim organizacijama koje imaju ekspertizu u ovoj oblasti i koje mogu pomoći svojim bogatim praktičnim iskustvom.
Direktorica CŽP je ocijenila da je potrebno dodatno unaprijediti kvote o zastupljenosti žena u skladu sa pravno obavezujućim zaključkom UN CEDAW komiteta koji traži da se izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika predvidi da najmenje jedno od tri mjesta na izbornoj listi pripadne manje zastupljenom polu: “To je bio i naš amandman iz 2013. i ponovićemo ga.. Komitet će naredne godine tražiti od Crne Gore da se izjasni o ispunjavanju ove preporuke, a ovo pitanje pomno prati i EU, što se vidi iz izvještaja EK i vrlo konkretnog pisma podrške koje je ambasadorka EU u Crnoj Gori Kristina Oana Popa uputila CŽP”.
Iz Delegacije EU u Crnoj Gori “u odgovoru Vijestima” podsećaju da EU pridaje veliku važnost rodnoj ravnopravnosti i navode da je globalni je predvodnik u borbi protiv svih oblika diskriminacije. “Rodna ravnopravnost nije samo ustavna obaveza Crne Gore, već i jedna od ključnih vrijednosti EU, temeljno pravo EU i, kao takva, predstavlja važan element procesa pristupanja Crne Gore EU. Zapravo, uključivanje rodne ravnopravnosti u kreiranje politika na svim nivoima predstavlja važan standard EU”.
Iz Delegacije podsjećaju da je u izvještajima o Crnoj Gori za 2019. i 2020. godinu, EK ukazala na nedostatak rodno ujednačene političke zastupljenosti u izborima, kao i činjenicu na tržištu rada, u preduzetništvu, u kreiranju javnih politika...
“Parlamentarni izbori 30. avgusta predstavljali su propuštenu šansu u tom smislu, budući da je većina izbornih lista ispunila tek minimalne uslove u pogledu rodne ravnopravnosti”, saopšteno je iz Delegacije EU.
Bošnjak: Ženska politička mreža bez efekta, u njoj su žene koje nemaju značajan uticaj u partijama
Iako je, kako navode, pitanje unutrašnje političke organizacije u okviru Skupštine svakako pitanje nacionalne nadležnosti Crne Gore, iz Delegacija EU navode da podržavaju i ohrabrujuju sve napore poslanica i poslanika kojima se želi afirmisati rodna ravnopravnost. “EU je prethodno podržala uspostavljanje Ženske političke mreže, kako finansijski, tako i politički. Nastavićemo da zastupamo ujednačeniju zastupljenost žena u Skupštini i vladi, kao i da obezbjeđujemo finansijsku podršku civilnom sektoru u Crnoj Gori koji radi na afirmaciji ove agende”.
Bošnjak je ocijenila da Ženska politička mreža (ŽPM) nema političku moć da utiče na tokove i povećanje učešća žena, s obzirom na to da su glavnu riječ vodile žene koje nemaju značajan uticaj u svojim partijama, žene iz vanparlamentarnih partija, ili čak i žene koje su napustile političke partije. Ona je kazala da je ŽPM zloupotrijebljena od odlazećeg režima koji se prema međunarodnoj zajednici često “poštapao” njome.
ŽPM je tražila podršku da se izborni zakon izmijeni i da na izbornim listama bude najmanje 40 odsto osoba žena, uz raspored koji podrazumijeva najmanje jednog u grupi od tri kandidata. Gotovo svi lideri su prihvatili taj predlog koji je i uvršten u Predlog zakona o izboru poslanika i odbornika, a koji nije usvojen.
Bonus video:
