Iako sve tri koalicije koje su formirale vlast načelno i deklarativno podržavaju usvajanje Zakona o lustraciji i otvaranje tajnih dosijea kako bi svaki funkcioner koji je prekršio zakon snosio odgovornost, politički analitičar Predrag Zenović ističe da tog procesa ne može biti bez ozbiljne političke volje.
On je istakao da je priča o lustraciji pogodna za izbornu kampanju, ali i za smjene vlasti u kojima tranzicioni bijes građana navede političke aktere da krenu u “lov na vještice”.
“Nažalost, cijenu takve koncepcije lustracije opet plaćaju građani i to smo vidjeli na primjeru Srbije. Zakonska rješenja i institucionalni mehanizmi su obično tu, ono što za ovaj proces nedostaje je politička volja. Politička volja da se oslobode institucije sistema koje bi ove procese pokretale po automatizmu, u skladu sa zakonom, u javnom interesu”, rekao je Zenović “Vijestima”.
Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović ocijenio je da preispitivanje prošlosti i tranziciona pravda mora da bude jedan od prioriteta nove vlade, čime bi se pokazalo da li je reformska i samostalna, ili nije.
“Revizija prošlosti isključivo zavisi od političke volje vlasti, njihovog poštenja i učešća civilnog sektora. Ukoliko nema volje i kritične mase, nema ni pune pravde ili može biti samo selektivna”.
Iz pokreta URA su istakli da će promjena vlasti doprinijeti boljem sprovođenju zakona o lustraciji.
“Znajući da ovakav zakon nikada ne bi mogao da bude sproveden na pravi način da nije došlo do smjene DPS-a, do sada ga nismo ni predlagali. No, sada je moguće da u Crnoj Gori zaista i dođe do promjena, jer nakon 30 godina imamo mogućnost da napravimo slobodne i nezavisne institucije, što je najvažniji uslov da ovaj zakon bude ostvariv u praksi”.
Iz Demokrata su “Vijestima” kazali da će se, kada je riječ o usvajanju novih zakona, zalagati za primjenu međunarodnih standarda i preporuka Evropske unije.
“Princip iz Sporazuma koji su potpisala tri lidera da nema revanšizma, ne znači rehabilitaciju ili oslobađanje od odgovornosti bilo kog lica. Demokrate se zalažu za vladavinu prava i sprovođenje neophodnih reformi, kao i za to da svaki javni funkcioner za koga nezavisni pravosudni organi utvrde odgovornost, snosi sankcije propisane zakonom”.
Sličnog mišljenja su i u Ambasadi SAD - “Vijestima” su kazali da ne mogu da komentarišu hipotetičku legislativu, ali da očekuju od nove vlasti da se ne revanšira staroj na osnovu zakonskih rješenja.
Iz Ambasade Njemačke na pitanja da li imaju preporuke kada se radi o primjeni lustracije u Crnoj Gori su kazali da Ambasada tokom trajanja političke tranzicije u zemlji, neće davati izjave u političkom smislu.
“Očekujemo da se lideri tri koalicije koje su osvojile većinu mjesta u parlamentu na izborima 30. avgusta pridržavaju principa sadržanih u njihovom sporazumu od 8. septembra, od kojih jedan kaže da ‘nova demokratska vlada u Crnoj Gori neće sprovoditi revanšizam na političkoj ili bilo kojoj drugoj osnovi’”.
Iz pokreta URA su podsjetili da zakon o lustraciji podrazumijeva stanje u kom ljudi koja imaju iza sebe neki kriminalni ili kompromitujući dosije ne mogu da učestvuju u javnom životu.
“Nakon donošenja ovog zakona, tako nešto ne bi bilo moguće, kao što i nije ni u jednoj istinski demokratskoj i uređenoj državi. Kao što smo više puta do sada naglasili, taj Zakon je jedan od sistemskih zakona koje je URA predložila i predstavlja bazu za sve reformske iskorake u Crnoj Gori. On će, pored Zakona o porijeklu imovine, biti jedan od prvih koje ćemo predložiti u Skupštini i vjerujemo da će biti usvojen natpolovičnom većinom”.
Zenović je istakao da lustracija predstavlja niz pravno-političkih postupaka kojima se, obično nakon smjene autokratske vlasti, pojedincima koji su počinili grube povrede ljudskih prava, ratne zločine ili sarađivali sa bivšim autokratskim režimom - zabranjuje političko djelovanje.
“U tom smislu neki ovo razumiju kao proces tranzicionog suočavanja sa prošlošću i priliku da se kreatorima pogubnih politika uskrati mogućnost učestvovanja u političkom životu. Venecijanska komisija davala je državama jasna usmjerenja državama Istočnog bloka, kako se ovaj proces zakonski ima sprovesti, a da on bude u skladu sa evropskim tekovinama, vladavinom prava i ljudskim pravima. Ipak, nisam siguran da ovaj kontekst, osim u domenu koji se tiče ratnih zločina, odgovara prilikama u Crnoj Gori”.
Radulović ističe da je ovo za Crnu Goru posebno bitno kako se ne bi mogla graditi na močvarnom tlu, već na tvrdim temeljima. Istakao je da svi državni i javni funkcioneri moraju biti obuhvaćeni postupkom lustracije.
“Moraju se, prije svega, izgraditi profesionalne pravosudne institucije, a zatim sprovesti tzv. efikasna krivična pravda, usmjerena ka počiniocima krivičnih djela ratni zločini, deportacija i kršenje ljudskih prava”.
On je dodao da su revizija i lustracija sprovedene u mnogim postotalitarnim zemljama Evrope, kao što su Češka, Poljska, Mađarska, Njemačka.
“U Češkoj je 12.000 lustriranih, u Istočnoj Njemačkoj 60 odsto profesora je odstranjeno iz obrazovnog procesa, u Bugarskoj je u nekim sektorima izgubilo njih i do 90 odsto, posebno u pravosuđu i tajnoj službi i policiji. U Poljskoj su čak izvršili lustraciju i potomaka lustriranih. U Srbiji je usvojen Zakon o lustraciji sredinom ove godine”.
Zenović je naglasio da umjesto kopiranja zakonskih rješenja, bolje pratiti uporednu praksu.
“Rumunija se suočila sa ovim izazovima uz pomoć i podršku Evropske unije, ali i odlučne javne tužiteljke, Kina je 2012. pokrenula kampanju koja je imala veliki odjek i rezultirala brojnim sudskim procesima. Čini mi se da se kod nas taj kompleksan proces sveo na institute sporazumnog priznanja krivice i šminkanja rezultata za potrebe pregovora sa Evropskom unijom. Negdje se stekao utisak da se, kad se sve podvuče, korupcija na kraju isplati. Sve dok sistem ne bude odlučan u tome da je korupcija neprihvatljiva i dok u tome ne bude imao nepodijeljenu podršku javnosti, svaki zakon će ostati samo slovo na papiru”, istakao je Zenović.
Iz pokreta URA su istakli da će biti neophodna saradnja između institucija.
“Još jedan od mogućih izazova biće i pronalaženje stručnog kadra koji će se baviti ovim pitanjem, tako da zakon o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea bude dosljedno i profesionalno primjenjivan”.
Iz Demokrata poručuju da je rano govoriti o primjeni zakona koji nije ni usvojen, niti je o njemu vođena javna rasprava i za koji se ne zna da li će biti usvojen:
“Kada konstituenti nove vlasti otpočnu proces usvajanja novih zakona, svakako da će se obezbijediti osnovne pretpostavke za njihovu primjenu. Svi zakoni se moraju primjenjivati potpuno, dosljedno, uz poštovanje principa jednakosti”.
Lustracija predstavlja postupak utvrđivanja odgovornosti javnih funkcionera za kršenje ljudskih prava građana i mjera za sprečavanje njihovog učestvovanja u bavljenju državim i javnim poslovima.
Zakon o lustraciji u Srbiji donesen je po hitnom postupku 2003. godine sa rokom važnosti od 10 godina, ali nije primijenjen. Mnogi pravnici i analitičari mišljenja su da se zakon o lustraciji nikada neće donijeti, niti zaživjeti u Crnoj Gori.
Bonus video:
