Varhelji: Regionalna saradnja nije alternativa evropskoj integraciji, već osnovni dio procesa koji vodi ka tome

"Strukturne ekonomske reforme, jačanje vladavine prava i demokratskih principa, borba protiv korupcije, poboljšanje reformi javne uprave su ključne za obezbjeđenje dugoročne sigurnosti i stabilnosti u regionu", kazao je evropski komesar

11220 pregleda 3 komentar(a)
Varhelji, Foto: Luka Zeković
Varhelji, Foto: Luka Zeković

Budućnost Zapadnog Balkana leži u EU i regionalna saradnja nije alternativa evropskoj integraciji, već je osnovni dio procesa koji vodi ka tome, poručio je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji.

On je na sastanku sa ministrima vanjskih poslova Zapadnog Balkana u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, kazao da je ostvarivanje kolektivne ambicije da se podstaknu investicije i ekonomski rast i obezbijede radna mjesta za mlade na Zapadnom Balkanu biti moguće samo ako se vlade čvrsto obavežu i sprovedu temeljne reforme.

"Strukturne ekonomske reforme, jačanje vladavine prava i demokratskih principa, borba protiv korupcije, poboljšanje reformi javne uprave su ključne za obezbjeđenje dugoročne sigurnosti i stabilnosti u regionu. Računam na vas da ćete nastaviti i ubrzati ove reforme. Zauzvrat možete računati na to da će vam Komisija i moja lična podrška pomoći u ovom poduhvatu", poručio je Varjelji.

On je kazao da je regionalna saradnja centralni element Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

Podsjetio je da je Evropska komisija usvojila prošlog mjeseca Ekonomski i investicioni plan, mobilišući devet milijardi eura bespovratne pomoći za region kako bi podstakla održivi ekonomski razvoj i smanjila jaz sa EU.

Varhelji je pohvalio vlade regiona zbog njihovog ambicioznog akcionog plana zajedničkog regionalnog tržišta i najavio da će ga lideri Zapadnog Balkana usvojiti sjutra.

"Ovo je presudan rad na povećanju atraktivnosti i konkurentnosti regiona i približavanju regiona jedinstvenom tržištu EU. Zajedničko regionalno tržište takođe bi dalo ogroman podsticaj povezivanju ljudi. To bi, na primjer, omogućilo ljudima da putuju samo sa ličnim kartama, uklonilo radne dozvole i olakšalo mobilnost studenata, istraživača i profesora", naveo je Varhelji.

Podsjetio je da EU već doprinosi poboljšanju vještina mladih u regionu kroz specifične programe kao što su Erasmus + i šeme stručnog obrazovanja i obuke.

Naveo je i da je u posljednjih pet godina više od 30.000 studenata i univerzitetskog osoblja sa Zapadnog Balkana studiralo na univerzitetima u EU, a oko 19.000 studenata i osoblja EU otišlo je u region.

Bonus video: