Crna Gora će, čim dozvole finansijske mogućnosti, otvoriti ambasade u Hagu i Kopenhagenu, posebno imajući u vidu da se u prethodnom periodu pokazalo da je Holandija jedna od najzahtjevnijih članica EU kada govorimo o politici proširenja, najavio je ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.
S druge strane, najavio je zatvaranje nekih diplomatskih predstavništava, isključivo zbog mjera štednje.
On je u intervjuu “Vijestima“ rekao da Vlada nije na sjednici u četvrtak odlučivala koje će ambasadore, politički postavljene, opozvati, ali da će to uraditi vrlo brzo.
Nije precizirao ko će biti opozvan.
“Ne želim sada o imenima iako određeni ljudi svojim izjavama potežu to pitanje. Svi koji budu opozvani biće blagovremeno obaviješteni u skladu sa zakonom i praksom. Znam da dio javnosti očekuje da budu vraćeni određeni ambasadori, ali mi nismo populisti i ovo nije nikakav revanšizam, nego želimo da napravimo sistem koji će raditi i kada prođe ova vlada, bez obzira koliko bude trajala. Uostalom, ja nisam član niti jedne političke partije, pa bi iz tog ugla bilo kakav politički revanšizam bio bespredmetan”.
Hoćete li smanjiti ili povećati broj ambasada?
Planiramo da, čim to dozvole finansijski uslovi, otvorimo ambasade u Hagu i Kopenhagenu. Holandija je jedna od najzahtjevnijih članica EU po pitanju proširenja, stoga smatram da bi dobar diplomata koji će nas predstavljati u toj državi, doprinio promjeni percepcije po ovom pitanju. Isto važi i za Dansku koja bi bila neka vrsta čvorišta za cijelu Skandinaviju, gdje ima puno naših ljudi, što je prilika za privlačenje investicija i iniciranje projekata koji su nam neophodni. S druge strane, isključivo zbog mjera štednje, a ne iz političkih razloga, vjerovatno ćemo određene ambasade zatvoriti kako bismo prebacili naš diplomatski fokus tamo gdje postoji veća potreba.
Koje ambasade namjeravate da zatvorite?
Ne bih sada navodio ambasade iz velikog poštovanja prema zemljama u kojima su one otvorene. Napravićemo analizu troškova i efekata, i u skladu sa tim preduzeti određene korake dok se ne stvore bolji finansijski uslovi.
Najavili ste povlačenje ambasadora koji su politički kadar, da li je bilo već takvih odluka na sjednici Vlade u četvrtak?
Ne, jer je bilo prečih stvari i zahvaljujući naporima ministra finansija i ostalih u Vladi koji se bave ekonomijom izbjegnut je bankrot države. Dakle, prvi korak je bio da se za neko vrijeme obezbijede plate, penzije, socijalna davanja i to je bio prioritet. Svakako da će na nekoj od narednih sjednica Vlade, vrlo brzo, doći do kadrovskih promjena u diplomatskoj mreži. Državu treba da predstavljaju karijerne diplomate, ljudi koji su prošli obuke, govore jezike, poznaju diplomatsku etikeciju. U ovom momentu, shodno našim proračunima, od 38 diplomatsko-konzularnih predstavništava, oko 20 ambasadora su manje ili više politička imenovanja. Taj odnos ne odgovara prvenstveno Zakonu o vanjskim poslovima, kojim je predviđeno da možemo imati do 30 odsto nekarijernih diplomata, a neke zemlje su taj odnos snizile na 15 odsto.
Hoćete li imati dovoljno ljudi da zamijene nekarijerne diplomate?
Nije poenta da sve nekarijerne diplomate vratimo, nego da vidimo postepeno kako da umjesto njih postavimo karijeriste. Ne možemo postaviti za ambasadora nekog iz Ministarstva ko ima zvanje pripravnika ili atašea, jer je karijerni diplomata. Ali, svakako ćemo raditi na edukaciji i profesionalizaciji diplomatskog kadra i u neko dogledno vrijeme stvoriće se uslovi da ova kuća može da pošalje ljude koji su eksperti za spoljnu politiku. Nekarijernih diplomata ima i uvijek će ih biti i zakon dozvoljava da ih bude do 30 odsto. I ja bih sad potpisao da taj procenat bude smanjen. Da li će nova Vlada imati nekarijerne ambasadore? Da, to postoji svuda u svijetu, samo ćemo se truditi da kroz profesionalizaciju diplomatske službe većinski budu karijerni ambasadori.
Konačna odluka o imenovanju novih diplomata je na predsjedniku države, da li očekujete tu neke probleme?
Očekujem da predsjednik poštuje Ustav. Ministarstvo vanjskih poslova će predložiti određenog ambasadora, imenovaće ga Vlada, a na kraju predsjednik (Milo) Đukanović ima ovlašćenja da potpiše akreditivna pisma. Vjerujem da će svako raditi u skladu sa ustavnim ovlašćenjima.
Kako gledate na saradnju sa zemljama regiona iz kojih nije stizala otvorena podrška vladi? Iz nekih je stigla otvorena podrška bivšoj vlasti.
Vjerovatno su ti susjedi imali svoje razloge zbog čega su gledali sa dozom sumnje prema novoj Vladi. Ne ulazim u njihove razloge, ali ova Vlada je apsolutno spremna da sarađuje sa svim državama regiona i vladama bez obzira koga one na prethodnim izborima otvoreno podržavale ili ne. Na kraju krajeva, vlade dolaze i prolaze, a odnosi među državama ostaju.
Ostala su otvorena neka pitanja granica sa susjedima, posebno sa Srbijom i Kosovom. Imate li plan da se to riješi i imate li plan za Prevlaku?
Shodno kredibilnoj Strategiji proširenja EU za Zapadni Balkan iz 2018. preporučeno i uvaženo je da države regiona riješe pitanje granica, a Crna Gora je i ranije krenula u rješavanje tog pitanja. Konkretno, sa BiH smo potpisali sporazum o državnoj granici 2015. godine, sa Kosovom takođe u avgustu 2015, a Sporazum je stupio na snagu 2018. Ova dva sporazuma su među prvim sporazumima ovog tipa na prostoru bivše Jugoslavije. Kada je Prevlaka u pitanju, na snazi je Protokol iz decembra 2002. godine, potpisan između Savezne vlade SR Jugoslavije i Vlade Hrvatske. Crna Gora i Hrvatska imaju drugačije stavove po ovom pitanju, ali su se u duhu dobre vjere dogovorile da, ako ne dođe do bilateralnog sporazuma, ide pred Međunarodni sud u Hagu ili međunarodnu arbitražu, što je jedan od civilizovanih mehanizama rješavanja sporova i to nije strano ni među zemljama EU. Što se tiče razgraničenja sa Albanijom, granica je definisana protokolom Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) i Kraljevine Albanije 1926. godine, ali se smatra da su, raspadom Kraljevine SHS, nastale brojne države, pa je taj Sporazum potrebno potvrditi i bilateralnim sporazumom o državnoj granici između Crne Gore i Albanije. Za razgraničenje sa Srbijom uputili smo inicijativu 2013. godine, kako bismo zaključili ugovor, ali do sada nismo vodili bilateralne pregovore u vezi sa tim.
Dio parlamentarne većine se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji. Kako na to gledate, s obzirom na to da su ih prethodne vlade uvodile u spoljnu politiku sa politikom EU?
Mi formalno-pravno i tehnički možemo odmah da ukinemo sankcije Rusiji. Ali, ako želimo u EU, moramo poštovati njena pravila. Potpisali smo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji predviđa da usklađujemo naš pravni sistem sa EU. Poglavlje 31 se odnosi na vanjsku politiku i podrazumijeva da treba da se usaglašavamo sa svim spoljnopolitičkim odlukama koje EU donese. Vjerujem da će od same brzine zatvaranja tog poglavlja i od našeg odnosa prema EU zavisiti i brzina pregovora. Sankcije Rusiji više povređuju sentiment određenog broja ljudi kojima je Rusija bliska, nego samu Rusiju. U potpunosti imam razumijevanje za te ljude, ali oni moraju da znaju da uvođenjem sankcija ne objavljujemo rat Rusiji. Nijesmo neprijatelji Rusije i obavijestio sam ruskog ambasadora u razgovoru da sankcije ostaju na snazi, ali da ćemo da tražimo saradnju u svim oblastima koje ne narušavaju naše evropske strateške prioritete. Zašto neke zemlje imaju drugačiji pristup, to je dio njihove kalkulacije u odnosu na geopolitičke procese. Kao mala zemlja mi nemamo mogućnost da imamo neprijatelja bilo gdje, a kamoli moćnu i veliku Rusiju. Sa druge strane, naše je suvereno pravo da imamo svoj spoljnopolitički prioritet, a to je EU. Jednoga dana kada na globalnoj sceni dođe do smirivanja tenzija između krupnih geopolitičkih igrača, siguran sam da će se odnosi između Crna Gore i Rusije vratiti na nivo koji zaslužuje trovjekovna tradicija i prijateljstvo.
Kako gledate na proces pristupanja EU - šta su Vaša očekivanja, gdje vidite ključne probleme? Na osnovu čega vjerujete da možemo pristupiti EU do 2025. ili 2026. godine?
Tokom prethodnih osam godina smo otvorili sva poglavlja. Evropska komisija nam kroz svoje izvještaje daje prijateljsku sugestiju i ukazuje gdje griješimo. EU nam zapravo na taj način pokazuje mapu puta - šta da uradimo da bi Crna Gora što prije postala članica. U nekoliko izvještaja je konstatovano da postoje problemi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, tako da je nova Vlada više nego spremna da napreduje u toj oblasti i napravi progres u poglavljima 23 i 24, kako bismo krenuli polako da zatvaramo ostala poglavlja. Crna Gora je prihvatila novu metodologiju, iako je osam godina pregovarala po staroj, kako bi pokazala da je članstvo u EU naš ultimativni spoljnopolitički cilj. Znam da su postojale određene kritike da nije pošteno mijenjati pravila igre u toku pregovaračkog procesa i slično, ali hajde da pružimo šansu novoj metodologiji i vidimo kako to funkcioniše u praksi. Siguran sam da EU ima dobre namjere i više puta su njeni zvaničnici naglasili da posmatraju Zapadni Balkan kao njen sastavni dio, o čemu govori i činjenica da su opredijelili devet milijardi eura za infrastrukturne projekte u regionu.
Rekli ste da Vlada ne može da poništi odluku o protjerivanju ambasadora Srbije. Kako ćete se odnositi prema eventualnom nalogu Vlade da se odluka ipak poništi?
Prethodna vlada je otkazala gostoprimstvo Vladimiru Božoviću četiri dana prije stupanja na dužnost nove Vlade. Ne znam ni za jedan primjer u diplomatskoj praksi da neko nekoga proglasi personom non-grata, a da sjutradan tu odluku poništi. Stoga, odluka Vlade Srbije da poništi svoju odluku o proglašenju našeg ambasadora personom non-grata zaista predstavlja interesantan primjer u međunarodnoj diplomatskoj praksi. Naravno, pozdravljamo odluku Srbije, jer protjerivanje ambasadora nije mjera dobrosusjedskih odnosa. Ne možete propagirati na jednoj strani dobrosusjedsku saradnju, a na drugoj strani da protjerujete ambasadora. Srbija je dobila notu da Božović nije više poželjan u Crnoj Gori i njemu je ukinut agreman. Dakle, Srbija bi opet morala zatraži agreman od predsjednika Đukanovića i ako bi mu on dao agreman, a čisto sumnjam da bi to bio slučaj, onda u tim nekim “ako, ako“ slučajevima bi bilo moguće poništiti odluku. Vjerujem da će u duhu dobrosusjedskih odnosa i restartovanja odnosa, Srbija poslati novog ambasadora, i siguran sam da će on poštovati gostoprimstvo zemlje u kojoj je, kao i pravila diplomatske etikecije, te da će se suzdržavati od bilo kakvih izjava koje bi mogle biti problematične za crnogorsko javno mnjenje.
Članstvo u EU je glavni prioritet
Kakvi su Vaši planovi i prioriteti u prvim mjesecima rada? Imate li kratkoročne i dugoročne ciljeve?
Članstvo u EU je glavni prioritet nove Vlade zato što crnogorsko društvo dijeli evropske vrijednosti i skoro 70 odsto građana nema nikakvu sumnju u kom pravcu ova zemlja treba da ide. Pored toga, radićemo na uspostavljanju i poboljšanju regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa. Ova Vlada ima plan da uvede doktrinu “nultog problema“ sa bilo kojim susjedom, zato što smo previše mali i u regionu da bismo mogli da imamo bilo kakve tenzije i nesuglasice. Što se tiče NATO-a, Crna Gora je članica već tri godine i tu neće biti nikakvih promjena. Fokus će biti i na profesionalizaciji diplomatske službe, pokušaćemo da budemo vidljiviji na međunarodnim i globalnim formumima. Jedan od prioritet će biti i ekonomska diplomatija kako bi pomogli državi da prevaziđe nezavidnu ekonomsku situaciju i negativne efekte kovid pandemije. Ekonomska diplomatija treba da bude jedan dobar spoj ministarstava vanjskih poslova, kapitalnih investicija, ekonomije, pravde i Privredne komore, jer diplomata, koji pokušava da privuče kredibilnog investitora je samo zadnji u lancu.
Neki generalni direktorati biće ukinuti zbog racionalizacije
Kako je izgledala primopredaja dužnosti sa Vašim bivšim šefom? Da li planirate neke promjene u Ministarstvu?
Sa gospodinom (Srđanom) Darmanovićem sam obavio prijatan razgovor. Pričali smo o aktuelnim temama u Ministarstvu, upoznao me sa tekućim stvarima koje se tiču kadrovske politike, tako da je primopredaja bila vrlo korektna. Što se tiče kadrovske politike u Ministarstvu, ne bih mogao da govorim o otpuštanju ljudi, jer sve zavisi od Ministarstva finansija. Sačekajmo da vidimo kako će teći proces restrukturiranja državne uprave i koliko ćemo novca imati za službenike. Odluka Vlade je da napravimo novi akt o sistematizaciji svih ministarstava i to će biti završno u predviđenom roku. U cilju racionalizacije neki generalni direktorati će biti ukinuti i spojeni sa nekim drugim direktoratima, tako da ćemo na taj način imati štednju, što će biti dobar argument da ne treba da smanjujemo broj zaposlenih kada dođe do budžetske preraspodjele. To bi bila win-win situacija.
Nikada nijesam bio član nijedne političke partije, a pojedini mi spočitavaju da sam bio u prethodnoj vladajućoj strukturi. Ja nisam bio imenovano lice od strane Vlade, nego me je ministar postavio kao ekspertsko-rukovodni kadar
Bonus video:
