Zakon o Skupštini bi se trebao usvojiti kako bi na jasniji način definisao prava i obaveze najvišeg zakonodavnog tijela u Crnoj Gori čime bi država dobila puni pravni okvir, saglasni su učesnici konferencije "Ka boljem parlamentarnom nadzoru: Šta Zakon o Skupštini može?" u organizaciji nevladine organizacije Instituta alternativa.
Bivši poslanik Aleksandar Damjanović je kazao da podržava ideju da se konačno dođe do Zakona o parlamentu jer veliki broj zakona reguliše ne samo prava poslanika nego službe Skupštine koje su negdje van horizonta i van domašaja crnogorskog parlamenta.
"Zakon bi definisao položaj poslanika, položaj službe Skupštine, radnih odnosa, radnih prava, tu je preplitanje Zakona o državnim službenicima i ostalih zakona, zakona iz oblasti budžeta i tako dalje .. To bi definisao jedan jedinstven pravni okvir, to je taj Zakon o parlamentu. Bilo bi idealno kada bi vlada uradila sličan posao i kada bismo tokom trajanja saziva ovog parlametna dobili puni pravni okvir", kazao je Damjanović.
Poslanik Demokrata Momo Koprivica je najavio i radnu grupu za izradu poslovnika i Zakona o Skupštini shodno dogovoru parlamentarnih aktera.
"Biće značajno da se razgraniči pitanje sadržine, njihovom normativnog iskaza do kraja. Zakon o Skupštini bi bio jedan sistemski zakon koji nedostaje, mnoge institucije su regulisane zakonima kao što je DRI, Ustavni sud i tako dalje i vidite da određeni institucionalni problemi postoje iako su (te institucije) regulisane zakonom, a kakvi problemi postoje u institucijama koje nisu regulisani zakonom", rekao je Koprivica.
Istakao je da važeći Poslovnik Skupštine sadrži brojna rješenja koja su primjerena zakonodavstvu o Skupštini.
"Postoji problem sa Poslovnikom, jer se njime ne mogu predvidjeti sankcioni mehanizmi. Postoji član 50 kojima polanik može zahtijevati obrazloženje, dokumentaciju, ne samo od funkcionera, nego i od organa", rekao je Koprivica.
On je naveo primjer da kada je tražio dokumentaciju od određenog ministarstva, nikada je nije dobio, ali prema resoru nije bilo nikakvih sankcija, ističući da bi se to moglo riješiti kroz Zakon o Skupštini kroz dio sankcionih mehanizama u odnosu parlamenta kao nadzorne uloge i Vlade.
Poslanica Demokratske partije socijalista Marta Šćepanović podsjetila je da je donošenje Zakona o Skupštini aktuelno već nekoliko posljednih godinau kojima su zaključili da je neophodno usvajanje ovog zakona.
"Imali smo prilike na sjednici Administrativnog odbora kada se pokazalo da Poslovnik detaljno ne reguliše postupak od trenutka kada dođe zahtjev za skidanje imuniteta do samog glasanja, zaključili smo i vlast i opozicija da bi to pitanje trebalo razmatrati u Zakonu o Skupštini", kazala je Šćepanović.
Ona je dodala da su istraživanjem došli do zaključka da su pojedina pitanja koja su u crnogorskom parlamentu regulisana Poslovnikom u drugim država je to regulisano Zakonom o Skupštini.
"Samo četiri države regiona imaju usvojen Zakon o Skupštini. Uporednom analizom smo zaključili da ono što nije riješeno poslovnikom kod nas u drugim državama regiona je riješeno kroz druge zakone", kazala je Šćepanović uz opasku da je zbog toga neophodno usvojiti Zakon o Skupštini kako bi se regulisala prava poslanika.
Ona je dodala da osim nadzorne uloge parlamenta koji bi regulisao Zakon o Skupštini, on bi trebao definisati i odnose zakonodavne, sudske i izvršne vlasti.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija Ana Novaković Đurović istakla je da su poslovnička rješenja u Skupštini nedostatna u dijelu učešća javnosti u radu najvišeg zakonodavnog tijela u Crnoj Gori i da bi se to trebalo riješiti.
"Ne postoje ujednačene procedure, te neujednačenosti su dovodile do toga da nisu bili zadovoljni ni akteri, ni zainteresovani, ni poslanici. To je zavisilo nerijetko od volje predsjednika ili predsjednice odbora da li će neko uopšte pozvan mimoi članica, zavisilo je od Službe kada će se dostaviti materijal", rekla je Novaković Đurović.
Ona je dodala da bi uključivanje zainteresovane javnosti mogao riješiti Zakon o Skupštini.
Izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacije je pozvala parlament da više uključi nevladine organizacijom koja se bave radom Skupštine.
Učesnici konferencije su se saglasili da usvajanjem Zakona o Skupštini trebao bi se poštovati kako bi bio efikasan.
Bonus video:
