Politički ambijent Crne Gore je prethodnih godina značajno promijenjen, uz povremene periode povišenih tenzija. Izbor nove Vlade ne može biti garancija za stabilnost, od koje zavisi sposobnost države da otplati glavnicu i kamatu na nedavno emitovane obveznice.
To se navodi u prospektu za investitore koji je urađen za potrebe procesa emitovanja crnogorskih obveznica na međunarodnom tržištu, a koji je Vlada dostavila Skupštini u okviru kompletne dokumentacije o pozajmici. Država je prošle sedmice na Londonskoj berzi emitovala obveznice u vrijednosti od 750 miliona eura, po kamati od 2,87 odsto, a aranžeri su bile banke Sitigrup, Meril Linč, Erste grupa i Sosiete Ženeral.
Poslanici su tražili od premijera Zdravka Krivokapića da im dostavi dokumentaciju u vezi sa tim.
U prospektu se podsjeća da je nakon parlamentarnih izbora u avgustu smijenjen DPS koji je bio na vlasti od 1990.
“Nova vlada je formirana 4. decembra sa agendom ekonomskih reformi i nastavkom procesa evropskih integracija. Ne može biti garancija, međutim, da će nova vlast biti uspješna u ostvarivanju svojih ciljeva ili da se političke tenzije ili nestabilnost neće ponovo javiti u budućnosti ili da nova Vlada neće sprovoditi drugačije politike i pokrenuti prethodne strukturne reforme”, piše u dokumentu koji, kako tvrde iz Vlade, zbog obimnosti nije onlajn dostupan.
Ocjenjuje se da političke tenzije mogu da utiču na sprovođenje predloženih ekonomskih i drugih reformi i na sposobnost Crne Gore da otplati glavnicu i plaća kamate na obveznice.
“Politički ambijent Crne Gore je prethodnih godina značajno promijenjen, uz povremene periode povišenih tenzija. Na primjer u oktobru 2016. prije parlamentarnih izbora nekoliko osoba je bilo uhapšeno u vezi sa pokušajem državnog udara. Neki od uhapšenih, zajedno sa drugim osobama, nadležni organi su kasnije optužili za pokušaj državnog udara”, podsjeća se.
Ova hapšenja i optužbe su, kako se dodaje, dovele do toga da opozicija bojkotuje skupštinska zasjedanja, a u junu 2017. podignuta je optužnica protiv 14 osoba, uključujući dva ruska državljanina i dvojicu “proruskih opozicionih vođa”.
“Na političke tenzije u Crnoj Gori bi mogli da utiču ili ih pogoršaju postupci ili izjave političkih aktera izvan Crne Gore, uključujući na primjer one iz EU u vezi sa procesom pristupanja Crne Gore i one iz NATO-a ili njegovih članica i iz drugih zemalja Balkana i Rusije. Svaka takva politička tenzija i neizvjesnost može da ima materijalno nepovoljan uticaj na finansijske inicijative i planirane ekonomske reforme Crne Gore”, navodi se.
Kao i u prethodnim dokumentima koji su pratili emisije obveznica, piše da Crna Gora možda neće postati članica EU u kratkoročnom ili srednjoročnom periodu ili uopšte, što može imati nepovoljne uticaje na njenu ekonomiju i sposobnost da otplati glavnicu i kamatu na obveznice.
“Kada će Crna Gora dobiti status punopravnog člana EU i dalje je neizvjesno i zavisiće od velikog broja ekonomskih i političkih faktora koji se odnose kako na Crnu Goru tako i na EU”, dodaje se.
Ukazuje se i na problem korupcije, pranja novca i organizovanog kriminala koji “mogu ometati rast crnogorske ekonomije” usporiti ili obustaviti pristupanje EU ili na drugi način imati materijalno nepovoljan uticaj na Crnu Goru.
U prospektu su navedeni, između ostalog, rizici povezani sa javnim dugom države i za bankarskim sektorom koji bi mogli uticati na otplatu glavnice i kamate na obveznice. Ukazuje se da nivo duga može biti pogođen zbog fluktuacije valuta i da država možda neće biti u mogućnosti da javni dug refinansira po povoljnim uslovima, da je rizik pogoršanje kvaliteta aktive banaka, smanjenje kapitala ili kreditne aktivnosti... Kao rizik se navodi i to što zbog uvođenja eura Centralna banka ima ograničenu mogućnost da obezbjeđuje likvidnost banaka.
Pogrešno naveden datum u propratnom materijalu
Iz Vlade je juče saopšteno da je u propratnom materijalu dostavljenom Skupštini naveden pogrešan datum usvajanja informacije.
“Povodom navoda pojedinih poslanika.. da je Vlada usvojila Informaciju o emisiji euroobveznica četiri dana prije nego što ju je Ministarstvo finansija uopšte poslalo na razmatranje i usvajanje, obavještavamo vas da su oni netačni i da je riječ o tehničkoj grešci. Naime, u propratnom aktu koji je Vlada dostavila Skupštini naveden je pogrešan datum, pa je umjesto broja 14, otkucan broj 10. Dakle, Vlada je informaciju o emisiji euroobveznica usvojila 14. decembra, a ne 10. kako je to greškom navedeno u propratnom aktu”, saopšteno je juče iz Vlade.
Dodaje se da se ne može dovesti u pitanje zakonitost sprovedene procedure, što se može utvrditi uvidom u prateći materijal.
Enigma kako se došlo do cifre od 750 miliona
Poslanik SD-a Damir Šehović kazao je juče da je materijal koji je Vlada dostavila poslanicima nepotpun jer ne sadrži informaciju o polaznim osnovama za realizaciju emisije, te da se ne može utvrditi da li je posao zakonit ili ne. Navodi da je enigma kako se došlo do cifre od 750 miliona eura jer Krivokapić nije ukazao na potrebu za tolikim zaduženjem.
Šef kluba poslanika SDP-a Raško Konjević od Krivokapića je tražio da mu dostavi ista informacija na koju je ukazao Šehović, zaključak i fonografski zapis sa sjednice od 7.decembra, kao i cijelu dokumentaciju u vezi sa agažovanjem pravne kuće “Linklejters” za posao emitovanja državnih obveznica.
U informaciji o rezutati emisije obveznica navodi se da će 750 miliona eura predstavljati depozit koji će ući u budžetske rezerve za otplatu duga i finansiranje deficita u 2021. Ne piše da će dio novca poći na ekonomski razvoj što su Krivokapić, Spajić i ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović najavili.
Vlade DPS-a, u kojima su bili Konjević i Šehović, ranije nijesu objavljivale dokumenta o zaduženju a mnogi milionski privatizacioni ugovori su i danas tajna.
Bonus video:
