Suočeni smo sa duboko politizovanim strukturama na svim nivoima, i trebaće nam vremena da vratimo povjerenje koje su građani imali u naš sistem, ali nema sumnje da ćemo u tome uspjeti, poručila je ministarka odbrane Olivera Injac.
“Ono što želim da vidim na kraju svog mandata su depolitizovano Ministarstvo i VCG, sa vojnom kulturom u kojoj će profesionalni odnos prema zadacima i obavezama biti ključan. Kada naši vojnici prije svega shvate da ne moraju biti politički aktivni da bi napredovali, već naprotiv, da po zakonu ne smiju to biti, i da za takve aktivnosti moraju snositi posljedice, a ne bivati nagrađeni, mi smo uradili veliku stvar”, kazala je ona u intervjuu “Vijestima”, prvom od izbora.
U ekspozeu premijera Zdravka Krivokapića nema mnogo detalja o pravcu daljeg razvoja Ministarstva odbrane. Kako planirate razvoj tog resora za naredni četvorogodišnji period? Šta su prioriteti?
Resor sam pruzela u jednom od najnepovoljnijih momenata od njegovog formiranja, imajući u vidu političku, ekonomsku i zdravstvenu situaciju u Crnoj Gori. Uticaj zdravstvene krize izazvane pandemijom COVID-19 ostavlja posljedice na naše društvo, ali i na institucije, koje već duži period doživljavaju eroziju. Pored činjenice da smo zatekli loše stanje javnih finansija, koje je za posljedicu imalo nemogućnost ispunjavanja obaveza, suočili smo se i sa mnoštvom drugih problema koji su zahtijevali brze i efikasne odgovore. Duboko politizovana struktura na svim nivoima, disfunkcionalna sistematizacija radnih mjesta u Ministarstvu, kao i nepovoljna formacija VCG.
Predimenzionisano brojno stanje, a opet izražen nedostatak stručnog kadra. Odliv iskusnih, a s druge strane, prijem kadrova bez adekvatnih kriterijuma ili preciznije rečeno bez poštovanja kriterijuma. Sve to zahtijeva rješavanje kroz uspostavljanje sistemskog pristupa, zasnovanog na realnim analizama stanja, uz projektovanje ciljeva koji će rezultirati modernom, funkcionalnom strukturom, u kojoj se neće praviti radna mjesta prema subjektivnim procjenama, već prema potrebama odbrambenog sistema, a glavni kriterijumi treba da budu kvalitet i kompetencija.
U fokusu takođe ostaje opremanje naših jedinica, prije svega deklarisanih snaga, kao i dostizanje ciljeva sposobnosti. Međutim, u periodu kada moramo voditi računa o uštedama na svim nivoima, a imajući u vidu kreditne obaveze, obaveze po međudržavnim ugovorima i slično od preko 90 miliona, dalje opremanje moramo uskladiti sa tim obavezama i kroz pažljivo definisanje prioriteta, ostvariti najefikasnije rezultate.
Za prvu zvaničnu posjetu premijer je odabrao Brisel, gdje je ne samo sjedište Evropske unije, već i NATO. Kakvi su prvi utisci sa sastanka sa generalnim sekretarom Jensom Stoltenbergom? Uskoro Vas očekuje prvi sastanak na nivou ministara odbrane zemalja članica.
Veoma su pozitivni utisci, bila je to kvalitetna i sadržajna posjeta. Uvjerena sam da je generalni sekretar prepoznao naš odlučan stav da ostajemo kredibilan i pouzdan saveznik, sposoban da pruža kontinuiran doprinos na implementaciji NATO strateških smjernica i bezbjednosnih politika.
Kada ćete predložiti načelnika Generalštaba VCG i da li ima nagovještaja kada se može očekivati sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost kako bi se konstatovalo razrješenje njegovog prethodnika koji je penzionisan?
Vjerujem da će brzo biti sjednica Savjeta, na kojoj će biti razriješen bivši načelnik, jer od toga zavisi imenovanje novog načelnika. Imajući u vidu da je predsjednik Savjeta, gospodin Đukanović 30. decembra dobio potpisanu dokumentaciju od strane predsjednika Vlade i Skupštine, koja sadrži i detaljno obrazloženje Ministarstva odbrane, očekujem da će odmah nakon praznika zakazati sjednicu Savjeta. Sjednice nisu održavane duži period, tako da postoji veliki broj predmeta (npr. postavljenja na dužnost, razrješenja od dužnosti, učešće u mirovnim misijama…) iz prethodnog perioda, dakle prije mog preuzimanja dužnosti ministra odbrane. Institucionalna odgovornost i efikasnost MO i VCG su ovdje u pitanju, jer zavise od odluka Savjeta, tako da vjerujem da je to dodatni podsticaj za predsjednika Savjeta da hitno zakaže sjednicu.
Kako procjenjujete da će funkcionisati kohabitacija sa predsjednikom države u Savjetu za odbranu i bezbjednost s obzirom na njegovo odbijanje da opozove ambasadore koje je tražilo Ministarstvo vanjskih poslova i potpiše zakone koje je usvojila Skupština?
U prethodnom odgovoru sam navela specifičan značaj Savjeta za odbranu i bezbjednost, tako da se nadam da o takvim pitanjima neće biti zatezanja prilikom donošenja odluka od strane najviših predstavnika političkog sistema, jer nefunkcionalna kohabitacija bi se negativno odrazila na efikasnost odbrambenog sistema.
Generalni direktor Obavještajno-bezbjednosnog direktorata Miljan Perović podnio je nedavno ostavku na tu funkciju. Da li imate kandidata za novog generalnog direktora i kada ćete ga predložiti?
Nastavak reformi sektora odbrane, dio je ukupnih procesa demokratske konsolidacije. Kadrovske promjene su dio svakog reformskog procesa, a to je trenutno u toku u Ministarstvu odbrane. Generalni direktor Obavještajno-bezbjednosnog direktorata je svakako prepoznao trenutak kada su potrebne promjene, nova energija, nova snaga. Gdje god osjetimo da su promjene potrebne, mi ćemo ih sprovoditi na svim nivoima.
Postupak je iniciran i obavili smo razgovore s nekoliko kandidata. Ohrabruje projekcija novih stručnih ideja za osvježenje Direktorata, kao važnog djela sistema nacionalne bezbjednosti Crne Gore. Ubrzo ćemo donijeti odluku. Veliko je interesovanje javnosti za ovu poziciju, što veoma poštujem i zato ćemo voditi računa da odluka bude adekvatna i pravovremeno saopštena.
Pandemija koronavirusa izazvala je ekonomsku krizu. Crna Gora je obećala da će za nepune tri godine dostići dva odsto BDP-a na odbranu. Da li ove godine, zbog efekata krize, očekivati da će povećati izdvajanja na odbranu u odnosu na prethodnu?
Na samitu u Velsu, sve članice NATO su se obavezale da će do 2024. dostići izdvajanje od 2% BDP za odbranu. Mi jesmo na dobrom putu, i ove godine je projektovano izdvajanje od 1,81%. Činjenica je da situacija sa javnim finansijama nije zavidna, ali ćemo nastojati da procenat izdvajanja za odbranu bude na projektovanom nivou.
Crna Gora je od ulaska u NATO krenula i uložila desetine miliona eura u modernizaciju snaga - kupovinom helikoptera, lakooklopnih vozila. Šta je sljedeće na polju modernizacije? Da li smatrate da je Mornarica bila zapostavljena? Kakvi su Vaši planovi po tom pitanju? NATO je odborio slanje 3D radara. Kada se očekuje njegovo dopremanje, odnosno postavljanje na Bjelasici?
U proteklom periodu je napravljen značajan napredak na planu modernizacije. Nakon helikoptera “Bell 412”, lakihoklopnih vozila “Oshkosh”, njihove nadogradnje, nabavke uniforme, nabavke malih helikoptera “Bell 505”, očekuje se nastavak opremanja prije svega deklarisanih snaga. Za drugi helikopter “Bell 505” isporuka se očekuje početkom godine. Možda se nekome može učiniti da je Mornarica zapostavljena, ali ne može se poreći činjenica da je prije pet godina završen remont školskog broda “Jadran”, da je završena konverzija jedne raketne topovnjače u patrolni brod, da je ugovorena konverzija druge, da su opremane jedinice Mornarice putem nabavki, ali i vrijednim donacijama naših partnera. Da li je to dovoljno? Sigurno da nije. I mi ćemo u saradnji sa nosiocima razvoja ovog dijela VCG raditi na daljem intenzivnijem opremanju Mornarice.
Kada je riječ o 3D radaru, potrebno je realizovati infrastrukturne radove na terenu, nakon čega slijedi dopremanje i postavljanje radara. Po planiranoj dinamici završetak projekta se očekuje tokom 2023. godine.
Veliko pitanje je sajber bezbjednost. Crna Gora je nedavno učestvovala na jednoj od najvećih vježbi, koju je organizovao NATO. Prethodno je u Crnoj Gori boravio NATO anti-hibridni tim. Koliko je Crna Gora zaštićena u ovom pogledu i koliko ima dobar tim?
Pojavom hibridnih prijetnji, koje obuhvataju širi kontekst, sajber prostor je postao posebno značajan, jer je pogodan za kanalisanje različitih aktivnosti, koje za cilj imaju ostvarivanje negativnog uticaja na ciljane organizacije ili pojedince. Naši pripadnici od 2018. učestvuju na NATO vježbi “Cyber Coalition”, gdje se unapređuju sposobnosti, razmjenjuju iskustva i podiže nivo svijesti o ovim prijetnjama. U skladu sa nacionalnim i NATO ciljevima, u domenu sajber odbrane MO i VCG će nastaviti da razvijaju organizacione, tehničke i stručne kapacitete. Takođe, poseban fokus je usmjeren na podizanje nivoa svijesti o sajber prijetnjama kod krajnjih korisnika, a u narednom periodu jedan od najvećih izazova će biti jačanje sajber sposobnosti u dijelu podrške vojnim operacijama. Od ove godine, Crna Gora je pristupila NATO Centru izvrsnosti za kooperativnu sajber odbranu u Estoniji, čiji će resursi biti od velikog značaja za razvoj sajber bezbjednosti.
Posljednjih mjeseci učestale su žalbe pripadnika VCG na rad prethodnog rukovodstva. Da li ste upoznati sa njihovim žalbama? Šta su njihove glavne primjedbe i kako namjeravate da ih riješite?
U ovom kratkom vremenskom periodu, uspjela sam da obiđem jedan broj jedinica i da razgovaram sa njihovim pripadnicima. Održala sam sastanke sa kolegijumom načelnika Generalštaba, predstavnicima oba sindikata i udruženjem vojnih penzionera. Zatim, zahtijevala sam da mi se obezbijedi dokumentacija o svim takvim primjerima i u toku je analiza. Kroz realizovane aktivnosti, upoznata sam sa dijelom primjedbi koje se uglavnom odnose na selektivan pristup kada je riječ o unapređenjima, školovanjima, upućivanje u vojno-diplomatska predstavništva, stambenu problematiku, uskraćivanje definisanih prava, socijalne statuse i drugo.
Utvrdili smo na osnovu podataka da u Vojsci ima starješina koji su u istom činu i više od dvostrukog vremena trajanja predviđenog zakonom, a da nisu unaprijeđeni. S druge strane, činjenica je da je realizovan veći broj vanrednih unapređenja, među kojima se izdvaja slučaj da je starješina visokog čina za dvije godine dva puta unaprijeđen. Zakon je jasan kada je riječ o vanrednom unapređenju, sa precizno definisanim kriterijumima, a to su: učinjeno djelo od posebnog značaja za zaštitu života i zdravlja ljudi, posebnog značaja za zaštitu prirodnih i drugih dobara, postignute vanredne rezultate i iskazanu izuzetnu sposobnost u radu. Svaki pojedinačni predmet unapređenja će se analizirati detaljno, uvažavajući integritet svakog pojedinca, ali sa ciljem striktnog poštovanja odredbi Zakona. Međutim, došli smo do podataka da u je u 2020. godini bilo unaprijeđeno 175 vojnih lica, a od toga je nevjerovatnih 131 vanredno unaprijeđenih. Nakon detaljne analize i razmatranja svih slučajeva, MO će se pažljivo odrediti u narednom periodu. Odlučni smo da se sa ovom praksom mora prestati, da se zakoni i podzakonska akta koja definišu ovu oblast u potpunosti poštuju, da svi pripadnici imaju jednake šanse i da princip selektivnosti ne postoji u instituciji kakva je VCG.
Svim tim problemima bavićemo se više u narednom periodu sa ciljem izgradnje međusobnog povjerenja, kako unutar institucija MO i VCG, tako i među njenim pripadnicima. Pripadnici VCG moraju da znaju da će im stečeno znanje koje primjenjuju u izvršavanju svakodnevnih zadataka, njihov doprinos u izgradnji sposobnosti i kapaciteta VCG i posvećenost nacionalnim interesima biti osnovni kriterijumi za napredovanje u karijeri. Ljudski resursi su od neprocjenjivog značaja za bezbjednosni sektor, ali i za sve ostale. Svako ko obavlja posao profesionalno, časno i pošteno, potreban je sistemu. Ali isto tako, svako ko se ogriješio o zakon, ko je ugrozio nečija prava, bavio se zloupotrebama i slično, treba da se zapita da li je njegovo mjesto u profesionalnom i odgovornom sistemu. Takođe, ukoliko je bilo slučajeva u kojima je lični interes zaposlenih ili nečiji drugi interes bio ispred profesionalnih interesa i ciljeva institucije, prekršena su načela etičkih kodeksa.
Dan poslije izbora Vlade pozvali ste građane koji protestuju zbog planiranih vojnih vježbi na Sinjajevini da “slobodno idu svojim kućama” jer nikakvih vojnih aktivnosti na tom prostoru neće biti. Obećali ste da ćete provjeriti svu dokumentaciju i planove vezane za Sinjajevinu. Da li ste to do sada imali prilike da uradite? Šta su te provjere pokazale? I da li imate plan gdje će naše snage održavati vježbe?
U toku je utvrđivanje činjenica o konkretnoj stvari. Očigledno je da je ova aktivnost bila previše ispolitizovana od strane prethodne vlasti, ali je i jasno da pripreme za donošenje Odluke o formiranju vježbovno-strelišnog poligona na Sinjajevini, nisu sprovođene na dovoljno transparentan način. Imajući sve ovo u vidu, smatram da bi bilo kontraproduktivno u ovom trenutku da preduzimamo aktivnosti koje nisu usklađene sa ostalim javnim politikama i interesima. Za ovako ozbiljne aktivnosti potrebno je da se ispune uslovi iz više oblasti, od kojih se najmanje izdvajaju tri: sigurnost, ekologija i politika. U slučajevima kada su zadovoljena dva od tri kriterijuma, to nije dovoljan osnov da se može donijeti odluka, a posebno ukoliko je zaobiđena politička procjena. Samim tim, zaobilaženjem usklađenosti ovih kriterjuma i eventualnom realizacijom vježbi, stvorila bi se negativna slika, koja ne bi bila od interesa za naše saveznike i partnere s kojima su planirane aktivnosti, kao ni za naše društvo. Upravo zbog toga je ubuduće potrebno civilno-vojnim pitanjima pristupiti na apsolutno drugačiji način. Zato će Vlada i MO ostati posvećeni iznalaženju adekvatnog rješenja za izgradnju i uređenje poligona za obuku i vježbe jedinica VCG poštovanjem svih prethodno pomenutih standarda.
Da li ste provjeravali informacije da je dan pred parlamentarne izbore navnodno dijeljeno oružje civilima lojalnim tadašnjim vlastima iz kasarni? Navodno je za to znao načelnik GŠ i Agencija za nacionalnu bezbjednost?
Nikakve zvanične informacije i dokazi nisu dostavljeni MO, da bismo mogli po njima da postupimo i pokrenemo procedure za utvrđivanje činjenica i odgovornosti. Sigurna sam da će za eventualne propuste i zloupotrebe u službi snositi odgovornost svi za koje se to utvrdi, bez obzira da li su više na dužnostima u VCG. To što više nisu u službi ne amnestira ih od odgovornosti. Međutim, cijeneći ozbiljnost ovog pitanja očekujem da će neko od onih koji posjeduju pouzdana saznanja dostaviti informacije nadležnim institucijama (MO, ANB, Uprava policije, Tužilaštvo…), na osnovu čega mogu biti inicirane službene radnje.
Svjesni smo značaja kredibilne kolektivne odbrane
Malo prije nego što ste preuzeli mjesto ministra, posljednji kontingent VCG vratio se iz misije u Avganistanu. Ova misija je uglavnom omogućila da oko četvrtina pripadnika stekne iskustvo u međunarodnim misijama. Sada kada je učešće u ovoj misiji završeno, razmišlja li se o povećanju učešća u drugim misijama NATO - Kosovo, Estonija i Irak? Kada će početi učešće u Iraku?
Crna Gora je u septembru okončala svoj angažman u misiji „Odlučna podrška“. Višegodišnje učešće u misijama u Avganistanu, najprije ISAF, a zatim i „Odlučna podrška“, bilo je od izuzetnog značaja za jačanje interoperabilnosti crnogorske vojske sa pripadnicima oružanih snaga savezničkih i partnerskih zemalja, kao i dalji razvoj sposobnosti i spremnosti VCG. Upravo u tom cilju, MO analizira i razmatra eventualne modele angažovanja jedinica i pojedinačnih pripadnika u međunarodnim misijama i operacijama.
Imajući u vidu posvećenost Crne Gore regionalnoj saradnji, kao i našu spremnost da u okviru NATO-a doprinesemo boljem razumijevanju i stabilnosti regiona, donijeta je odluka o učešću u NATO misiji na Kosovu-KFOR, kojoj Crna Gora pruža doprinos od 2018. godine. Trenutno su na Kosovu angažovani jedan štabni oficir i jedno civilno lice, kao savjetnik za ljudske resurse.
Što se tiče NATO misije u Iraku, ona je zvanično započeta 31. oktobra 2018. sa ciljem daljeg razvoja iračkih bezbjednosnih institucija i struktura. Skupština je 17. decembra 2019. usvojila predlog odluke za upućivanje pripadnika VCG u NATO misiju - NMI u Iraku. Odlukom je predviđeno angažovanje do dva pripadnika VCG. Aktivnosti na upućivanju jednog pripadnika su u toku i ono se može očekivati narednih mjeseci kada se za to stvore uslovi. Kada je u pitanju eventualno angažovanje drugog pripadnika, trenutno se u okviru A5 inicijative (američko-jadranske povelje) razmatra modalitet zajedničkog angažmana. U slučaju postizanja takvog dogovora VCG bi opredijelila jednog pripadnika. Svjesni značaja kredibilne kolektivne odbrane, angažovani smo i na aktivnosti Ojačanog prisustva Alijanse na istoku (eFP), u borbenoj grupi u Letoniji pod kanadskom komandom. Prva rotacija u eFP borbenu grupu u bazu Adadži u Letoniji upućena je u decembru 2018. Angažovanje pripadnika VCG u eFP-u vrši se kroz redovne šestomjesečne rotacije, pa je u decembru upućena peta rotacija u okviru koje je angažovano jedno inženjerijsko odjeljenje (10 pripadnika). Pripreme za šestu rotaciju, koja je planirana za jun su u toku.
Treba nam vrijeme da vratimo povjerenje građana u naš sistem
“Reforme koje ćemo sprovoditi zahtijevaju vrijeme, viziju, znanje i stručnost. Izgradnja povjerenja, kao najznačajnije vrijednosti, nije jednostavan proces. Trebaće nam vremena da vratimo povjerenje koje su građani imali u naš sistem, ali nema sumnje da ćemo u tome uspjeti. Mi smo na početku i pred nama je još mnogo, mnogo posla, a opet smo uradili sve ono što se moglo uraditi u nepunih mjesec dana. Analizom kadrovskih pitanja uočena je potreba za racionalizacijom, a kao neki od primjera su pojedina mjesta vojno-diplomatskih predstavnika za koje nije postojala realna i objektivna potreba. Racionalizacijom takvih radnih mjesta ostvarićemo uštede u budžetu, a kadrovi angažovani na tim pozicijama dobiće priliku da svojim iskustvom pruže doprinos reformama sistema, koje su pred nama”, rekla je Injac.
Bonus video:
