Otvoreno opstruiranje i negativna kohabitacija predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića (DPS) i nove vlasti - Vlade i Skupštine imaće dugoročne političke i pravne posljedice jer su dio te “igre” i poslanici najjače opozicione partije, zbog čijeg bojkota parlamenta izostaje dvotrećinska većina potrebna za izbore u pravosuđu.
Na to ukazuje advokat i pravni stručnjak Siniša Gazivoda, koji je potvrdio da predsjednik države nakon ponovnog usvajanja zakona u Skupštini ima obavezu da ih potpiše, ali da nije dužan dastavi potpis na opoziv ambasadora koje traži Vlada.
“Činjenica da su se opozicioni poslanici povukli iz učestvovanja u radu Skupštine na neodređeno vrijeme odlaže i mogućnost rješavanja v.d. stanja u ključnim segmentima države. Osim izbora vrhovnog državnog tužioca i članova Sudskog savjeta na red dolazi i izbor dvoje sudija Ustavnog suda”, kazao je Gazivoda “Vijestima”.
Takva situacija, kako je ocijenio, umanjuje šanse za dijalog koji je neophodan za izbor nosilaca ovih funkcija: “Istovremeno, takav izbor nužan je radi postizanja države zasnovane na vladavini prava. Ne treba zaboraviti ni neophodnu izbornu reformu koja takođe zahtijeva dijalog”, istakao je Gazivoda.
Kohabitacija predsjednika države i Vlade je urušena nakon što je Đukanović početkom ove godine odbio da potpiše i Skupštini vratio na ponovno razmatranje set zakona koje su usvojili tri dana pred Novu godinu. Predsjednik države je odbio da stavi potpis na ukaz o opozivu sedam ambasadora i od Ministarstva vanjskih poslova zatražio objašnjenje tvrdnji “da su radili protiv interesa države”.
Od Đukanovića se očekuje da u skorije vrijeme zakaže sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost, čiji su članovi predsjednici Vlade i Skupštine Zdravko Krivokapić i Aleksa Bečić. Oni su taj predlog nedavno i uputili nakon što je načelnik Generalšaba Vojske Crne Gore Dragutin Dakić penzionisan, pa bio Savjet trebalo da konstatuje njegovu smjenu i izabere njegovog nasljednika u slučaju da u međuvremenu dobije predlog minisatarke odbrane. Đukanović predsjedava Savjetom.
“Kada je u pitanju vraćanje sedam zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, donekle je čudno obrazloženje takvog akta. Nesporno je da predsjednik Crne Gore ima ustavno ovlašćenje da zakon jedan put vrati Skupštini na ponovo odlučivanje. Međutim, to pravo veta, kako se naziva u teoriji, uobičajeno se koristi iz političkih razloga”, ocijenio je Gazivoda.
On je rekao da je, s obzirom da je Đukanović istovremeno i predsjednik najveće opozicione partije, poznato kakav stav ta partija ima o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
“Takav politički stav mogao je biti obrazloženje za vraćanje tog zakona na ponovno odlučivanje. Umjesto toga, predsjednik Đukanović se u obrazloženju bavio administrativnim pitanjima, prebrojavanjem poslanika i slično. Ovakvo postupanje čini se neuobičajenim i nekompatibilnim sa ustavnom ulogom predsjednika Crne Gore”, ocijenio je Gazivoda.
On je istakao da iako predsjednik ima dužnost da proglasi zakone ukoliko budu ponovo izglasani, nema takvu obavezu kad je u pitanju postavljanje i opozivanje ambasadora:
“Dakle, ukoliko Vlada ponovo zatraži opoziv ambasadora predsjednik Crne Gore nema izričitu obavezu da ih opozove”.
Ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović opozvao je ambasadore u Kini Darka Pajovića, u Srbiji Tarzana Miloševića, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Dušanku Jeknić, pri Svetoj stolici Miodraga Vlahovića, u Italiji Sanju Vlahović, u Bosni i Hercegovini Obrada Stanišića i ambasadorku u Njemačkoj Veru Kuliš.
Gazivoda je ocijenio da se, međutim, kod činjenice da je ustavna nadležnost Vlade da vodi vanjsku politiku, “ovdje može postaviti pitanje da li predsjednik vrši povredu Ustava ukoliko nastavi sa odbijanjem opoziva ambasadora, odnosno, ukoliko onemogući Vladu da vrši svoju ustavnu nadležnost”. Programski direktor u Centru za monitoring i istraživanje (CeMI) Ivan Vukčević ocijenio je da je što se tiče budućih sporenja u kohabitaciji, teško prognozirati koja se vrsta problema može otvoriti. “Ja bih izdvojio faktička očekivanja i normativne zadatke. U faktičkoj ravni, očekivano će biti više „vraćanja zakona“ nego što je to do sada bio slučaj, ali je isto tako očekivano da će oni u istom tekstu biti ponovo izglasani”.
Na normativnom planu, kako je ocijenio, problem je što slučajevi ponovnog „vraćanja zakona“ nijesu uređeni u Zakonu o Predsjedniku Crne Gore, kao što je to slučaj u nekim drugim državama, gdje su, “taksativno ili primjerice, navedeni slučajevi u kojima se može koristiti suspenzivni veto”.
“Dakle, od ovoga ne treba praviti dramske političke zaplete, već poštovati ustavna određenja i bliže ih dograditi u zakonu. Sve to treba posmatrati kao sastavni dio političkih sučeljavanja koje je poželjno razrješavati političkim dijalogom, a ne, prebacivati ih na teren Ustavnog suda”, kazao je Vukčević. Đukanović je vratio sve zakone usvojene na sjednici 27. decembra - izmjene Zakona o radu, izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima i namještenicima, dopunu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, izmjene i dopune Zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji kreditnih institucija, i izmjene i dopune Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga. Obrazloženje je da Skupština nije poštovala Poslovnik, jer kako smatra, poslanica u izolaciji nije mogla obezbijediti kvorum kao i da Skupština nije mogla konstatovati zamjenu poslanika GP URA.
Spor je izazvala Državna izborna komisija čija je većina, od stranaka iz bivše vlasti, odbila da konstatuje zamjenu mandata poslanicima URA, što se desilo prvi put u istoriji crnogorskog parlamentarizma. Nakon toga mandat novoj poslanici iz URA konstatovala je Skupština, što se dešavalo i ranije kada je sadašnja opozicija bila parlamentarna većina. Takođe i tokom prošle godine poslanici u epidemiološkoj izolaciji su učestvovali u radu Skupštine i tada to niko nije problematizovao, a Đukanović je potpisao više od 20 zakona usvojenih na taj način.
Kada Skupština ponovo usvoji jednom već vraćene zakone, Đukanović mora da ih potpiše inače bi prekršio Ustav zbog čega bi mogla da bude pokrenuta procedura njegovog opoziva. Skupština će o vraćenim zakonima ponovo glasati 20. januara.
Vukić: Ponovo obmanjuje međunarodnu zajednicu
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić kazao je da svi sadašnji potezi demantuju Đukanovićeve prethodne izjave o tranziciji vlasti na demokratski način, “što znači da je htio da još jednom u nizu obmane međunarodnu zajednicu kako je on veliki demokrata i evropejac, a svaki građanin Crne Gore je znao da sa njim nema kohabitacije”.
“Građani su sve rekli na izborima, zbog čega smo sada u obavezi da verifikujemo njihovu izbornu volju i nova skupštinska većina će imati odgovor na svaku opstrukciju i urušavanje Ustava Crne Gore”, kazao je Vukić.
Vukčević: Kohabitacija je politički neželjeni oblik vršenja vlasti
Ivan Vukčević je pojasnio da je kohabitacija, posmatrano sa aspekta političkih subjekata, „neželjeni“ oblik vršenja vlasti i da je posebno izazovna u državama koje ne bilježe takvu vrstu iskustva, kojima pripada i Crna Gora.
“Zato, pitanja koja se kod nas otvaraju nijesu neočekivana i nepoznata u uporednoj praksi. To vidim kao dio našeg demokratskog sazrijevanja i svojevrstan oblik ograničavanja i međusobne kontrole u vršenju vlasti”, kazao je Vukčević.
On je istakao da je stoga po ovom pitanju najbolje ostati na terenu prava “jer to više doprinosi razrješenju pitanja od političkih osporavanja i isto takvih odbrana pojedinih postupaka u dosadašnjem trajanju kohabitacije”.
“U toj ‘nevoljnoj saradnji’ izoštrava se i način, i obim korišćenja nekih ustavnih nadležnosti, što se kod nas dogodilo u slučaju korišćenja suspenzivnog veta od strane predsjednika države”, rekao je Vukčević.
On je pojasnio da je u prilog ovome i statistika po kojoj je, od uvođenja višepartizma, od svih usvojenih zakona, ovo pravo korišćeno u manje od jedan odsto slučajeva. “Upravo to je epilog činjenice da su predsjednik države i predsjednik vlade pripadali istoj političkoj strukturi, sve do ovih izbora”, kazao je Vukčević.
Bonus video:
