O predloženim tužilačkim zakonima, koji su na dnevnom redu sjednice parlamenta u četvrtak, nije još traženo mišljenje Venecijanske komisije, a na tu temu moguć je novi sastanak Vlade i parlamentarane većine.
“Do sada Venecijanska komisija nije dobila zahtjev za davanje mišljenja, ni od crnogorskih vlasti, ni od bilo kojeg drugog tijela. Bez mišljenja ne možemo nagađati o razlozima za pokretanje takvih zakonodavnih inicijativa ili o njihovom sadržaju”, odgovorili su iz PR službe Venecijanske komisije na pitanja “Vijesti”.
Vlada je od parlamentarne većine na sastanku u petak tražila odlaganje izjašnjavanja o ovim predlozima, kako bi prije toga Venecijanska komisija Savjeta Evrope dala svoje mišljenje.
Više izvora “Vijesti” iz diplomatskih krugova prenijeli su prošle sedmice upozerenja iz Brisela da bi u slučaju izglasavanja predloga zakona po prvobitnom planu, dalji put Crne Gore ka EU mogao biti značajno usporen.
Demokratski front i Pokret za promjene, protiv su odlaganja izjašnjavanja o ovim zakonima, a ostale partije parlamentarne većine najavile su da će se o tome izjasniti ove sedmice.
Iz GP URA juče su najavili novi sastanak parlamentarne većine i predstavnika Vlade o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu i Predlog zakona o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
“Ovdje nije pitanje da li će se reforme u tužilaštvu desiti, desiće se. Da li može Milivoje Katnić ostati na poziciji glavnog specijalnog tužioca, ne može. Samo ostaje dilema oko procedura oko kojih ćemo narednih dana nastaviti razgovore i sa predstavnicima vlade i sa međunarodnim partnerima”, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Kluba poslanika “Crno na bijelo” Miloš Konatar.
Predsjednik kluba poslanika DF-a Slaven Radunović saopštio je da je odlaganja glasanja o tim zakonima opasnije za državu i građane od potencijalnog privremenog zatezanja odnosa sa Briselom.
Predsjednik poslaničkog kluba PzP-a Branko Radulović kazao je “Vijestima” da bi svako odlaganje izglasavanja dva tužilačka zakona značilo odlaganje početka reformi u tuzilaštvu i eventualno odustajanje od njih “imajući u vidu ko čini i kakva je Venecijanska komisija”.
“Tražićemo da se i u martu donese set zakona o policiji, tužilaštvu i sudstvu, od otvaranja dosijea, lustracije, preispitivanja imovine, vittinga, pa do osnivanja potrebnih institucija i Biroa za borbu protiv kriminala i korupcije. To je evropska put-reforma diskontinuiteta i demontaža totalitarno-kriminogenog režima. Sve ostalo je prevara”, istakao je Radulović.
Predsjednik Kluba poslanika “Mir je naša nacija”, Boris Bogdanović, rekao je da do organizacione i kadrovske promjene u tužilaštvu mora doći.
Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) ocijenila je da bi predložena zakonska rješenja u oblasti tužilaštva samo ojačala politički uticaj.
“Ako se usvoje ovi predlozi Zakona o tužilačkom savjetu i o Tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, definitivno će se ojačati politički uticaj na državno tužilaštvo koje treba da bude samostalno i nezavisno u svom radu, a takođe će se staviti pojedinačni interes ispred javnog, što je nedopustivo za jedno demokratsko društvo, kako predstavljaju sve članice EU, kome teži i Crna Gora,” navodi se u mišljenju koje potpisuje direktorica ASK-a, Jelena Perović.
Dodaje se da je na samom početku uočen nedostatak elemenata javnosti u samom postupku predlaganja zakona, kako kroz organizovanje javne rasprave, tako i kroz konsultovanje stručne javnosti.
“Imajući u vidu nadležnosti Tužilačkog savjeta, predloženo zakonsko rješenje stvara prostor za političke uticaje na imenovanja i unapređenja kad je u pitanju ova profesija, pa se time stvara ozbiljna prijetnja nezavisnosti, odnosno samostalnosti i nepristrasnosti tužilačke funkcije. Dodatno, navedeno rješenje doprinosi i tome da lica koja ne pripadaju tužilačkom sistemu, ne poznaju tužilački rad i prirodu njihovog posla, budu u prilici da donose veoma važne odluke u pogledu zakonitosti rada tužilaca i u krajnjem utiču na njihov rad”, navela je Perović.
Bonus video:
