Rusija dezinformisanjem nastoji destabilizovati Zapadni Balkan i podrivati demokratske napore i napredak zemalja regiona, ocijenio je predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera i dodao da je za očekivati da će ta zemlja nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik zapadnih demokratija.
Kentera je na otvaranju Zimske bezbjednosne konferencije rekao da su demokratije širom svijeta napadnute, ne tradicionalnim oružjem već namjerno plasiranim lažnim informacijama.
„Dok ovi napadi ne predstavljaju opasnost po fizičku bezbjednost građana oni su ozbiljna prijetnja demokratiji“, istakao je Kentera.
Prema njegovim riječima, sloboda medija, govora i informisanja postala je sredstvo u borbi protiv njih samih.
Ako se mediji u demokratiji smatraju pristrasnim ili usklađenim sa posebnim interesima onda, kako je rekao Kentera, temelj demokratskog sistema postaje besmislen.
On je kazao da se prošle godine Rusija umiješala u predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i time napala integritet američkog demokratskog sistema, ali da je to kasnije uradila i u Crnoj Gori.
„Rusija iskorišćava otvorenost demokratskih društava kako bi ih podrivala iznutra aktivnim mjerama što zapravo predstavlja politički rat“, rekao je Kentera.
On je naglasio da iako su napori ukorijenjeni u staroj sovjetskoj taktici, novo onlajn informaciono okruženje čini te napore kvalitetno drugačijom prijetnjom od onih u prošlosti.
Cilj Moskve, prema riječima Kentere, nije ništa drugo osim da diskredituje demokratsko upravljanje i postojeći međunarodni sistema.
„Ne možemo očekivati da Rusija, bazirana na obavještajnoj mreži odustane od upotrebe svog najrazvijenijeg aparata i prestane se miješati u unutrašnje odnose država koje smatra protivnicima“, tvrdi Kentera.
U slučaju Rusije, kako je dodao, dezinformisanje je jedan od instrumenata za sprovođenje strateških spoljnopolitiočkih interesa, jačanju ruske međunarodne pozicije i zaštita ruskih ekonomskih interesa.
Kentera je naveo da Rusija dezinformisanjem nastoji destabilizovati Zapadni Balkan i podrivati demokratske napore i napredak zemalja regiona.
„Za očekivati je da će Rusija pod (Vladimirom) Putinom nastaviti da se pozicionira kao geopolitički protivnik zapadnih demokratija“, ocijenio je Kentera dodajući da Zapad mora resetovati svoje stavove prema Rusiji.
Prema njegovi riječima, borba protiv dezinofrmisanja ne smije biti borba "vatrom protiv vatre".
„Demokratske države ne smiju voditi dezinformacione kampanje. Moramo tražiti druge načine i alate kako možemo krenuti u ofanzivu i spriječiti buuduće napade. Borba protiv ruskog dezinformisanja zahtijeva igranje i odbrane i napada u isto vrijeme“, zaključio je Kentera.
Ministar odbrane Pregrag Bošković rekao je da je razvoj informacionih i telekomunikacionih tehnologija značajno prromijenilo prirodu savremenih konflikata.
On je kazao da je informacija postala ključno sredstvo za moderno ratovanje.
„Vidjeli smo primjere gdje zloupotreba medija, interneta i socijalnih mreža korišćenja kao metod za ostavrivanje političkih i vojnih suoeriornosti“, naveo je ministar.
Kako je dodao, mora se podizati svjest o tim izazovima jer moguće posljedice mogu biti vrlo opasne dugoročno.
„Povećanje svijesti o informacionim tehnologijma je vitalno za naše države jer one mogu biti ciljevi z anaše neprijatelje“, rekao je Bošković dodajući da je za to potreban visok nivo ekspertize.
Prema njegovim riječima, u bezbjednosnom okruženju vlade moraju da budu oprezne kada se bave tim pitanjima i miješanjem stranih fakora koji pokušavaju da podriju nacionalne politike i spoljnopolitičke ciljeve.
„Države vlasti u Crnoj Gori su na takav način uspjele da spriječe prijetnju evroatlantkom putu“, istakao je Bošković.
Kako je dodao, vrlo je bitna interakcija među saveznicima, partnerima i međunarodnim organizacijama kaako bi se obezbijedio konhrerentan pristup tim izazovima.
Bošković je kazao da savremene prijetnje hibridne prirode idu dalje od korišćenja sile i državnih granica i da zbog toga vlade i nevladini akteri moraju da budu agilni u prilagođavanju trendova informacionim i komunikacionim tehnologijama.
„Moramo da osmislimo kontramjere za naše neprijatelje i strateška komunikacja zahtjeva ne samo našu interakciju već uključivanje šire javnosti“, poručio je ministar.
Ambasadorka SAD u Podgorici, Margaret Uehara, kazala je članstvo Crna Gora u NATO dovelo do tri pozitivna rezultata.
„Potvrđuje politiku otvorenih vrata NATO-a, podstiče bezbjendost i stabilnost regiona i naglašava korist reformi posebno vladavinu prava i dobro upravljanje“, navela je Uehara.
Prema njenim riječima, stabilna Crna Gora koja može da smanji ranjivosti koji podrivaju Evropu predstavlja glas građana i zajedničko dobro za zemlju.
Uehara je kazala da se u Crnoj Gori mogle vidjeti zavjere protiv Vlade i korišćenje negativnih informacionih kampanja kojima se podrivaju ključene vrijednoti društva.
„Crna Gora je bila odlučna da se suprotstavi ovim aktivnostima. Vaša hrabrost posebno u suočavanju sa ruskim pritiskom inspiriše svijet“, kazala je Uehara.
Prema njenim riječima, u digitalnom svijetnju prijetnje se sve visše povećavaju kroz razne aktere koji koriste propagandu i pružaju lažne informacije i tako izazovu zabunu i tako podriju politike i lidere.
Ona je kazala da se ne možemo baviti bezbjednošću a da se ne borimo protiv ovih informacionih kampanja koje pokušavaju da unište demokratske principe i izazivaju ratove usmjerene ka haosu.
Uehara je poručila da je svaki ruski napor, bez obzira da li je spoljni ili unutrašnji, koji može negativno da utiče na demokratske procese potpuno je neprihvatljiv.
Kako je dodala, Crna Gora se suočila sa bezbjednosnim izazovim ali nije sama i SAD će nastaviti da je podržavaju ojačavajući demokratske institucije.
„Crna Gora mora nastaviti da bude lider u reformama i pokazati svijetu da kontroliše svoju sudbinu – sudbinu prosperiteta i bezbjednsoti kojunikakav loši uticvaj iz spoljnog svijet ne može da spriječi“, poručila je Uehara.
Bonus video:
