Sastav Tužilačkog savjeta u kome bi tužioci i ugledni pravnici imali jednak broj članova, dok bi odlučujući glas mogao imati predstavnik Ministarstva pravde nije suprotan evropskim standardima.
Pronalaženjem adekvatnog rješenja njihovog izbora može biti prevaziđena opasnost od politizacije ključnog organa za odlučivanje u Državnom tužilaštvu, smatra Venecijanska komisija u nacrtu mišljenja na predloge izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
Sjednica VK Savjeta Evrope, na čijem dnevnom redu su ovi zakoni, počela je juče, a rasprava o njima je na dnevnom redu današnje sjednice. Ministarstvo pravde i manjinskih prava zatražilo je 16. februara mišljenje VK, nakon što je odložena sjednica Skupštine 18. februara sa tim dnevnom redom. Predloge zakona podnijeli su poslanici vladajuće koalicije, koji su priprijetili Vladi da neće podržati nijedan zakon dok se njihovi predlozi ne usvoje.
Njihov cilj je da tužioci nemaju zakonsku većinu za odlučivanje u Tužilačkom savjetu, koji je do sada odbijao svaku vrstu odgovornosti za loš rad tužilaštva. TS takođe bira glavnog specijalnog tužioca i predlaže vrhovnog tužioca, odnosno ima ključnu ulogu u kreiranju tužilačke politike.
On sada ima 11 članova - šestoro tužilaca, četiri ugledna pravnika i predstavnika Ministarstva pravde.
Prema predloženim izmjenama, pet pozicija bilo bi rezervisano za tužioce, pet bi delegirao parlament, a jedno mjesto bi ostalo Ministarstvu pravde.
U radu današnje sjednice VK učestvovaće i ministar pravde Vladimir Leposavić, koji je, prema informacijama “Vijesti”, dostavio odgovor na draft mišljenja. U njemu, prema informacijama “Vijesti”, objašnjava da pravna načela i standardi koje ugledni pravnici VK predlažu nijesu primjenjljivi u političkim i društvenim uslovima u Crnoj Gori, gdje je veliko nepovjerenje u Tužilaštvo.
Da je precrtavanje evropskih i standarda SAD u Crnu Goru loše jer je dio njih neprimjenjiv ranije je upozoravao dio pravne javnosti, a jedan od tih problema je i dvotrećinska većina za izbore u pravosuđu - uključujući i vrhovnog tužioca.
Tim problemom donekle se bavi i VK u Nacrtu mišljenja, izražavajući žaljenje što u Ustavu Crne Gore (koji propisuje dvotrećinsku većinu) nema deblokrajućeg mehanizma u slučaju neizbora.
U vezi s najspornijom odredbom, ukidanjem SDT i uvođenjem novog Tužilaštva za organizovani kriminal, čime sadašnji specijalni tužioci ostaju neraspoređeni, VK zaključuje uglavnom slično kao i većina diplomatskih zvaničnika EU.
Glavni specijalni tužilac ne smije biti smijenjen pod izgovorom zakonodavne reforme i ako je kriv za nedolično ponašanje, mora da se suoči sa disciplinskom ili krivičnom odgovornošću, smatraju oni, saznaju “Vijesti”.
Međutim, ministar u odgovoru navodi da Tužilački savjet do sada nije donio nijednu odluku u ovom pravcu i da su sve prijave odbačene.
Zakonom o tužilaštvu za organizovani kriminal predviđeno je prestanak mandata SDT, na čijem je čelu glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i formiranje novog.
Ministarstvo pravde je u odgovoru VK navelo da parlamentarna većina nije predložila ukidanje čitave institucije (Specijalno državno tužilaštvo), već je predložila da ona bude sačuvana i da se stvore uslovi da počne istinski rad na borbi protiv kriminala i korupcije.
“Vlada je zabrinuta što se ne sagledava složenost društvenih i pravnih problema”
“Postoji ogromno nezadovoljstvo radom i ponašanjem najviših nosilaca tužilačkih funkcija u Crnoj Gori. Ovo nezadovoljstvo ne dolazi isključivo od parlamentarne većine, već stav narodnih poslanika oslikava stanje širokog nezadovoljstva građana. Selektivnost u postupanju, zloupotreba položaja uključujući neprimjerene lične komentare i istupe najviših nosioca tužilačkih funkcija konstantno unosi nemir u društvo i hrani različite ekstremizme. Vlada Crne Gore nastoji da spriječi sve oblike ekstremizma, ali i da prevenira nemire i sukobe u društvu. Zbog toga je Vlada zahvalna Venecijanskoj komisiji na pomoći u smislu brzog i detaljnog Nacrta mišljenja o predloženim zakonskim izmjenama. Međutim, Vlada je zabrinuta zbog toga što u pojedinim djelovima Nacrt mišljenja ne sagledava složenost društvenih i pravnih problema, pa stoga predlaže rješenja koja ne mogu biti efikasna u rješavanju istih,” navodi se između ostalog u odgovoru na nacrt VK, koji nije konačan.
Bonus video:
