Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandića pozvao je rukovodstvo Skupštine da čim prije stave na dnevni red i da se izglasaju predloženi tužilački zakoni koje je inicirao DF i koje su podržali poslanički klubovi parlamentarne većine.
"Pozivamo i tražimo od Skupštine, parlamentarne većine čiji smo dio, da ispunimo ono što smo obećali građanima, usvojimo tužilačke zakone i pripremimo Crnu Goru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Prije nešto više od mjesec su zakoni povučeni, a dobili smo čvrsta uvjeravanja da će biti ponovo 18. marta na dnevnom redu Skupštine i da je mišljenje Venecijanske komisije (VK) samo formalnost", rekao je Mandić na press konferenciji u parlamentu.
Kazao je da VK u mišljenju nigdje nije navela da predlozi DF-a nijesu u skladu sa Ustavom, da odudara od međunarodne prakse i onoga što postoji u drugim državama EU.
"Podsjećam da je, na primjer, u Njemačkoj, Francuskoj, Holandiji, Sloveniji, tužilaštvo je dio izvršne vlasti, a u nekim državam se razrješenjem tužilaca bavi samo ministar pravde. Mi smo ovdje od sudske vlasti napravili četvrtu granu vlasti, što se pokazalo kao veoma loše rješenje, nijesmo dobili proizvod za koji smo vjerovali da ćemo ga dobiti, da će tužilaštvo raditi posao kako se očekivalo i to smo konstatovali i parlamentarna većina je pripremila zakone", dodao je Mandić.
Kazao je da su u DF-u posebno zabrinuti položajem zakonodavne vlasti i Skupštine koja ne izglasava zakone oko kojih postoji saglasnost.
"Nije tačno da je ovo usmjereno protiv jednog čovjeka. Ovo je usmjereno protiv onih koji ne žele da se bore protiv organizovanog kriminala i korupcije, a zaduženi su zakonima da taj posao rade i to neselektivno. A ne kao što je to do sada bio slučaj kod glavnog specijalnog tužioca da se ta selekcija i pritisak vršio na one koji su donedavno bili opozicija, a danas se nesmanjenom žestinom nastoji da se vrši pritisak na one koje čine parlamentarnu većinu i da se bez pogovorno služi predsjedniku Crne Gore i lideru DPS-a", kazao je Mandić.
Poručio je da ne pristaju da na suverenost i odluke Crne Gore utiče bilo ko.
"Ako je Crna Gora nezavisna država, ako ta država ima većinu i svoj parlament i ako taj parlament radi u skladu sa Ustavom, nema razloga da nas bilo ko zaustavlja i pravi protektorat od Crne Gore jer mi na to ne pristajemo. Mislimo da možemo da vodimo politiku u interesu građana Crne Gore", naveo je Mandić.
Rekao je da su u VK dva predstavnika Crne Gore, bivši ministri Zoran Pažin i Srđan Darmanović.
"Procjenjujem da će ljudi koji drže do svoje riječi već narednih dana vratiti zakone na dnevni red i da ćemo obezbijediti dovoljan broj glasova da krene borba protiv kriminala i korupcije", rekao je Mandić.
Jedan od lidera DF-a Milan Knežević kazao je kako smatraju da nije trebalo tražiti savjetodavno mišljenje VK, jer je ona ustavnim amandmanima iz 2013, omogućila ljudima poput aktuelnog vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića da zloupotrijebe funkcije i postanu četvrta grana vlasti.
"Volio bih samo da je ovo savjetodavno tijelo odgledalo video snimak na kojem Slavoljub Stijepović uzima kovertu od Duška Kneževića, a kasnije da pročita optužni predlog Milivoja Katnića koji je bio koncipiran tako da je sudsko vijeće u kontroli optužnice moralo da izdvoji Stijepovića, koji je savjetnik predsjednika države Mila Đukanovića", naveo je Knežević.
Kazao je da ono što se desilo juče (mišljenje VK) ne predstavlja iznenađenje, a ni obavezu jer je u pitanju savjetodavno mišljenje.
"Naše kolege su saopštile da bez obzira kakvo bude mišljenje VK da ćemo usvojiti tužilačke zakone na način, sadržaju i formi koje smo usaglasili i sa ministrom pravde Vladimira Leposavića i uz puno znanje premijera Zdravka Krivokapića. Ovdje postoji još jedan problem, jer se VK svojim mišljenjem direktno sukobila sa EK", naveo je Knežević.
Podsjeća da u novoj metodologiji EK piše da se ne može nijedno poglavlje zatvoriti prije ispunjenja mjerila za 23 i 24.
"Pitam VK kako ćemo zatvoriti poglavlje 23 i 24 sa ovako kriminalizovanim i korumpiranim tužilaštvom. Kako ćemo da zatvorimo poglavlje 23 i 24 kad imamo činjenično stanje da je Milivoje Katnić odmah nakon ukidajuće presude Apelacionog suda uhapsio supruga Seke Piletić, sudije izvjestioca? Kako ćemo da imamo zatvaranje poglavlja 23 i 24 kada je Milivoje Katnić pred 18. februar skinuo oznaku tajnosti sa mjera tajnog nadzora gdje je četiri godine prisluškivao Aleksu Bečića, Borisa Bogdanovića, Dragana Krapovića?", pitao je Knežević.
Podsjetio je i da je Stankoviću istekao mandat, a nelegitimni Tužilački savjet mu je produžio mandat za još jednu godinu da bi on mogao da predloži Katnića ponovo za GST.
"Ako krenemo ovom procedurom koju je predložila VK, vjerujte da je lakše smijeniti generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, nego bilo kojeg tužioca u Crnoj Gori, a kamoli glavnog specijalnog tužioca", istakao je Knežević.
Kazao je da činjenica da su Pažin i Darmanović članovi VK najbolje govori kakvo je moglo da bude savjetodavno mišljenje.
"Pitam Venecijansku komisiju hoće li oni doći da procesuiraju Milutina Simovića, Kenana Hrapovića i vlasnika Glosarija Bora Martinovića zbog respiratora, koji je otvorio i laboratoriju gdje se rade PCR testovi", naveo je Knežević, dodavši da je Martinović, koji je nabavljao respiratore, Katnićev kum i da Katnićev sin radi kod njega.
Poručio je da je neophodno da Kolegijum predsjednika Skupštine Alekse Bečića opet vrati tužilačke zakone u proceduru koliko je sjutra.
Knežević je najoštrije osudio napad na novinara TV Vijesti Seada Sadikovića u Bijelom Polju.
"To je još jedan od dokaza šta se dešava na našim ulicama i nespremnosti i policije i tužilaštva da se obračuna sa onima koji napadaju novinare, zbog stavova koje iznose mediji. Da ne budem pogrešno shvaćen, da se ovo desilo na našoj litiji,da je neko iz litija pretukao novinara ili nekog političkog protivnika, lideri DF-a bi automatski bili uhapšeni", kazao je Knežević.
Međutim, kako je dodao, ovo sve se pokušava predstaviti kao jedan patriotski folklor apela i poziva Dušku Markoviću i Milu Đukanoviću da uzmu stvar u svoje ruke.
"Ako mi ne uzmemo stvar u svoje ruke i krenemo u obračun sa organizovanim kriminalom i korupcijom, vjerujte da će i ova Skupština i Vlada Crne Gore biti jedan fikus, potpuno nepotreban i građanima i njima samima", poručio je Knežević.
Napad na Sadikovića je osudio i Mandić.
"Moramo da reagujemo kao društvo i zajednica, a prvenstveno da reaguje policija i tužilastvo kako se to nikada više ne bi desilo, posebno ne predstavnicima medija koji imaju pravo da izvještavaju kako oni procjenjuju. Može nama da se sviđa ili ne sviđa neka uređivačka politika, ali su se ovdje generacije prije nas borile da imamo slobodu, a sloboda podrazumijeva i da ljudi iznose svoje mišljenje onako kako oni smatraju da trebaju da ih štampaju, objavljuju, nekad i vode progandu, ali to je sve sastavni dio jednog slobodnog društva kome smo težili", kazao je Mandić.
On je osudio i napad na novinarku "Vijesti" Jelenu Jovanović u Nikšiću u izbornoj nović tokom slavlja pripadnika pobjedničkih koalicija.
"Želim da iskažem žaljenje i osudim sve prethodne napade i povređivanje novinarke Vijesti u Nikšiću koji se desio sticajem okolnosti, ali u odnosu na sva dešavanja, treba da reagujemo na isti način", dodao je Mandić.
Mandić je kazao da je tokom jučerašnjeg razgovora premijeru Zdravku Krivokapiću skrenuo pažnju da o rekonstrukciji Vlade treba prvo da razgovara parlamentarna većina, te da je zato inicirao sastanke predsjednika partija koje čine većinu.
Dodao je da je zasad najvažnije da će parlamentarnna većina veoma temeljito prodiskuvati o rekonstrukciji.
Knežević, koji se takođe juče sastao sa premijerom, kazao je da je Krivokapić rekao da je spreman "da nam ponudi određena potpredsjednička mjesta".
"Odbio sam da budem kandidat za ta mjesta jer nije suština u personalnim rješenjima već uključivanje parlamentarne većine u izvršnu vlast", istakao je.
Dodao je i da sada "imamo novu zakonitost ali nema potrebe da se pravimo da 'nijesmo odavde' jer je Krivokapić podržao koaliciju Alekse Bečića u Nikšiću".
Poručio je da je potrebno riješiti parlamentarnu krizu jer u ovom trenutku nema nijednog predloga iz Vlade, posljednji je bio Predlog izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Mandić je ponovio da DF neće glasati ni za jedan Vladin predlog dok se ne izglasaju tužilački zakoni.
"Biće kolegijum predsjednika Skupštine i tu će krenuti prvi krug razgovora predstavnika većine o prevazilaženju parlamentarne krize", rekao je on.
Bonus video: