Mišljenje Venecijanske komisije (VK), koja nije dala zeleno svjetlo za planirane kratke rezove u tužilačkoj organizaciji koje je planirala nova vlast izmjenama dva zakona, treba uvažiti.
Oko toga nema dileme kod pravnika, ali ni predstavnika većine partija.
VK je u ponedjeljak objavila mišljenje u kojem navodi da razumiju da u Crnoj Gori postoji potreba za reformama tužilačke organizacije, ali su upozorili da one moraju biti pažljivo sprovedene i bez proste zamjene vrha tužilaštva novima kadrovima...
Povezani članci
Izražena je i zabrinutost zbog, kako su naveli, predloženog ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva.
Predstavnici Vlade i parlamentarne većine trebalo bi da razgovaraju o narednim koracima, a Demokratski front podršku Vladi uslovljava usvajanjem izmjena Zakona o državnom tužilaštvu i usvajanjem Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal.
Sastanak vladinih zvaničnika nije zakazivan jer parlament još nije dobio zvaničan stav VK, rečeno je “Vijestima”.
Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević kaže da se VK očekivano suprotstavila tezi da svaka nova vlast može da donosi tužilačke zakone, smjenjuje tužioce i stvara tužilačke ili sudske savjete po svojoj mjeri.
“Komisija je rekla i da novi sastav Tužilačkog savjeta mora da spriječi korporativizam državnih tužilaca i pretjerani politički uticaj na TS, sa čim se mi u HRA potpuno slažemo. Sad ostaje pitanje kako riješiti izbor pravnika u Tužilačkom savjetu, koji će zadovoljiti oba cilja i nadam se da će rasprava o tome dovesti do dobrog rješenja”.
U HRA smatraju da bi parlamentarna većina imala pravo da se ogluši o mišljenje VK, ali se nadaju da se to neće dogoditi jer bi time Crnu Goru udaljili od Evropske unije. “To je bilo jasno iz poruka predstavnika Evropske komisije i prije objavljivanja mišljenja VK. EK veoma uvažava stavove VK, pa nema razloga da ne drži i do ovog mišljenja, koje je utemeljeno u onome što je ta komisija već rekla i drugim državama, i nije kontroverzno”, smatra direktorica HRA.
Savjetnik predsjednika Mila Đukanovića za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić ocijenio je za “Vijesti” da je mišljenje VK “flagrantan izraz postulata pravne struke, međunarodnih standarda i uporedne dobre prakse”...
“Cijeli sadržaj ovog mišljenja je ‘par excellence završna riječ’ - dosadašnjem podignutom glasu domaće stručne javnosti povodom pitanja suvislosti i održivosti tekstova predloženih zakonskih propisa, brojnim upozorenjima, koja su pristizala sa važnijih međunarodnih partnerskih adresa”, smatra Bastijančić. On očekuje da će aktuelna parlamentarna većina i Vlada poštovati mišljenje VK.
“Za očekivati je da postupe saglasno njegovom sadržaju i smislu, iako ono nije obavezujuće. Ukoliko bi uslijedio drugačiji razvoj događaja, i naš se zakonodavac upustio u dovršavanje tako rizičnog, ranije započetog pravnog poduhvata, uprkos ukupno poznatoj činjeničnoj osnovi, to bi prije svega značilo da je gotovo nemoguće izbjeći proklizavanje našeg društva sa strateškog kolosijeka evropskih integracionih procesa, a proizvelo bi i ozbiljne posljedice u crnogorskom pravnom sistemu, prvenstveno ‘pravni vakuum’ bez presedana u radu državnog tužilaštva”, upozorio je Đukanovićev savjetnik.
Socijaldemokratska partija juče je ponovo pozvala vlast da otvori dijalog sa opozicijom i civilnim sektorom kako bi, navode, u parlamentu bila obezbijeđena kvalifikovana većina za izbore u pravosuđu.
“…Implementacija Ustavnih amandmana jedno je od ključnih privremenih mjerila bez čijeg ispunjavanja nema napretka na putu ka EU. Podsjećamo ih da implementacija Ustavnih amandmana znači da se postigne dogovor i kvalifikovana većina oko neophodnih promjena i imenovanja u pravosuđu“, navodi Ivan Vujović (SDP).
On tvrdi da se parlamentarna većina ponaša kao DPS u prethodnom mandatu, odbijajući da sjedne za sto sa opozicijom.
”U aktuelnom ambijentu sve opasnijih političkih, pa i socijalnih tenzija, svaka odgovorna vlast bi otvorila dijalog na ključne teme pa i kada za to ne bi postojala ustavna i evropska obaveza, a u ovom slučaju i ona je očigledna”, navodi Vujović u saopštenju.
Iz Demokrata su rekli da još nemaju zvanično ekspertsko mišljenje VK kako bi se izjasnili o njemu. Navode da o usvajanju zakona treba razgovarati tek nakon saglasja izvršne vlasti i parlamentrane većine:
“Najveći mogući stepen saglasnosti između Skupštine, odnosno parlamentarne većine i Vlade Crne Gore u odnosu na sadržaj predloga, od presudne je važnosti za dalji parlamentarni postupak usvajanja tužilačkih zakona”, piše u odgovoru “Vijestima” partije Alekse Bečića.
Na sličnom fonu je i GP URA.
”Tražićemo način kako osigurati reformu tužilaštva a da to ne ugrozi evropski put Crne Gore i ne bude u suprotnosti sa mišljenjem VK kao relevantnog savjetodavnog tijela za pravna pitanja”, navodi se u odgovoru GP URA “Vijestima”.
Lider i poslanik Demosa Miodrag Lekić rekao je da je manjeg značaja kriza parlamentarne većine od krize i blokade u rezulatima borbe protiv kriminala i korupcije.
“Bile bi potrebne konsultacije između vlade i parlamentarne većine i oko ovog pitanja. Inače taj mehanizam od početka ne funkcioniše dobro i ne liči dovoljno na poznatu praksu u uporednim i zrelim političkim sistemima. Vjerovatno je i najavljeni, započeti krug razgovora premijera sa predstavnicima stranaka parlamentarne većine prilika za pomenute konsultacije. Međutim, nije jasno da li se najavljene konsultacije uopšte nastavljaju… Vlada u svakom slučaju nema razloga da odlaže svoje dalje inicijative o kompleksu tužilačkih zakona. Naprotiv, očekuje se kompetentna i brza reakcija u domenu ove prioritetne materije”, kaže on za “VIjesti”.
HRA: Spriječiti sukob interesa u Tužilačkom savjetu
“Trebalo bi obavezno uključiti odredbe protiv konflikta interesa kod članova TS da bi se spriječilo da ubuduće članovi TS budu npr. bivši ministar, bračni drug ministra i bivši državni tužilac, kao što je to sada slučaj. Prethodnoj vlasti to nije bilo u interesu, ali ni opozicija ranije nije baš bila zainteresovana za taj naš predlog. Ostaje da vidimo da li će nova vlast, pored borbe protiv korporativizma tužilaca, ipak na taj način pokazati želju da savjet depolitizuje više nego prethodna”, navela je Gorjanc-Prelević, koja je će dostaviti ministru pravde i predloge HRA za izmjenu Zakona o državnom tužilaštvu u odnosu na disciplinsku proceduru, ocjenjivanje tužilaca...
I Bastijančić smatra da bi u cilju pronalaženja kvalitetnih zakonskih rješenja prilikom uređenja tužilačke organizacije neophodno bilo istrajavati na dosljednoj primjeni dobrog postojećeg normativnog okvira, ali i sve uskladiti sa evropskim pravom...
“Česte promjene mogu unositi pravnu nesigurnost u crnogorski pravni sistem. Jednostavni i jednostrani zahvati nisu dovoljni, a ni učinkoviti, jer stvarne zakonodavne aktivnosti ne zavise samo od pukog pravnog postupka, već i od brojnih i raznovrsnih, unutrašnjih i spoljašnjih političkih i socioloških faktora, kao i od osjetljivosti građana prema pojedinim pitanjima u određenim istorijskim momentima. Zato je neophodno obezbijediti učešće različitih zainteresovanih subjekata u racionalnom postupku, praćenom dijalogom zasnovanom na činjenicama i prikupljanju što više povratnih informacija od tužilaca, sudija, advokata, članova akademske zajednice, političkih elita i građana”, smatra Bastijančić.
Punktovi pod sjenkama kriminala se obradovali negativnom mišljenju
“Mišljenje Venecijanske komisije ne treba ni potcijeniti niti precijeniti. Ni činjenica da su se u crnogorskoj javnosti, i punktovi pod sjenkama kriminala i korupcije neskriveno obradovali pomenutom izvještaju nije od većeg značaja. Čitava inicijativa sa crnogorske strane, koja je u detaljima mogla biti i bolje vođena, pokrenuta je s ciljem postizanja mnogo boljih rezultata u borbi protiv kriminala i korupcije. A što je sve – treba li podsjećati na to - ne samo zahtijev domaće javnosti, već i uslov EU za napredovanje Crne Gore u evropskim integracijama,” rekao je Miodrag Lekić.
Bonus video:
