Tužioci ne rade kako treba, a svi imaju petice

Da su potrebne hitne promjene u tužilaštvu saglasna je većina učesnika jučerašnje debate o izmjeni Zakona o državnom tužilaštvu, ali smatraju da treba uvažiti preporuke međunarodnih organizacija kako se ne bi dovele u pitanju evropske integracije države.

Ponovljene su primjedbe na način organizovanja javne debate i izrade Nacrta, kao i činjenice da se ne zna ko je predlagač izmjena propisa.

Vicepremijer Dritan Abazović ranije je rekao da je to njegov kabinet, lideri parlamentarnih partija da su zajedno usaglasili predlog.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” Ministarstvo pravde, koje u ime Vlade može biti jedini predlagač propisa koji se tiče Tužilaštva, već je kontaktirano kako bi pravno uobličilo Nacrt sa svim sugestijama sa rasprave.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić juče je objavio da bi zakon mogao biti na sjednici parlamenta 11. maja, ukoliko uđe u proceduru - odnosno ako bude zvanično dostavljen.

Primjedbe na sadržaj Nacrta izmjena zakona su kao i na prethodnoj debati - da vršilac dužnosti rukovodioca tužilaštva mora biti iz Tužilaštva, da se aktuelnim članovima Tužilačkog savjeta ne prekida mandat, da se precizno definiše pojam “ugledni pravnik” i u vezi odredaba koje propisuju disciplinski postupak.

Abazović je rekao je da je većina sugestija prihvatljiva i ponovio da je spreman da konačan Nacrt uputi Venecijanskoj komisiji.

Profesor Đorđije Blažić rekao je da su Crnoj Gori potrebne promjene u svim institucijama, ne samo u tužilaštvu i da ni Venecijanska komisija to ne dovodi u pitanje.

“VK ne dovodi u pitanje nužne društvene promjene, nego način. Znači ne čin, nego način. Kad je čin nesporan, onda nema razloga da se na nađe kompomis. To je u interesu cijele Crne Gore i treba ga naći....Nemamo riješene elementarne statusne stvari, ja ne znam koji status ima Tužilački savjet. Je li to organ upravljanja, savjetodavni, nadzorni? Zato mi imamo Tužilački savjet u bestežinskom stanju”, rekao je Blažić.

Problem je, kako je dodao, i struktura Tužilačkog savjeta. Smatra i da postoji ustavni konflikt jer su tužioci nosioci više javnih funkcija i podsjeća da VDT ima tri javne funkcije.

“Otvara se pitanje da mi imamo tužilaštvo koje samo sebe kontroliše... Mnogo toga je pred vama, gospodo, neka vam je Bog u pomoć”, poručio je Blažić.

Dodaje da se radi o tome da organi neće da rade svoj posao pa onda prebacuju Vladi i parlamentu da rješavaju problem nečijeg nerada.

“Bez jasno definisanog nadzora zaboravimo funkcionisanje sistema. Ovo što vi danas radite je nužna mjera da se gasi požar. Ali ne rješavate problem u tužilaštvu”, dodao je Blažić.

Profesor Nebojša Vučinić je rekao da se ovo pitanje ne može rješavati “preko koljena”.

Istakao je da je očekivao od Vlade da pitanje bude na dnevnom redu još u januaru i da ove promjene budu završene.

Takođe i da među prioritetima bude i zakon o ispitivanju porijekla imovine.

Ističe da je u pet presuda Evropskog suda ukazano da tužilaštvo ne radi kako treba, “a ovamo dobijaju odlične ocjene.”.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović rekao je da ne bi bilo rasprave da je Tužilački savjet, bolje radio.

"Ali treba naći najbolji model, kako je rekao, da se ovo riješi. Smatra da treba jasnije definisati šta je ugledni pravnik i odredbe o konfliktu interesa. “VDT nije četvrta grana vlasti i neću stati iza kolega iz tužilaštva koji žele da se izdignu do četvrte grane vlasti”, kazao je Radulović.

Poručio je da u parlamentu treba da se izabere VDT da se time ne bavi akademska zajednica, jer poslanici ne rade svoj posao.

Smatra da je u tužilaštvu potrebna generacijska smjena i da bi to trebalo riješiti penzionisanjem.

Direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da je važnije da ovaj proces bude legitiman nego da bude brz, iako i ona jedva čeka “da ovi ljudi odu” jer vrh tužilaštva ničim nije zaslužio da ostane.

“Ali ovdje je pitanje na koji način će to da bude urađeno, jer ako to bude urađeno na način koji nije legitiman, posljedice mogu da budu užasno velike”, upozorila je Ćalović Marković.

Ako se, kako je dodala, sada na nelegitaman način promijeni tužilaštvo i dođe novi tužilac koji će da dođe u posjed dokaza o teškim djelima organizovanog kriminala i korupcije na najvišem nivou i pokrene postupke protiv visokih funkcionera, a onda se ponovo promijeni vlast. “Onda dođe novi tužilac koji povuče optužnicu i toj osobi se onda nikad više ne može suditi za ta krivična djela. Shvatate li vi sa čime se mi igramo?”, pitala je Ćalović Marković.

Ona je rekla da je najveći problem u tužilaštvu što nema odgovornosti i što niko nije razmatrao konflikt interesa u pravosuđu, čiji predstavnici zapošljavaju cijele svoje porodice.

Poslanik Marko Milačić (Prava Crna Gora) rekao je da je razočaran stepenom razumijevanja u međunarodnoj zajednici, jer oni u svom sistemu “nemaju Zorana Lazovića”.

Iz Bošnjačke stranke su kazali da su nezadovoljni radom tužilaštva kada je procesuiranje ratnih zločina u pitanju, a što se tiče borbe protiv kriminala i korupcije, ono može i mora da ima bolje rezultate.

Poslanica Marta Šćepanović (DPS) rekla je da je jasno ko je pisao zakon i ko ima politički uticaj na njegovo donošenje.

Podsjetila je na izvještaj EK u kojem se kaže da je pravni okvir dobar, a da primjena nije dobra.

“Razlozi donošenja ovog zakona očigledno leže u tome da se institucije gledaju kroz pojedince koji obavljaju funkcije”, rekla je Šćepanović.

Zeković: Promjene u tužilaštvu ne mogu biti izgovor za normativno nazadovanje

Potpredsjednik SDP-a Bojan Zeković kazao je da nije sporno da su potrebne promjene u tužilastvu, ali je sporan način na koji se to radi.

“Nijesam glasao za predsjednika, ni ovog ni prošlog, nijesam zadovaljan sadašnjom Vladom, nijesam bio zadovoljan ni prethodnom, ni sastavom sadašnjeg parlamenta, ali ne tražim da se izmijeni način njihovog izbora, već personalni sastav. Neophodne promjene u tužilaštvu ne mogu biti izgovor za normativno nazadovanje i obračun sa Venecijanskom komisijom. Suština izmjena jeste mogućnost dezavuisanja Ustavne norme o kvalifikovanoj većini”, kazao je Zeković.

On je poručio da je SDP voljan da bude dio većine za izbor VDT i da se ta većina može dobiti i bez DPS-a i DF-a, samo treba naći modalitet.