Centar za građansko obrazovanje (CGO) zatražio je da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) ispita postupke Državne izborne komisije i utvrdi da li je došlo do nezakonite obrade ličnih podataka i neovlašćenog pristupa biračkim spiskovima druge države.
Iz CGO-a su izrazili zabrinutost što DIK "u kontinuitetu sprovodi zakonski upitne radnje, praćene instrumentalizacijom zarad političkih, odnosno partijskih, obračuna".
"Poslije niza skandala koji su prošle godine obilježili rad DIK-a, sada imamo osnovane sumnje i da je DIK ostvario neovlašćen pristup biračkom spisku, ali i ličnim podacima birača iz druge države", saopštio je saradnik na programima u CGO-u Damir Suljević.
Državna izborna komisija (DIK) juče je izdala saopštenje u kojem se navodi kako je ta institucija, u skladu sa svojim nadležnostima, utvrđenim Zakonom o izboru odbornika i poslanika i Zakonom o biračkom spisku, utvrdila da se u izvodu iz biračkog spiska za Opštinu Herceg Novi, nalaze 1.943 birača koja već ostvaruju biračko pravo u Srbiji. Iz CGO-a ističu da zakoni na koje se poziva DIK ne mogu biti osnov za analizu podataka iz biračkog spiska druge države, kao ni za poređenje istih sa podacima iz domaćeg spiska.
"I pored činjenice da su ti podaci, uz upis jedinstvenog matičnog broja (JMBG) dostupni putem digitalnog portala Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave Republike Srbije, kao takvi nisu namijenjeni za upotrebu od strane državnog organa druge države, u ovom slučaju organa iz Crne Gore. Takvi digitalni sistemi, slični onima koji se koriste i kod nas, prije svega služe biračima kako bi provjerili svoje biračko mjesto, a zatim i tamošnjim organima, a nikako i javnim organima druge države", napominje Suljević.
Povezani članci
CGO ukazuje da čin zalaska u biračke spiskove druge države ne bi smio za osnov imati odredbe domaćeg zakona, a s obzirom da se pri takvim radnjama mora voditi računa o suverenosti i zakonodavnom okviru druge države, što, kako navode, ovdje nije bio slučaj.
"Kako u predmetnom pitanju DIK ne raspolaže odgovarajućim instrumentima međunarodne saradnje, a ni osnovom za samoinicijativnu provjeru biračkih spiskova druge države, problem se morao riješiti na drugi način i u saradnji sa drugim organima. Naime, DIK se morao sa takvim zahtjevom obratiti Ministarstvu unutrašnjih poslova, a ono i Ministarstvu vanjskih poslova, insistirajući da se sumnje o neregularnostima u biračkom spisku za opštinu Herceg Novi riješe kroz bilateralnu saradnju sa Republikom Srbijom i razmjenu podataka koji bi mogli rezultirati provjerom tačnosti spornih činjenica", dodaje Suljević.
CGO, takođe, izražava zabrinutost i što Ministarstvo unutrašnjih poslova, s obzirom na saznanja koja su poznata javnosti već nekon vrijeme, još uvijek nije preduzelo odgovarajuće mjere i radnje imajući u vidu obim problema sa biračkim spiskom u Herceg Novom kao i da se sami izbori u toj opštini primiču.
Pozvali su MUP i Vladu da što hitnije to pitanje razriješi u saradnji sa vlastima Srbije, kako legitimitet ovih lokalnih izbora ne bi bio doveden u pitanje.
"Konačno, CGO ukazuje i da članovi DIK-a koji naknadno reaguju dodatno urušavaju kredibilitet te institucije jer ni oni nisu radili ništa da primijene ranije preporuke da sjednice budu javne. Javnost rada DIK-a bi obezbijedila da znamo za što se ko i kada zalaže, pa i da li svi oni koji se sada ograđuju od ovakvog postupanja DIK-a zaista dosljedni su svom stavu", zaključuje Suljević.
Bonus video:
