Vučurović: Prethodna godina bila rekordna u kršenju ljudskih prava, u to bili uključeni sudstvo, tužilaštvo, policija...

“Selektivan pristup kada se to radilo 12.maja na dan Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, dok 21.maja kada je tadašnja vlast organizovala skupove, niko nije priveden. Imali smo zaista široku lepezu povreda osnovnih prava, imali smo ponižavanje ljudi. U to su direktno bili uključeni i policija, Tužilaštvo, sudstvo i ANB kao jedan uvezani dio tadašnjeg režima”

6710 pregleda 141 reakcija 35 komentar(a)
Vučurović, Foto: Luka Zeković
Vučurović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik odbora za ljudska prava i slobode, Jovan Vučurović, ocijenio je da je 2020.godina bila rekordna po broju kršenja ljudskih prava i vjerskih sloboda građana i da su u to direktno bili uključeni sudstvo, tužilaštvo, policija i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) “kao jedan uvezani dio tadašnjeg režima”.

On je na sjednici tog radnog tijela na kojoj su razmatrani izvještaji o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2019. i 2020. godinu, podsjetio na hapšenja crkvenih velikodostojnika i građana koji su učestovali u litijama i drugim okupljanjima:

“Podsjetiću na hapšenja našeg blaženopočivšeg mitropolita, na hapšenje vladika, sveštenstva, vjernog naroda, na maltretiranje ljudi koji su učestvovali u litijama, na prebijanja i trovanja ljudi u Nikšiću, Pljevljima, Andrijevici, Beranama, Herceg Novom i drugim gradovima. Moram da podsjetim na šikaniranje, hapšenje, maltretiranje I trovanje nevinih ljudi u Budvi, koji su branili izbornu volju građana u junu prošle godine”.

On je podsjetio i na selektivan pristup prilikom procesuiranja i hapšenja zbog kršenja epidemioloških mjera:

“Selektivan pristup kada se to radilo 12.maja na dan Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću, dok 21.maja kada je tadašnja vlast organizovala skupove, niko nije priveden. Imali smo zaista široku lepezu povreda osnovnih prava, imali smo ponižavanje ljudi. U to su direktno bili uključeni i policija, Tužilaštvo, sudstvo i Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) kao jedan uvezani dio tadašnjeg režima”.

On je kazao da se nada da će se brzo steći uslovi da dođe do korjenitih promjena u tim insitucijama:

“Tek izmjenama tužilačkih zakona, napravićemo prvi korak kada možemo govoriti da će i ova priča o zaštitniku ljudskih prava i sloboda dobiti puni smisao i kada će građani moći da vam se obraćaju sa punim povjerenjem i vjerom da ćete moći da uradite nešto u obraćanju nezavisnim institucijama, a mi tih nezavisnih institucija u ovom trenutku kao ni proteklih 30 godina, nemamo”, rekao je Vučurović.

Ombdusman Siniša Bjeković je odgovorio da je institucija zaštitnika vrlo jasno, dosledno i balgovremeno, intervenisala kada su pomenuti događaji u pitanju, ali da su imali problem koji se tiče nesaradnje sa onima kojima su se obraćali, odnosno, čija je prava trebalo da štite.

“To je posebno značajno kada je u pitanju Budva. Oglušili su se o naše ponude da razriješimo određena pitanja i u Pljevljima. U pokušaju da pomognem građanima tamo, bukvalno primao stranke za vrijeme našeg smještaja u pljevaljskom hotelu. Obavio sam i još jednu, ne samo profesionalnu, nego rekao bih i građansku i lokalpatriotku dužnost da obavim razgovore sa svim konstituentima koji čine politički život u pljevaljskoj opštini”, kazao je Bjeković.

On je kazao da su odradili sve što su mogli dokazati i gdje su imali saradnju potencijalnih žrtava torture:

“Da li smo to i u kojoj mjeri odradili, građani će dovoljno da sude o tome”.

On je kazao da će primjeri sveštenika nalaze u mišljenjima institucije ombdusmana koji govore o povredi prava, kao i povredu koja se ticala mitropolita koja je odmah ustanovljena...

“Ponekad nije sve na instituciji ombdusmana, a sve ono gdje smo mogli o tome da sudimo, mi smo i meritorno odlučili o tome”.

Vučurović je odgovorio da primjedbe nije uputio instutuciji zaštitnika, već na adresu tužilaštva, sudstva, policije, kao i na aktuelne Vlade koja se sporo odnosi prema reformama, inertna i još uvijek ne radi ništa na demontaži prošlog sistema.

Odbor je razmotrio i jendoglasno podržao Izvještaje o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2019. i 2020. godinu.

Odbor nije prihvatio Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2019. i 2020. godinu.

Vučurović je kazao da misli da se i dalje radi o Agenciji koja je bila klasična partijska ispostava DPS-a i jedan od mehanizama koji je služio za obračun sa nekadašnjom opozicijom.

“To je rađeno i tokom prošlih parlamentarnih izbora kada je na udaru ove Agencije bila i koalicija “Za budućnost Crne Gore”.

On je kazao da je predsjednik Savjeta AZLP Sreten Radonjić jedan od simbola zarobljene države i zarobljenih institucija, te da slobodne Crne Gore neće biti dok su na čelu institucija ljudi poput Radonjića.

“Zato ću da predložim da glasamo protiv ovih izvještaja”.

Radonjić je odgovorio Vučuroviću da griješi ako je došao sa predubjeđenjem da se glasa protiv izvještaja i za 2019.i za 2020.godinu, a nisu čuli ni rezultate.

“Mislim da nema ni svrhe da mnogo objašnjavamo naše rezultate ako ste unaprijed takvog stava da ćete da glasate protiv. Nikad nisam radio ni protiv jedne koalicije, ni protiv jedne partije, isključivo u skladu sa zakonom ”, kazao je Radonjić.

Bonus video: