Nova Vlada je važna zbog pokretanja demokratskog točka, koji je u Crnoj Gori bio potpuno zaglavljen. U državi više ne postoje politički monopoli u jednom političkom subjektu. Sad je svaki subjekt važan na svoj način. To je prva pretpostavka demokratizacije sistema, ocijenio je potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović.
On je na otvaranju konferencije „Tranziciona pravda kao mehanizam napretka, pomirenja i uslov pristupanja EU“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), kazao da se u državi, nakon izbora održanih 30. avgusta prošle godine, ipak nešto pokrenulo.
„Jedan čovjek – bio on akter ove Vlade, premijer, ministar, činovnik u državnoj upravi – nikakve restrikcije u tom domenu ne mogu postojati. Nijesmo spremni da stanemo u zaštitu bilo koga ko je politički pozicioniran. To ranije nije bio slučaj. Pravda neće stići brzo, ali će u jednom trenutku stići“, istakao je on.
Abazović navodi da smo do sada u državi prisustvovali tranzicionoj nepravdi.
„Mi smo društvo koje zatvara oči pred velikim problemima. Pitanje ratnih zločina je izuzetno važno za našu budućnost i na taj ga način treba ozbiljno tretirati. Kao društvo ne možemo da promijenimo svoju prošlost, ali možemo da promijenimo budućnost. U tom smislu svi moramo biti posvećeni tome da budućnost ne bude toliko opterećena dešavanjima iz prošlosti. Da bi se to desilo, moramo imati epiloge događaja koji su se manifestovali u prethodnom periodu, a tiču se dominantno ratnih devedesetih“, rekao je on.
Abazović je naveo da je pitanje rješavanja ratnih zločina važno za uspjeh u evropskim integracijama.
„Dva pregovaračka poglavlja tretiraju ratne zločine. Građani moraju da budu svjesni da bez rješavanja tih pitanja ne možemo da pokažemo uspjeh u integracionim procesima. Treba srušiti zid ćutanja i prikrivanja“, dodao je on.
Država, prema njegovim riječima, mora pokušati da tranzicionu nepravdu pretvori u tranzicionu pravdu.
„Građani ovu državu treba da dožive kao svoju. Oni treba da preuzmu odgovornost za upravljanje zemljom. To neće ići brzo i nikad se u cjelini neće ostvariti. Ne možemo vječno da ostanemo na referendumskim pozicijama 55:45 odsto. Moramo da stvaramo 65:35, 85:15, pa 90:10, gdje će država istovremeno poštovati identitet i osjećanja svih“, poručio je on.
Govoreći o slučaju ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavića, o čijem će razrješenju uskoro raspravljati parlament, Abazović je rekao da se njegova stranka, URA, odredila po tom pitanja i da njihov odluke neće zavisiti od drugih poslaničkih klubova.
„Gdje imate Vladu u regionu u kojoj je zbog Srebrenice tražena smjena ministra? Je li neko u BiH to pokrenuo? Mislim da je to iskorak. To pitanje je legitimno pravo poslanika. Ko bude mislio da treba da glasa, nek glasa po sopstvenoj savjesti. Ovakvim tretiranjem pitanja genocida u Srebrenici bacamo prašinu na ono šta se tamo dešavalo i jedan zločin pokusavamo da iskoristimo za sticanje jeftinih političkih poena“, zaključio je Abazović.
Direktorica CGO-a, Daliborka Uljarević, kazala je da je Evropska komisija (EK) u non-pejperu u stanju u poglavljima 23 i 24 poslala jasnu poruku kad je riječ o suočavanju sa prošlošću i ratnim zločinima.
„To bi trebalo da odzvanja u glavi poslanicima koji su i dalje spremni da stoje uz ministra Leposavića, ali i onima koji tvrde da su iskreno za proces evropejizacije, a ne žele da glasaju za rezoluciju o Srebrenici. Pitanja tranzicione pravde ne smiju biti predmet političke manipulacije. Vrijeme prolazi, dosta ga je izgubljeno a moglo je biti potrošeno na procesuiranje ratnih zločina. Važno je da razgovaramo o novom pozicioniranju tranzicione pravde u crnogorskom društvu“, istakla je Uljarević.
Ona kaže da rezultati projekta „Suočavanje s prošlošću za budućnost“ ukazuju na još uvijek limitirane uspjehe procesa tranzicione pravde u Crnoj Gori.
„Upravo sistemsko potiranje ovih pitanja u prethodnom periodu danas nam se vraća u raznim neprijatnim i opasnim aspektima. Zato je ključno razumijevanje donosilaca odluka da pitanja tranzicione pravde ne smiju biti predmet političkih manipulacija“, podvlači Uljarević.
Otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u Podgorici, Kris Karber, rekao je da je priznanje zločina iz prošlosti od kritične važnosti za jedno društvo.
„Možemo napraviti korak dalje tek kad počnemo da učimo iz prošlosti. SAD ostaju posvećene procesima vladavine prava i tranzicione pravde, poručio je Karber.
Bonus video:
