Dijaspora koja Crnoj Gori donosi više od 600 miliona eura ne treba da služi kao moneta za dnevno-političko potkusurivanje i na nju ne treba gledati isključivo kao na resurs za potencijalne glasače.
To je u intervjuu za “Vijesti” kazao novoizabrani direktor Uprave za dijasporu Seid Hadžić, naglašavajući da će se potruditi da valorizuje, kako je kazao, ogroman potencijal koji dijaspora ima, a koji prethodna vlast nije umjela da prepozna.
On je istakao da je trenutno najveća pažnja dijaspore usmjerena na Nacrt zakona o izmjenama zakona o registrima prebivališta i boravišta, koja kod njih izaziva strah, ali da radi sve što je u njegovoj moći kako bi se pronašlo kompromisno rješenje u interesu dijaspore i regulisanja ove oblasti.
Hadžić je istakao da je tim povodom bilo mnogo političkih manipulacija kojima partije pokušavaju da proguraju svoje interese, šireći dezinformacije i stvarajući paniku.
On dodaje da ga za mjesto direktora Uprave za dijaspore nije preporučila politička funkcija potpredsjednika Stranke pravde i pomirenja koja je na prethodnim izborima nastupila u okviru koalicije “Crno na bijelo”.
Na koji način ćete unaprijediti saradnju Crne Gore sa dijasporom? Šta ste to uočili kao nedostatke na kojima treba raditi?
Ako imamo u vidu da direktan priliv čistog novca kojeg dijaspora svake godine donese Crnoj Gori prelazi 600 miliona eura, a da se istovremeno na te ljude skoro pa isključivo gleda sa političkog aspekta - potencijalnih glasača ili monete za dnevno-političko potkusurivanje, odgovor na vaše pitanje se nameće sam po sebi: ogromne potencijale dijaspore dosadašnja vlast nije umjela da prepozna i da ih valorizuje.
Sama organizacija, budžet Uprave, ali i broj zaposlenih dovoljno govore o tome. Naša dugoročna strategija je da dijaspora dobije svoje ministarstvo koje će zastupati njihove intrese, ali i na najbolji način koristiti nepresušan izvor znanja, nauke, kapitala i iskustava u cilju izgradnje prosperitetne i moderne Crne Gore.
Iako smo jako ograničeni budžetom i raspoloživim kadrom, uz ogromnu zabrinutost dijaspore u vezi sa najavljenim izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu, polako ali sigurno uspostavljamo konekciju sa dijasporom, prezentiramo im planove, tražimo njihove sugestije i predloge i krećemo u potpuno novu priču.
Pomoći ćemo dijaspori da se organizuje u tematske klubove koji neće biti ograničeni državom u kojoj žive, što će napraviti preduslov da lakše komuniciramo i planiramo aktivnosti u Crnoj Gori, ali će istovremeno i njima olakšati kontakte, otvoriti neke nove mogućnosti u međusobnoj konekciji.
Uvezaćemo državne institucije, ministarstva i lokalne samouprave sa dijasporom, zastupaćemo njihove intrese, ali i promovisati Crnu Goru preko njih širom svijeta. Imamo mnogo planova, jako puno posla je pred nama i zato ih još jednom pozivan da zajedničkim snagama kanališemo tu ogromnu energiju dijaspore u konkretnu i sistemsku, konstantnu i stratešku saradnju sa domovinom na obostrano zadovoljstvo.
Kako planirate da reagujete na to što se dijaspora često žali da je isključena iz donošenja odluka, kao i da nemaju dobru saradnju sa ambasadorima u državama?
Tako što ćemo zastupati njihove intrese i u saradnji sa nadležnim institucijama tražiti rješenja za sve njihove probleme i potrebe.
U praksi evropskih država postoji jako široka lepeza mehanizama koji pomažu dijaspori da ostvari svoja prava i Uprava će sa nadležnim ministarstvima i Vladom Crne Gore razmotriti šta je primjenjivo kod nas, šta dijaspori najviše odgovara i kojim putem trebamo ići. To je složen proces, ali ne i nedostižan. Kada imate volju i želju dogovor je uvijek moguć.
Sve konkretne prigovore dijaspore evidentiramo i prosljeđujemo nadležnim institucijama ili direktno razgovaramo, tj. zastupamo dijasporu kao na primjeru predloga o izmjeni Zakona o boravištu i prebivalištvu gdje smo inicirali i održali vrlo koristan sastanak sa ministrom MUP-a gospodinom Sergejom Sekulovićem. Nakon toga smo imali sastanke i sa pojedinim poslanicima iz našeg parlamenta. Kada sam već pomenuo taj predlog zakona zelim istaći da u ovom trenutku stvari idu u dobrom smjeru i mislim da ćemo doći do rješenja koje u potpunosti prihvatljivo za našu dijasporu, a u interesu je države. Na takav i sličan način ćemo se boriti da glas naše dijaspore stigne do svih i bude tretiran na najvišem nivou a problemi rješavani.
U petak smo na inicijativu Uprave održali takođe tematski onlajn sastanak sa udruženjima dijaspore iz regiona, Evrope, ali i šire. Sastanku su prisustvovali ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović, pomoćnica premijera Maida Gorčević, kao i Branislav Karadžić, direktor diretorata za konzularna pitanja i dijasporu. Ovakvih će sastanaka biti sve više i sa tačno definisanim temama a sve u cilju što prisnije saradnje sa dijasporom i uključivanja dijaspore u sve tokove.
Još jednom pozivam dijasporu da nas kontaktira za sve probleme i potrebe. Mi smo njihov servis u domovini.
Kako komentarišete navode da ne biste bili direktor Uprave za dijasporu da niste potpredsjednik partije (Stranke pravde i pomirenja)?
Ustaljena dnevno-politička praksa u Crnoj Gori. Napomenuću samo jednu stvar, ja sam na ovu funkciju došao sa mjesta menadžera jedne vrlo ozbiljne institucije. Nisam ovdje došao ni zbog plate ni zbog stana. Podgorica je prelijep grad ali mi je draži Ibar od Morače, Hajla od Gorice, snijeg od kiše... uz sav respekt prema ovom gradu.
Strategija razvoja Uprave koju namjeravamo sprovesti daće najbolji odgovor svima koju politikanstvom pokušavaju osporiti nečiju stručnost. Ovdje nije bitno samo moje ime, ja se ne obazirem na dnevno-političke pamflete.
Sistem u kojem će vrata državnih i lokalnih institucija ma ko u budućnosti bio na vlasti biti otvorena za dijasporu bez obzira na nacionalnu, vjersku ili geografsku odrednicu a sve u cilju jačanja države i lokalnih samouprava i naravno ostvarivanja svih prava dijaspore biće najbolji odgovor i pokazatelj da mi kao društvo možemo izaći iz ove tmurne realnosti u kojoj živimo.
Imate li procjene koliki broj ljudi iz Crne Gore živi u dijaspori i gdje najviše?
Grube procjene su da nas ima bar još jedna Crna Gora. Gdje nas ima najviše? Zemlje regiona, Bosna i Hercegovina i Srbija, zatim Turska, EU, SAD, Južna Amerika, Rusija... Ima nas svugdje. To je naše blago. To je neiscrpni okean znanja, nauke, kapitala, iskustava, poznanstava... Naš zadatak je da te potencijale predstavimo crnogorskom društvu kako bi ih više cjenili i odgovornije se odnosili prema njima.
Koje ste žalbe ili pohvale dobijali od početka mandata od strane dijaspore na račun Uprave za dijasporu, a od početka Vašeg mandata?
Političke predrasude, dezinformacije i poluinformacije osnova su skoro svih žalbi do sada, kojih moram istaći, i nije bilo pretjerano. Uglavnom se ti nesporazumi otklone nakon par minuta razgovora. Svjestan da, nažalost, mi kao društvo lošom komunikacijom doprinosimo da neistine i poluistine postanu viralne ‘činjenice’ a personalno koristim staru dobru metodu za rješavanje tih problema - direktan razgovor.
Ja lično, kao i cijela Uprava dostupni smo dijaspori, medijima, ali i cijelom društvu za razgovor u bilo kojem momentu i na bilo koju temu.
Nasuprot tome, najveća pohvala mi je kada ljudi osjete da je Uprava njihova, da su im vrata Uprave širom otvorena i kada u nama prepoznaju partnera spremnog na saradnju, prijateljsku i bratsku saradnju. Crna Gora je zajednička domovina i njihovo pravo na nju nije ništa manje od našeg, ovih koji živimo ovdje. Dijaspora sve više prepoznaje taj naš stav i respektuje ga.
Bonus video:
