Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović kazao je da je Vlada apsolutno posvećena povećanju transparentnosti.
"Želimo da raskinemo sa nekom prethodnom praksom. Više ništa ne želim da bude tajna", kazao je on na otvaranju okruglog stola o inoviranom Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
On je kazao da je prethodna Vlada stavljala oznaku tajnosti na privatizacije, da su oznake tajnosti stavljala lica koja za to nisu ovlašćena.
Ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić se posebno zahvalia nevladinim organizacijama koje su uputile sugestije na Zakon on SPI.
“Svijest i postojeću praksu moramo mijenjati. Demokratija će biti jača kada svi budu imali slobodan pristup informacijama", kazala je Srzentić.
Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da je ovo pitanje važno u procesu pristupanja.
Ona je napomenula da se u posljednjem dokumentu o stanju u poglavljima 23 i 24 navodi da nije sadašnje zakonsko rješenje nije doprinijelo transparentnosti.
Pomoćnica ministarke Danijela Nedeljković Vukčević.Nedeljković Vukčević kazala je na okruglom stolu da je ovo treća godina da se priča o mijenjanju Zakona o SPI.
"Praksa je pokazala određene izazove i probleme", kazala je ona o postojećem zakonskom rješenju.
Značajno smo prošili spisak informacija koje će se objavljivati proaktivno, navela je pomoćnica ministarke.
Ona je istakla da je prihvaćena preporuka da se građanima ne mogu naplatiti dokumenta, odnosno informacije za koje je organ imao obavezu da ga proaktivno objavljuje.
Ona je kazala da su ojačali ulogu i nadležnosti Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković kazala je da joj je drago da se ponovo razgovara o Zakonu o SPI.
Navela je da je Crna Gora imala jedan od najboljih zakona u ovoj oblasti u Evropi do posljednjih izmjena, koje su nastale 2017. godine.
Ona je pozvala da se izbrišu određene odredbe inoviranog nacrta.
Posebno je spornim istakla član koji se odnosi na informacije drugih država.
"Ne može druga država da određuje šta je tajna u našoj državi", kazala je ona.
Prema njenim riječima, jedan od najvećih problema je sama definicija šta je informacija.
Ona je istakla da su na primjer, poreski podaci u pojedinim skandinavskim zemljama javni, ali ne i u Crnoj Gori.
Ćalović Marković je kazala da bi trebalo uvesti povjerenika.
Ona je kazala da se ta praksa pokazala veoma korisnom u mnogim zemljama, uključujući i region.
Ćalović Marković je kazala da je po uredbi skuplje skeniranje nego štampanje dokumentacije.
Ana Đurnić iz Intituta alternativa kazala je na okruglom stolu da bi kod proaktivnosti trebalo definisati ugovore objavljivanja informacija.
Ivan Medojević, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP), kazao je da su Agenciji dodate određene nadležnosti, ali da nisu opredijeljena dodatna budžetska sredstva za njihov rad.
On nije podržao ideju o uvođenju povjerenika.
“Cilj je smjena postojećeg sastava, a ne ono što je potreba društva,” kazao je on.
Medojević je sugerisao da se primjena odloži do 1. januara, navodeći kao razloge povećane nadležnosti i potrebu usvajanja novog pravilnika o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji.
Nedeljković Vukčević je kazala da će biti organizovani ciljani sastanci sa onima koji su dostavili predloge i sugestije na inovirani nacrt zakona.
Javna rasprava o inoviranom tekstu Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o SPI počela je 4. juna i završava se danas.
Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija su ranije pozvali na učešće u raspravi “kako bismo zajedničkim radom doprinijeli unapređenju predloženih rješenja, sa ciljem kreiranja transparentnog i otvorenog društva”.
Misija međunarodnih stručnjaka dala je ranije mišljenje da su crnogorske institucije prečesto ograničavale pristup dokumentima.
Bonus video:
