Reforme, koje su povezane sa pristupanjem Evropskoj uniji (EU), donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, a kontinuirani rad Crne Gore na tom putu, unaprijediće dinamiku integracionog procesa, ocijenio je šef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav.
On je danas, na internacionalnoj konferenciji Crnogorske panevropske unije (CPEU) “Za Evropu: komuniciranje evropskih integracija između članica EU i zemalja proširenja”, kazao da su izazovne okolnosti u zadnjih nekoliko godina zahtijevale obnovljeni fokus EU na interna pitanja te zajednice, ali, kako je pojasnio, to nije na štetu politike proširenja, „koja ostaje naš prioritet i naša najuspješnija spoljna politika“.
„Reforme, koje su povezane sa pristupanjem EU, donose korist građanima, institucijama i biznisima u zemljama kandidatima, kao i samoj EU, i to ojačava našu predanost na zajedničkom radu prilikom prevazilaženja ovog izazova“, istakao je Orav.
Strateški prioritet EU je, kako je poručio, da dodatno osnaži rad u cijelom regionu, „uključujući Crnu Goru i Srbiju, koje su trenutno predvodnici u uspješnom procesu pristupanja“.
„Uvjeren sam da će kontunuirani, naporni rad Crne Gore, unaprijediti dinamiku integracionog procesa“, rekao je Orav.
Predsjednik Internacionalne PEU, Alain Terrenoire, kazao je da Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo i Albaniju, zemlje koje su tako blizu Crnoj Gori, nisu dobile priliku da „podijele evropsku avanturu“ kao što je, kako je podsjetio, već to bio slučaj sa Slovenijom, Rumunijom, Bugarskom i Hrvatskom.
„Žalim se jer je to nefer,diskriminacija“, rekao je Terrenoire.
On je kazao da postoje različiti eksterni uticaji, kojima je cilj da Evropa ne postane velika sila.
„Svi znaju da je naša sloboda i nezavisnost pod ozbiljnom prijetnjom. Ove prijetnje imaju mnogo lica, imamo terorizam islamističkog proijekla, i sve ervopske države moraju biti zabrinute zbog toga“, naveo je Terrenoire.
Predsjednica Crnogorske panevropske unije, Gordana Đurović, smatra da jedna od poruka sa današnjeg događaja treba da bude da se potrebno zalagati za bolju komunikaciju o evropskim integracijama.
„Komunikacija je nedovoljno vidljiv i vrlo važan dio procesa integracija. Da bi građani, koji su u centru samog procesa, bili na pravi način zaista informisani, kako građani članica EU, tako i građani našeg regiona, koji nekada o procesu ne znaju dovoljno“, navela je Đurović.
Sledeća poruka je, kako je dodala, borba za dinamičnije integracije zemalja regiona.
„Proces traje već duži period vremena. Očekujući nove dokumente na proljeće sledeće godine, kao što je Strategija proširenja, novi izvještaj Evropske komisije, želimo kroz današnji dijalog da damo doprinos sa nekoliko pozitivnih poruka o tom procesu“, navela je Đurović.
Jačanje socijalne svijesti i kohezije u samome procesu pregovora o članstvu je, kako je kazala, još jedna ideja koja je važna.
„To je vrlo velika tema danas u EU, kroz evropski, ekonomski i socijalni bilans koji treba da afirmiše socijalna prava“, istakla je Đurović.
Ona smatra da je važno da se sve zemlje jugositočne Evrope nađu u Stretegiji proširenja.
„Vjerujem da će progres jedne grupe zemalja biti vrlo snažan podsticaj da druge zemlje regiona idu u snažiji proces i da nema nikakvih evropskih blokada na tom putu“, poručila je Đurović.
Članica Evropskog parlamenta iz Hrvatske, Ivana Maletić, podsjetila je da je ta država samostalno prošla put pristupanja EU.
„Nije toliko bitno da li idete sami ili u paketu kad je u pitanju pristupanje EU. Važno je da se posao odradi. A najveći posao i ono što trebate odraditi je na vama. Ključne su ocjene koje sa nivoa Evropske komisije i svih evropskih institucija moraju biti vrlo objektivne i profesionalne“, navela je Maletić.
Ona je poručila da će se, kao predstavnica u EP, zalagati da to bude jasan i transparentan proces i kad, kako je navela, država sve dobro odradi da ima priliku ući u EU, „a ne da se ponavljaju naknadne prepreke koje joj to onemogućavaju“.
Član Evropskog parlamenta iz Slovenije, Ivo Vajgl, kazao je da je, kao pobornik ideje mira, jako zabrinut zbog situacije u svijetu.
„Ne mogu se pomiriti sa time da u Evropi imamo Hladni rat. Mislim da nije bilo potrebno „čačkati mečku“ i zabiti klin između Evrope i Rusije. Mislim da je ta konfrontacija bila nepotrebna. Mislim da je strateški interes Ervope da živi sa svim susjedima u miru, a takav je susjed i Rusija“, smatra Vajgl.
On je ocijenio da mora postojati geostrategija mira i da je potrebno „djelovati u korist svoje koristi, a ne u korist svoje štete“.
Generalni sekretar Internacionalne PEU, Pavo Barišić, je, govoreći o ervopskim vrijednostima, upitao koje su to vrijednosti koje okupljaju građane Evrope.
„Da li je to valuta euro, koja se takođe koristi u Crnoj Gori? Mi, u Hrvatskoj, počinjemo da razgovaramo kako da uvedemo euro. Tako da možemo uzeti vaš patent. Da li je to eurozona? Da li je to zajedničko tržište? Da li je to Šengenski prostor slobodnog kretanja, koji je ponovo osporavan u zadnjih nekoliko godina?“, naveo je Barišić.
Svi ovi instrumenti su, kako smatra, važni za ujedinjenje Evrope.
Zamjenik predsjednika PEU Njemačke, Andreas Raab, rekao je da su fundamentalne vrijednosti EU malobrojne, ali jako važne i, kako je naveo, opisuju principe slobodnog i demokratskog društva i evropskog načina zajedničkog života.
„Unija je zasnovana na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, vladavine zakona i poštovanja ljudskih prava, uključujući pravo osoba koje pripapaju manjinama. U društvu koje ima pluralizam, nediskriminaciju i toleranciju, pravdu solidarnost i jednakost žena i muškaraca. Bez prepoznavanja fundamentalnih vrijedosti nema mjesta u EU“, poručio je Raab.
Član Predsjedništva Internacionalne PEU, Andrej Lepavcov, rekao je da bi vrata EU trebalo da ostanu otvorena sve dok, kako je naveo, zadnja država iz regiona ne uđe u EU.
„Integracija u EU je takođe važna iz geopolitičkog konteksta i njen doprinos dugoročnoj stabilnosti i prosperitetu države i regiona“, istakao je Lepavcov.
Bonus video:
