Crna Gora je najbliža ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj uniji (EU), kazao je bivši predsjednik Slovenije Milan Kučan, ocjenjujući da je izostajanje stvarne diskusije o jačanju odnosa unutar Unije glavni razlog za nedostatak hrabrosti za proširenje.
Kučan je u intervjuu agenciji MINA rekao da bi Evropa morala mnogo toga da uradi da bi povratila poziciju značajnog igrača na polju svjetske politike, ne samo u političkom, nego i privrednom i drugom smislu.
EU je, smatra Kučan, višedržavna zajednica sa nekim neriješenim pitanjima, i po mnogo toga suočena je sa istim problemima sa kojima je bila suočena Jugoslavija – odnos razvijenih i nerazvijenih, pitanje suvereniteta i pitanje ravnopravnosti.
Kako je kazao, ako u takvoj zajednici neke članice imaju osjećaj da su manje ravnopravne od drugih, ta zajednica nije opcija, i one razmišljaju kako da nađu način da se eskiviraju određene obaveze koje proizilaze iz zajedničkog života, ili da li bi možda za njih bilo bolje da nijesu članice te unije.
"I to se pokazuje sada na tom takozvanom istočnom bloku, koji predvodi mađarski (Viktor) Orban, pa Poljaci, tu je sve više i Slovenija, pa jednim dijelom i Česi, Slovaci, dijelom i Hrvati“, rekao je Kučan.
On je ocijenio da su integracione veze unutar EU manje-više slabe, umjesto da jačaju i da upravo to pitanje ima velikog uticaja na suzdržavanje Brisela u pogledu proširenja.
Kučan smatra da nove članice nijesu doprinijele većoj integrisanosti, već je, kako je naveo, počela erozija unutrašnjih veza na osnovu različitog razumijevanja vrijednosti na kojima se zasniva evropska zajednica.
On je pojasnio da tu, prije svega, misli na razumijevanje vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.
"Ta nesposobnost ili nedovoljna hrabrost da se uđe u stvarnu diskusiju kako ojačati unutrašnje odnose, glavni je razlog da ne postoji hrabrost da bi se Unija proširila na nove zemlje", kazao je Kučan.
On je dodao da bi to mogao da ilustruje jednim događajem od prije tri godine na Bledskom forumu.
"U toj diskusiji je bio tadašnji ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, i kada su predstavnici EU govorili o tome koliko se EU umorila, on je rekao: "Gospodo, ja vas slušam kako ste se vi umorili od proširenja, a mi smo se umorili od čekanja"", naveo je Kučan.
Prema njegovim riječima, na svim sastancima pod krilom EU govori se o proširenju, a ustvari nema stvarnog napora da bi se Unija angažovala u tim zemljama kako bi one bile u stanju da prihvate pregovore o ispunjavanju uslova.
Kako je naveo, BiH je takav tipičan primjer, jer svi govore o tome da je to nefunkcionalna zemlja, a sa druge strane da bi trebalo što prije da bude članica EU.
Prema riječima Kučana, to znači da Brisel treba prvo da se angažuje da bi ta zemlja postala funkcionalna, a što je vrlo teško jer to traži unutrašnje i ustavne reforme, i tek tada, kada bi ona bila funkcionalna, u stanju je da pristupi pregovorima o ispunjavanju uslova za članstvo.
Kako je naveo Kučan, ako EU ne definiše - „to je naše područje, to je naša interesna sfera“, onda se tu pojavljuju drugi koji vide taj prazan prostor i interese, koji nijesu samo politički i idealistički, nego i ekonomski.
"Tako da se na tom području, sem poznatih problema, sada u tom novom prekrajanju geopolitičkih interesa stvaraju novi problemi i dileme za te zemlje koje čekaju u čekaonici bez nekih stvarnih garancija i podrške, a sa druge strane tu su interesi koji u jednom dijelu omogućavaju bolji život ljudima u tim državama“, rekao je Kučan.
Na pitanje da li su realni rokovi za ulazak u Crne Gore EU koji se pominju, on je odgovorio da smatra da je Crna Gora najbliža ispunjavanju uslova za članstvo.
Kako je dodao, uslovi su jednim dijelom vezani za demokratsko funkcionisanje države, a sa druge strane za privrednu sposobnost, odnosno prihvatanje obaveza koje proizilaze iz članstva.
"Crna Gora je sa aspekta jednog i drugog dijela tog složenog procesa, tu najbliža, naravno u slučaju da se ne mora baviti drugim pitanjima međunarodnih odnosa, odnosno odbrane svoje pozicije samostalne zemlje", rekao je Kučan.
On je ocijenio da, uz racionalne probleme koji su rješivi, unutar EU i Evrope i na putu proširenja postoje i iracionalni problemi "koji su naravno kao takvi, racionalnim razmišljanjima nerješivi".
Tu je, smatra Kučan, najveći gubitnik Sjeverna Makedonija.
"Čudim se Bugarskoj, koja nije baš neka zvijezda demokratije, kao ni Grčka što nije bila zvijezda demokratije, one postavljaju uslove. Počeo je Orban postavljati uslove EU, koja se naravno protivi riječima, ali ustvari ne upotrebljava ni mehanizme koje ima", naveo je Kučan.
Odgovarajući na pitanje kako vidi trenutnu situaciju u Crnoj Gori, on je naveo da je Crna Gora demokratska država, da su u demokratskim zemljama izbori ti koji daju vjerodostojnost svakoj vlasti i da nije nikakva tragedija ako se vlast mijenja.
Vlast, kako je dodao, sa jedne strane nosi veliku odgovornost, ali i velika iskušenja.
Kučan je kazao da to možda izgleda kao nekakva radikalna novost u istoriji Crne Gore kao samostalne države, ali da smatra da je to sasvim normalan proces.
Prema njegovim riječima, ništa tragično se nije desilo i neće se ni desiti, ako susjedne zemlje poštuju suverenitet Crne Gore i ne misle da je sa promjenom vlasti došla situacija u kojoj se mogu ostvariti stari apetiti po posezanju u njen suverenitet i samostalnost zemlje, koja ima ne samo istorijsku utemeljenost, nego je nastala odlukom građana.
"Dakle, ništa posebno ne vidim da se desilo u Crnoj Gori, ako se naravno u susjednim zemljama, prije svega u Srbiji, razumije da je to demokratska vlast Crne Gore, a ne neka promjena koja omogućava realizaciju nacionalističkih snaga unutar Crne Gore i unutar Srbije“, kazao je Kučan.
On je rekao da bi to bio problem, i da „onda to više ne bi bio problem Crne Gore i njenih odnosa sa Srbijom, nego bi to stvarno bio evropski problem“.
Kako je naveo Kučan, prioriteti Vlada na putu evropske integracije treba da budu privredni razvitak, u čemu je Crna Gora napravila veliki iskorak, i poštovanje demokratskih standarda.
"I još jedno pitanje – pitanje odnosa državne politike i pravoslavne crkve, mislim prije svega uticaja Srpske pravoslavne crkve (SPC), pa i sukoba koji je nastao između Crnogorske pravoslavne crkve i SPC, i uticaja uopšte crkve na politički život u Crnoj Gori“, kazao je Kučan.
On je rekao da to vidi kao veliki problem.
"Ne znam koliko se to osjeća u Crnoj Gori, ali ovako gledano sa strane mislim da je to veliki problem. Inače koncept razdvojenosti crkve i države postaje pomalo problem i unutar nekih zemalja evropske zajednice“, naveo je Kučan.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje trenutnu političku i bezbjednosnu situaciju na Zapadnom Balkanu (ZB), on je naveo da je ZB latentno eksplozivno područje i ukazao na neriješena pitanja.
Ta neriješena pitanja, kako je dodao, vezana su za istoriju, odnose i različite ambicije u pogledu budućnosti tih država ili naroda.
"Nedovoljna je pažnja faktora u evropskoj zajednici u pogledu rješavanja tih problema, koji mogu da destabilizuju čitav region”, ocijenio je Kučan.
Na pitanje koliko je region za 30 godina stvarno odmakao od 90-ih i takvih političkih narativa i manira, on je odgovorio da smatra da je u srži svih problema, odnosno konflikata, neriješeno nacionalno pitanje.
Ono je, kako je kazao Kučan, sa jedne strane vezano za arhaično razumijevanje rješavanja tog pitanja, a sa druge za neshvatanje savremenog načina rješavanja pitanja nacionalnih manjina.
"Jer sve su te države stvorene kao nacionalne države sa neriješenim do kraja nacionalnim pitanjima, i u svojoj strukturi imaju znatan broj građana koji nijesu pripadnici većinskih nacija u tim zemljama”, rekao je Kučan.
Prema njegovim riječima, neriješeno nacionalno pitanje rađa ili pogoduje konfliktima na tom području.
"Tu je prvo Srbija sa svojim neriješenim pitanjima u odnosu na BiH, u odnosu na Kosovo. Sjeverna Makedonija, koja je nesrećom vezana za ambicije njenih susjeda sa juga, istoka i zapada. Tu su i Kosovo, Albanija, na kraju krajeva i Crna Gora, a prije svega je tu BiH”, naveo je Kučan.
Kako je kazao, umjesto da se napravi iskorak od nacionalne ka građanskoj državi, “mi smo sve više upleteni u ponavljanje matrice nacionalnih država”.
Tu je onda, kako je rekao Kučan, aktuelno pitanje odnosa prema nacionalnim manjinama. “Ono što bi, prema mom mišljenju, mogao biti princip rješavanja tog vrlo osjetljivog pitanja, to je odnos većine prema manjini”, naveo je Kučan.
Kako je kazao, manjina je uskraćena u svojoj poziciji, i da bi stvarno bila ravnopravna i da bi se osjećali kao punopravni građani u tim većinskim nacionalnim zajednicama, trebalo bi da postoji princip pozitivne diskriminacije, dakle priznavanja većeg obima istih prava koja sebi pripisuje većinski narod.
Kučan je dodao da bi garancija za ta prava morala biti većina.
"Ono što je problem jeste da se nije napravio iskorak u pravcu savremenog rješavanja nacionalnog pitanja, nego se stalno vraća na staru matricu i to rađa nacionalizme i populizme, koji danas nijesu problem samo na tom području“, kazao je Kučan.
On je dodao da je problem neriješenog nacionalnog pitanja, na primjer, aktuelan i u Ukrajini.
Na pitanje gdje je Slovenija danas, 30 godina od proglašenja nezavisnosti, Kučan je odgovorio da su u privredi, socijalnom, kulturnom životu, razumijevanju ljudskih prava, uticaju civilnog društva, kao i u pogledu međunarodne pozicije, postignuti veliki rezultati.
"Drugo je što se sada, posljednjih godinu dvije, dešava u Sloveniji, to bi mogli nazvati kao nekakav zaokret unazad, i po nekim potezima Slovenija postaje slična zemlji koju smo napustili“, rekao je Kučan.
On smatra da će izbori, koji će biti održani naredne godine, ipak nekako postaviti političku scenu Slovenije na način da će ta država opet biti na tragu slijeđenja ciljeva i vrijednosti na kojima se pokušavala utemeljiti kada je tražila pravo na samoopredjeljenje.
Kako je naveo, stalno se govori o nekim novim licima, a ustvari na sceni i ključnim mjestima uglavnom su političari koji su 30 godina tu, na različitim pozicijama i sa različitim uticajem.
"Mislim da bi ono što bi moralo izrasti kao nova generacija političara moglo izrasti iz civilnog društva, koje je u posljednje vrijeme postalo jako aktivno“, zaključio je Kučan.
Kučan je svim građankama i građanima Crne Gore čestitao Dan državnosti.
Bonus video:
