Ministarka odbrane Olivera Injac rekla je da za ovu godinu nijesu planirali da povećaju broj crnogorskih vojnika u misiji KFOR na Kosovu.
Odgovarajući na pitanje Predraga Boškovića (DPS), Injac je kazala da pripadnici Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore prisutni su u misiji KFOR na Kosovu od 2018. godine.
“Članstvom u NATO, Crna Gora je dobila mogućnost za učešće u misiji KFOR, a broj pripadnika koji se angažuju u misiji je isključivo pitanje nacionalne odluke. U odluci Skupštine Crne Gore, a na predlog Savjeta za odbranu i bezbjednost, je navedeno da Crna Gora učestvuje sa 'do dva pripadnika'. Osim navedene odluke, Crna Gora se nije obavezala za povećanje broja učesnika”, navela je Injac.
Rekla je da je tačno je da su tokom mandata prethodnog ministra odbrane vođeni inicijalni razgovori o ispitivanju mogućnosti za proširenje broja pripadnika u misiji KFOR, ali se Crna Gora ni na koji način nije obavezala za navedeno dodatno angažovanje, niti je to mogla uraditi bez predloga Savjeta za odbranu i bezbjednost i odluke Skupštine.
“Razgovori o proširivanju broja učesnika isključivo su vođeni na taktičkom nivou, u sklopu procesa generisanja snaga za angažovanje u misijama NATO. Naravno da se odluka o tome donosi na političkom nivou, što je jasno i našim saveznicima. Ne postoji plan angažovanja u sastavu hrvatske čete na koji se Vi pozivate, niti su aktuelni planovi za ovu godinu sa hrvatskim saveznicima o povećanju angažovanja u misiji KFOR”, kazala je Injac.
Vojska Crne Gore, kako je dodala, u pomenutoj misiji ima štabnog oficira na dužnosti zamjenika načelnika za inžinjeriju u Odjeljenju za inžinjeriju i planove u Komandi misije u Prištini, a planirano je da u 2022. godini bude popunjeno i drugo mjesto.
Bošković je kazao da se Crna Gora obavezala za slanje vojnika u misiju KFOR i sa partnerima je urađen kompletan plan angažovanja u sastavku hrvatske čete.
"Zašto se i dan danas ne realizuje pomenuta aktivnost?", pitao je Bošković.
On je pitao šta se dešava sa poligonom na Sinjajevini i đe će Vojska da gađa, osim u Makedoniji, kad ta država dozvoli pod komercijalnim uslovima.
"Da li to znači da i u narednim godinama jedino mi nećemo biti domaćini nekih međunarodnih vježbi, kao što je bio slučaj ove godine. Da li se uopšte traži rješenje?", pitao je Bošković.
Injac nije odgovorila da li je ukinuta odluka Vlade koja se odnosi na poligon na Sinjajevini.
Podsjetila je da je odlukama prethodne Vlade iz 2018. i 2019. godine potvrđeno formiranje vježbovno strelišnog poligona za potrebe Vojske i data saglasnost da se nastavi sa aktivnostima za korišćenje lokacije Sinjajevina.
"Terminološka odrednica pojma gađanje, koju ste koristili u pitanju, može podrazumijevati upotrebu svih vrsta naoružanja, od ličnog naoružanja do artiljerijskih oruđa. Vojska Crne Gore ima mogućnosti za realizaciju programskih gađanja naoružanjem kalibra do 12,7 mm, odnosno korišćenjem vježbovnog metka do 20mm, na sopstvenoj teritoriji", objasnila je Injac.
U Crnoj Gori trenutno su, kako je dodala, aktivna dva strelišta za gađanje naoružanjem ovih kalibara. Ta dva strelišta su strelište „Danilovgrad" u Kasarni „Milovan Šaranović" u Danilovgradu i privremeno strelište „Ranče Polje“ kod Pljevalja.
Podsjetila je da je bojno gađanje artiljerijskim oruđima realizovano 2018. godine, a minobacačima 2019. godine, na poligonu „Krivolak" u Sjevernoj Makedoniji.
"Vojska Crne Gore će krajem ovog mjeseca realizovati artiljerijsko bojno gađanje haubicama 122mm i minobacačima 120mm na poligonu 'Krivolak'. Vojska Crne Gore neće koristiti poligon 'Krivolak' pod komercijalnim uslovima, nego bez ikakve naknade, što je i dogovoreno na bilateralnom nivou između Crne Gore i Sjeverne Makedonije", rekla je Injac.
Ona je kazala da osim gađanja koja realizuje na poligonu „Krivolak" u Sjevernoj Makedoniji, Vojska planira da u narednom periodu realizuje i gađanja na drugim poligonima zemalja saveznica i članica NATO kroz planirane multinacionalne vježbe.
Bonus video:
