U crnogorskim sudovima prošle godine je povećan broj zaostalih predmeta, dok u tužilaštvu nije riješena jedna od ključnih planiranih aktivnosti - izbor 14 rukovodilaca, navedeno je u godišnjem izvještaju o realizaciji aktivnosti predviđenih Akcionim planom za primjenu Strategije reforme pravosuđa 2019-2022.
Akcioni plan se tiče sprovedenih aktivnosti do kraja decembra 2020. godine. Vlada je u septembru 2019. godine donijela Strategiju reforme pravosuđa 2019-2022. s Akcionim planom kojim se utvrđuju aktivnosti, indikatori rezultata i učinka, rokovi, nadležne institucije i sredstva planirana za sprovođenje operativnih ciljeva definisanih Strategijom.
U drugom Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana, koji je objavljen posljednjih dana jula ove godine, konstatovano je da je stepen realizacije aktivnosti tokom prošle godine na zadovoljavajućem nivou.
”Od ukupno 115 dospjelih aktivnosti u izvještajnom periodu, realizovane su 82 (71 odsto), djelimično je realizovana 21, (18 odsto), dok je 12 aktivnosti nerealizovano (11 odsto)”, piše u izvještaju.
Navedeno je da, u okviru strateškog cilja “Jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa”, nije realizovana jedna od ključnih aktivnosti kojom je predviđen izbor 14 rukovodilaca državnih tužilaštava do kraja 2020. godine.
Podsjeća se da je Tužilački savjet 1. decembra 2020. godine jednoglasno donio odluku da se prijavljeni kandidati, koji su dva ili više puta bili na rukovodećoj poziciji u istom državnom tužilaštvu, ne izaberu za rukovodioce državnih tužilaštava, jer postoje pravne smetnje za njihov izbor.
”Iako je obezbjeđivanje pravilnog funkcionisanja državnih tužilaštava u punom kapacitetu prioritet, ova odluka je ipak donesena, radi sprečavanja koncentracije moći u pravosuđu, a navedena aktivnost će biti realizovana u toku 2021. godine”, piše u Izvještaju.
Takva odluka donijeta je gotovo nakon godinu dana odlaganja izbora rukovodilaca u 11 tužilaštava, a nakon oštrih stavova Evropske komisije i dijela domaće javnosti o nedopustivom trećem mandatu u sudstvu i tužilaštvu koji je suprotan Ustavu.
Povod je bio najprije izbor Vesne Medenice u Vrhovni sud, a potom i dijela predsjednika sudova, što je izazvalo kritike Brisela, pa je Tužilački savjet poslije dugog perioda v.d. stanja u tužilačkim organizacijama odlučio da kandidati za rukovodioce osnovnih i viših tužilaštava ne mogu tri puta da budu na rukovodećim pozicijama.
Kada su u pitanju sudovi, u izvještaju o sprovođenju Akcionog plana navodi se da je povećan broj zaostalih predmeta u sudovima 5,7 odsto. Na kraju 2018. bilo je 10.304 zaostalih predmeta, 11.132 na kraju 2019, a 11.767 na kraju 2020.
”Pozitivan trend bilježe indikatori učinka koji se odnose na poštovanje prava na suđenje u razumnom roku, tako što su kontrolni zahtjev i tužba za pravično zadovoljenje, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava i na kraju 2020. godine, prepoznati kao djelotvorna pravna sredstva, a zabilježen je i povećan procenat predmeta u kojima je postupak pred osnovnim sudovima trajao do tri mjeseca. Međutim, negativan trend uočen je kod broja zaostalih predmeta na kraju 2020. godine, s obzirom da je došlo do njihovog povećanja”, piše u Izvještaju.
Dodaje se da postupak pred osnovnim sudovima u 61 odsto predmeta na kraju 2020. traje do tri mjeseca, a da je naredne godine planirano da to bude za procenat više kako bi se ispoštovalo pravo na suđenje u razumnom roku.
Kada je u pitanju sistem za ocjenjivanje rada i napredovanje sudija i državnih tužilaca, ostvareni su, kako je navedeno, dobri rezultati, pa je na kraju 2020. godine ocijenjeno 55,12 odsto sudija i 79,2 odsto državnih tužilaca.
U vezi s poštovanjem etičkih kodeksa sudija i tužilaca, komisije su u 100 odsto postupaka za utvrđivanje povrede etičkog kodeksa pokrenutih protiv sudija i u 92 odsto pokrenutih postupaka protiv tužilaca donijele odluke na kraju 2020. godine.
Objašnjava se da je “usljed povećanja ukupnog broja postupaka etičke/disciplinske odgovornosti advokata, notara, javnih izvršitelja i sudskih vještaka, riješeno 50 odsto pokrenutih postupaka na kraju 2020”.
”Tako, prema podacima nadležnih organa u 2020. godini, nije bilo pokrenutih postupaka zbog etičke odgovornosti notara, a pokrenuta su tri disciplinska postupka protiv tri notara, koji su u toku kod Prvostepene Disciplinske komisije. Pokrenuta su dva disciplinska postupka protiv dva javna izvršitelja, u jednom postupku izrečena je disciplinska mjera - novčana kazna, drugi postupak je u toku. Nije bilo postupaka za utvrđivanje etičke odgovornosti javnih izvršitelja. Pokrenuta su tri disciplinska postupka protiv advokata, koji su riješeni. Nije bilo pokrenutih postupaka za utvrđivanje etičke/disciplinske odgovornosti sudskih vještaka”, piše u Izvještaju.
Podsjeća se da je 2018. pokrenuto 15 postupaka protiv sudija (jedna utvrđena povreda) i četiri protiv tužilaca (nijesu utvrđene povrede etičkog kodeksa).
Zakonodavstvo usklađeno s pravnom tekovinom EU
Za realizaciju aktivnosti predviđenih Akcionim planom, planirano je 2.498.007 eura, od čega 1.821.174 eura iz budžeta nadležnih institucija, a 676.832 eura od donacija. Navodi se da je krivično i građansko zakonodavstvo u skladu s obavezama iz Programa pristupanja Crne Gore EU stopostotno usklađeno s pravnom tekovinom EU.
Bonus video:
