Dok Tužilački savjet čeka stav Ustavnog suda odbijajući da potvrdi prestanak funkcije kolegama koji su stekli pravo na starosnu penziju, Sudski savjet je tu proceduru već uveliko otvorio, pa se najviši sudovi u državi uveliko osipaju. Vrhovni sud ostaje bez pola sudija, Upravni takođe za značajan dio njih, a na rubu je i Ustavni sud.
Time se s jedne strane stvaraju uslovi za konačno “provjetravanje” i napredovanje mladih sudija neopterećenih hipotekom koketiranja s bivšom vlašću, ali i stvara opasnost blokade rada u trenutku kada se od države očekuje napredak u vladavini prava. To je posebno važno za najvišu sudsku instancu u zemlji - Vrhovni sud, ali i Upravni sud koji inače kuburi s ogromnim prilivom raznih predmeta - od slobodnog pristupa informacijama, pa do ocjene milionskih ugovora.
Slična sudbina namijenjena je i Ustavnom sudu koji je zbog odlaska u penziju dvoje sudija već na ivici kvoruma za odlučivanje, a uskoro to pravo stiče i njegov bivši predsjednik Dragoljub Drašković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde i šef Radne grupe za poglavlje 23 Bojan Božović nada se da zbog svega toga ipak neće doći do zastoja u pregovorima Crne Gore s Evropskom Unijom, očekujući da će se iz ove situacije, kako je rekao “Vijestima”, izaći s kvalitetnijim nivoom vladavine prava i ispunjavanjem svih zadataka iz poglavlja 23.
Slično tvrdi i predsjednik nadležnog skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica (Demokrate) koji kaže da penzionisanje velikog broja sudija neće blokirati pravosudni sistem i da Sudski savjet treba da ima plan sudijskih mjesta.
Na selektivnu pravdu dio javnosti upozorava godinama unazad, a podjela stanova i kredita bivše Vlade pojedinim sudijama i tužiocima još više je pojačala te sumnje. Nova vlast je zato nedavno promijenila Zakon o državnom tužilaštvu u koji je unijeta i odredba da tužiocu prestaje mandat sticanjem prava na penziju. Prestanak sudijske funkcije već je bio propisan Ustavom između ostalog i kada se ispune uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Međutim, donedavno je taj stav relativiziran, a na insistiranje Koprivice i njegove partije da se primjenjuje Ustav naišlo je na ignorisanje.
Ustavni sud čeka stav Vlade i Skupštine
Pred Ustavnim sudom je više inicijativa koje se tiču ove problematike. Za Zakon o penzionom osiguranju je inicijativu podnio Sudski savjet i Udruženje sudija tražeći tumačenje da li su sudije obavezne da poštuju norme koje nude alternativno nižu starosnu granicu za penzionisanje. Tužilački savjet i Demokratska partija socijalista su, između ostalog, tražili i provjeru obaveznosti odredbe Zakona o državnom tužilaštvu da tužiocima prestaje funkcija sticanjem uslova za penziju.
”Vijestima” je juče nezvanično rečeno da sjednica US još nije zakazana i da se čekaju mišljenja Skupštine i Vlade u vezi s ovim. U najboljem slučaju, US će mišljenje donijeti nakon odmora u septembru ili oktobru, a brojne sudije i neki političari su se već interesovali kod kolega kakvo bi ono moglo biti. Jedan izvor rekao je “Vijestima” da postoji politički pristisak djelova bivše vlasti na Ustavni sud, od koga se očekuje pozitivno mišljenje - posebno u dijelu koji se tiče tužilačkog zakona.
Iz Tužilačkog savjeta juče su “Vijestima” nezvanično rekli da neće odlučivati o starosnim penzijama kolega dok Ustavi sud ne objavi mišljenje u vezi inicijative. Jedan sagovornik je kazao da je TS juče dobio obavještenje četvoro tužilaca da bi im po tom osnovu trebalo prestati mandat. U zvaničnom odgovoru TS je “Vijestima” proslijedio saopštenje sa sjednice 18. juna ove godine:
”Tužilački savjet očekuje da će, zbog značaja ovog pitanja i sprečavanja nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica, Ustavni sud Crne Gore u najkraće vrijeme ocijeniti saglasnost odredaba Zakona o Državnom tužilaštvu s Ustavom CG i obustaviti primjenu spornih zakonskih odredbi do konačne odluke, jer bi njihova primjena mogla dovesti do grubog kršenje prava i načela Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Ustava CG, te u krajnjem do nastanka obaveze naknade materijalne i nematerijalne štete, uz ugrožavanje ugleda Tužilačkog savjeta i mogućeg postavljanja pitanja njegove odgovornosti.”
Na toj sjednici je zauzet i stav da nijesu ispunjeni uslovi da se konstatuje prestanak funkcije državnim tužiteljkama koje su navršile 64 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja i državnim tužiocima koji su navršili 61 godinu života i 40 godina staža osiguranja. Na taj način su se izjasnili nakon što je više tužilaca podnijelo ostavke, poštujući odredbe zakona. Dio njih je bio iz Vrhovnog državnog tužilaštva u kome su najiskusniji tužioci i uglavnom na pragu penzije.
Sagovornik “Vijesti” rekao je da će u VDT od sedmoro ostati troje tužilaca, te da je posljednjih mjeseci penzionisano nekoliko njih - Petar Kapuci, Ivica Stanković, Stojanka Radović, Veselin Vučković, dok je Sonja Bošković “na ivici”. Tužiteljka Radmila Ćuković je u junu, kada i Stojanka Radović, podnijela ostavku zbog sticanja prava na penziju, ali je odustala, čekajući stav US. U VDT-u za sada zasigurno ostaju Đurđina Nina Ivanović, Jelena Đaletić, a nedavno su izabrani Veljko Rutović i Lidija Vukčević.
Tužilački savjet neće o “provjetravanju”
Iz TS, međutim, nijesu odgovorili da li znaju koliko njihovih kolega treba da napusti mjesta jer stiču uslove za penziju, da li je to dobro za “provjetravanje” tužilačke organizacije, ali i hoće li to blokirati njen rad.
Da li je na tom spisku i GST Milivoje Katnić, takođe je jedno od pitanja “Vijesti”. O GST se TS 18. juna izjasnio na sljedeći način - nijesu ispunjeni uslovi za prestanak funkcije državnim tužiocima ni po osnovu staža osiguranja s uvećanim trajanjem.
Demokratski front je ranije objavio da je GST imao beneficirani staž kao vojni tužilac, dok je on kazao da mu to nije uplaćivano i da je cilj svih ovih procedura da bude poslat u penziju. Katniću se spočitava selektivna pravda u velikim korupcionaškim aferama, politički progon funkcionera Demokrata i DF-a za račun DPS-a, “žmurenje” na nezakonito finansiranje DPS-a koje je javno otvorio biznismen koga je SDT procesuiralo - Duško Knežević...
Za razliku od aktuelnog Tužilačkog savjeta, Sudski savjet je odustao od čekanja odluke po ustavoj inicijativi. Na sjednici prije tri dana oni su, kako je zvanično objavljeno, na osnovu dostavljenih obavještenja predsjednika sudova, konstatovali prestanak sudijske funkcije sudijama koji ispunjavaju uslove Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
“Konstatovan je prestanak funkcija: Stanki Vučinić, Branimiru Femiću, Dušanki Radović, Svetlani Vujanović, Lidiji Ivanović i Petru Stojanoviću, sudijama Vrhovnog suda Crne Gore, zatim Gordani Pot i Biserki Bukvić, sudijama Upravnog suda Crne Gore; Nataši Sekulić, Milici Popović i Senadi Hasanagić, sudijama Privrednog suda Crne Gore; Dragici Vuković i Miljani Pavlićević, sudijima Višeg suda u Podgorici; Zahitu Camiću, predsjedniku Osnovnog suda u Rožajama; Vesni Pavišić, sudiji Osnovnog suda na Cetinju; Milovanu Jokoviću, sudiji Osnovnog suda na Žabljaku, Ajši Međedović, sudiji Osnovnog suda u Beranama; Koviljki Đačić, predsjednici Suda za prekršaje Budva; Dragici Stojanović, Dragici Kovačević i Vesni Šćepanović, sudijama Višeg suda za prekršaje Crne Gore; Milanki Kaluđerović, sudiji Suda za prekršaje Podgorica i Milutinu Božoviću, sudiji Suda za prekršaje u Bijelom Polju,” objavljeno je na sajtu Sudskog savjeta.
”Vijestima” je juče potvrđeno da je SS dobio ostavke predsjednice i sutkinja Upravnog suda Branke Lakočević, Mirjane Milić i Svetlane Budisavljević. O njima će se tek izjasniti. To znači da od 16 sudija Upravnog suda ostaje 12, što može biti problem zbog ogromnog priliva predmeta, zbog čega je predsjednica tražila odobrenje za povećanje broja sudija. Do izbora nasljednika Branke Lakočević tu funkciju će obavljati sutkinja Gordana Pot koja je, kako piše na sajtu pravosuđa, zamjenica predsjednice.
Ko će ocjenjivati sudije
Iz Vrhovnog suda juče nijesu odgovorili ko će rukovoditi njime. Nakon odlaska dugogodišnje predsjednice Vesne Medenice, sudom je rukovodila njena zamjenica sutkinja Stanka Vučinić koja je sada već penzionerka. Ona je na to mjesto bila raspoređena u okviru Godišnjeg rasporeda poslova u Vrhovnom sudu. Da li će i kada biti donijet novi raspored, iz tog suda nijesu odgovorili.
Vrhovni sud je od 14 sudija sada ostao na osmoro. Predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović-Zvicer očekuje da mjesta šest penzionisanih sudija Vrhovnog suda do kraja godine popune sudije iz Višeg i Apelacionog suda koje imaju neophodno iskustvo za obavljanje te funkcije.
Dodatni problem, prema informacijama “Vijesti”, može biti i činjenica da je predsjednik Vrhovnog suda na čelu Komisije za ocjenjivanje sudija Sudskog savjeta, koji ima ulogu u proceduri izbora sudija.
Slobodna mjesta sudija u sudovima popunjavaju se u skladu s Planom slobodnih mjesta sudija na nivou Crne Gore, koji donosi Sudski savjet na kraju svake godine. Na sajtu pravosuđa piše da je zbog velikog broja podnijetih zahtjeva za penziju u Vrhovnom, Apelacionom i višim sudovima u Podgorici i Bijelom Polju, Sudski savjet u martu ove godine promijenio ranije procjene slobodnih sudijskih mjesta. Krajem 2019. je bilo planirano da se u Vrhovnom sudu do kraja 2021. popune samo tri slobodna mjesta, dok je za Upravni sud već bio predviđen izbor novog predsjednika i šestoro sudija.
Poslanik Demokrata i predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Momo Koprivica ocijenio je da penzionisanje velikog broja sudija neće izazvati blokadu pravosudnog sistema.
”Primjena Ustava i zakona ne može da izazove blokadu. Njihovo neprimjenjivanje ne može se opravdati bilo čime. Da je Sudski savjet svih ovih godina radio svoj posao kako treba, utvrdio bi prestanak sudijske funkcije svima onima koji su ispunili uslove za prestanak sudijske funkcije kao javne funkcije i koncipirao bi popunu upražnjenih sudijskih mjesta, shodno svojim nadležnostima. Dakle, Sudski savjet pravi plan slobodnih sudijskih mjesta”, kazao je on “Vijestima”.
Koprivica smatra da ne bi bilo problema da je Sudski savjet radio svoj posao kako treba. Sami su, kaže, krivi zbog postojeće situacije, koja, prema njegovoj ocjeni, nije nimalo dramatična.
”Dramatizovali su je oni koji su htjeli da sačuvaju fotelje mimo Ustava i zakona. Dobro je za sudski sistem da se ‘očisti’ od onih koji su željeli da ostanu na funkcijama mimo zakona. Poslanik Dragan Krapović i ja smo početkom oktobra prošle godine podnijeli inicijativu da se napokon primijene Ustav i zakon. Pitanje je - zašto je trebalo toliko mjeseci da se to uradi? Ovdje se ne radi ni o kakvom ‘lovu na vještice’, jer nije donijeto neko novo rješenje. Mi smo insistirali da se primijene postojeći Ustav i zakon. Svi koji ispunjavaju uslove za prestanak funkcije ili razrješenje treba, prema mehanizmu vladavine prava, da odu s tih funkcija. I tu ne treba da bude nikakve razlike”, poručuje on.
Država godinama dobijala packe
Državni sekretar Ministarstva pravde Bojan Božović podsjetio je juče za “Vijesti” da je država godinama unazad od strane Evropske komisije dobijala negativne ocjene o stanju, ali i rezultatima tužilaštva i sudstva.
“Ne možemo naravno, iz toga izvući zaključak da je sve rađeno pogrešno, kao ni da su svi zaposleni (u sudstvu i tužilaštvu) nedovoljno profesionalni ili uspješni, ali je ipak simptomatično da su nam neki nedostaci i propusti uzastopno ponavljani. Nova generacija tužilaca će u saradnji s preostalim iskusnijim kolegama sigurno predstavljati dobar preduslov i osnov za, vjerujemo, bolje rezultate, ali i ocjene od naših evropskih partnera”, kaže on.
Kada je riječ o odlasku u penziju, kaže da Ministarstvo nema saznanja da će pokrenuti proces dovesti do blokade rada tužilaštava... “Ali, s druge strane je i činjenica da će poteškoće postojati u radu Vrhovnog suda Crne Gore, ali i drugih sudova.
Zato se nadam da ćemo iz tog stanja što prije izaći s ciljem većeg i kvalitetnijeg nivoa uživanja vladavine prava, a samim tim i ispunjavanja svih zadataka koji su nam propisani Pregovaračkim poglavljem 23”, rekao je on.
Medenica nije među sudijama
Momo Koprivica i Dragan Krapović su ranije objavili da je Vesni Medenici sudijska funkcija morala prestati ranije. Medenica je krajem prošle godine podnijela ostavku na predsjedničku funkciju, jedno vrijeme je ostala kao sudija tog suda. Njeno ime sada nije na spisku sudija Vrhovnog suda, a pojedini mediji su objavili da planira da se bavi advokaturom.
Demokrate su tvrdile da su i druge sudije Vrhovnog suda ranije stekli pravo na penziju i prestanak mandata i to: Stanka Vučinić 3.6.2015. godine, Dušanka Radović 19.8.2015. godine, Rada Kovačević 12 6.2016. godine, Natalija Filipović 18.11.2016. godine, Dragica Milačić 26.6.2017. godine, Svetlana Vujanović 18.7.2018. godine i Branimir Femić 3.10.2020. godine.
Rada Kovačević je u julu 2018. izabrana za člana Sudskog savjeta, i ona, kao i Filipović i Milačić, nije napustila sudstvo.
Demokrate su objavile i da je državnoj tužiteljki Miljani Radović 4.7.2014. trebalo da prestane funkcija, Radmili Čuković 12.10.2017, a Stojanki Radović 28. 4. 2018. godine.
Kada je riječ o postupanju Tužilačkog savjeta podsjećam da se zakon primjenjuje jednako na sve i da su, do eventualnog donošenja privremenih mjera od za to nadležne institucije, norme jasne, kaže Bojan Božović.
Bonus video:
