Uglednim pravnicima u Tužilačkom savjetu još nije prestao mandat, pa glas predstavnika Ministarstva pravde Borisa Marića neće biti “zlatni”, odnosno, neće imati prevagu kada se budu donosile odluke na tom tijelu.
To tvrde iz Akcije za ljudska prava, nakon što je predsjednik Skupštine Aleksa Bečić juče proglasio sastav novog Tužilačkog savjeta.
On se pozvao na član 184 b Zakona o državnom tužilaštvu, u kojem piše da mandat “starim” članovima TS-u prestaje izborom novih po nedavno usvojenom Zakonom o državnom tužilaštvu. Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu stupile su na snagu 12. juna ove godine.
Bečić tvrdi da je prestao mandat svima iz prethodnog saziva TS-a, pa i uglednim pravnicima, kao i da to tijelo sada funkcioniše sa šest članova (pet tužilaca i Boris Marić) zbog čega će odluke morati da donose konsenzusom.
”Upravo sam proglasio novi Tužilački savjet. Nakon što Skupština izabere pet uglednih pravnika, biće proglašeno i preostalih pet članova TS-a. Imajući u vidu da saglasno Ustavu i Zakonu, Tužilački savjet radi i odlučuje s minimum šest od 11 članova, jasno je da bez konsenzusa, odnosno saglasnosti i predstavnika Vlade, kao člana TS, Borisa Marića nema odlučivanja Tužilačkog savjeta do izbora preostalih članova, koje bira Skupština, čime se onemogućava sproveđenje eventualnih brzih, sumnjivih i nekvalitetnih procesa”, naveo je Bečić u saopštenju.
Pravna savjetnica u HRA Marija Vesković u izjavi “Vijestima” tvrdi da se Bečićevo proglašenje šest članova tog tijela, ne može tumačiti i kao istovremeni prestanak mandata i za četiri člana iz reda uglednih pravnika - Anetu Spaić, Velimira Rakočevića, Ranku Čarapić i Milana Filipovića.
”Oni nastavljaju s radom dok se na njihovo mjesto ne izaberu novi, nakon čega će predsjednik Skupštine ponovo proglasiti sastav Tužilačkog savjeta, ali ovog puta u cjelini. Zakon je jasan u tom pogledu - Tužilačkom savjetu ‘prestaje mandat proglašenjem Tužilačkog savjeta, koji je izabran u skladu s ovim zakonom’. Trenutno, nije okončan postupak izbora četiri ugledna pravnika i predstavnika nevladinih organizacija, tako da nema mjesta primjeni ove odredbe u odnosu na ugledne pravnike”, rekla je Vesković.
Upitana da li Marić može na bilo koji način zaustaviti odluke TS-a, iz HRA kažu da to tijelo može nesmetano da donosi odluke, te da u njegovom radu učestvuju postojeći članovi iz reda uglednih pravnika sve dok ne budu zamijenjeni novim.
”Prema tome, novoizabrani predstavnik Vlade nema ‘zlatni glas’”, ističe Vesković.
Advokat i bivši ministar pravde Dragan Šoć kazao je “Vijestima” da je pomalo sporno proglašenje novog Tužilačkog savjeta u krnjem sastavu.
”Izabran je djelimični sastav, ali za puni legitimitet nedostaje da se izaberu članovi iz reda uglednih pravnika i predstavnika NVO. U ovom sastavu imamo pet članova iz tužilaštva - Marić je “zlatni glas”, ali nam za pun mandat nedostaje još pet članova. Vidjećemo kako će to izgledati. Imaju kvorum za donošenje odluka, dobro je da je nešto pomjereno, ali da sačekamo”, kazao je Šoć.
Burićeva ostavka
Vršilac dužnosti VDT-a Dražen Burić moraće da podnese ostavku na prvoj konstitutivnoj sjednici Tužilačkog savjeta, shodno odredbama novog zakona.
U članu 184 C piše da će Tuzilački savjet, izabran u skladu s ovim zakonom, na prvoj konstitutivnoj sjednici odrediti vršioca dužnosti VDT-a i konstatovati prestanak dužnosti v.d. VDT-a, koji je određen prije stupanja na snagu ovog zakona, odnosno, prije održavanja sjednice.
Ukoliko ugledni pravnici, do izbora novih, ostanu u TS-u, to će značiti da će Dražen Burić, njihovim i glasovima četiri tužioca, sasvim izvjesno ponovo biti izabran za vršioca dužnosti VDT-a, na rok od šest mjeseci.
Kakav će biti rad novog TS-a umogome će zavisiti od toga kakav će odnos predstavnici iz reda tužilačke organizacje - Tatjana Begović, Sanja Jovićević, Đurđina Nina Ivanović i Nikola Samardžić imati prema kolegama i da li će za razliku od prethodnika “pokrivati” greške i aminovati sporna kadriranja.
Dio javnosti tvrdio je da su članovi dojučerašnjeg TS-a radili po partijskim instrukcijama i činili brojne profesionalne greške.
Jedna od najvećih zamjerki na njihov rad stigla je u jesen 2019. godine kada su dozvolili Ivici Stankoviću da u v.d. mandatu rukovodi tužilačkom organizacijom, nakon što je tada osumnjičeni Duško Knežević objavio audio snimak, na kome je tadašnji sekretar vrhovnog državnog tužioca Nenad Vujošević tvrdio da je Stankoviću nosio novac od biznismena.
Tužilačkom savjetu zamjerala se politika kadriranja unutar sistema, ali i to što su godinama dozvoljavali da svi tužioci prilikom ocjene rada budu rangirani kao odlični.
Tužilački savjet, kojem je mandat trebalo da istekne 22. januara 2022. godine, gotovo da nije imao disciplinskih postupaka protiv svojih kolega, a kontrole rada unutar tužilaštava bile su rijetke...
Odsviran kraj?
Poslanik Demokrata i predsjednik Odbora za politički sistem, pravosuđe i Upravu Momo Koprivica, kazao je da se proglašavanjem novog TS-a situacija “drastično promijenila u korist vladavine prava”.
”Jer bez predstavnika Vlade u TS-u Borisa Marića, koji u ovom trenutku ima faktički ‘zlatni glas’, novi TS neće moći ni da radi, ni da odlučuje, pa samim tim neće se moći donositi odluke o izboru tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, kako je to, od danas već bivši TS, planirao da učini u prelaznom periodu, tj. od stupanja na snagu novog Zakona do izbora novog TS-a”, saopštio je Koprivica.
Tvrdi da je faktički “odsviran kraj partijskom TS-u”, koji je “bio batina u rukama bivšeg režima”.
”Zbog ovoga smo toliko čvrsti u stavu da se ta prilika jednostavno ne smije prokockati, i sljedstveno tome, sve se mora uraditi bez jedne jedine greške što podrazumijeva da proces mora biti zakonit, mora biti u interesu svih građana i mora rezultirati potpuno nezavisnim i partijski neobojenim institucijama. Nije teško na bazi loših višedecenijskih iskustava zaključiti da ko god želi partijski obojen TS - taj nema ni lične, ni političke hrabrosti za obračun s organizovanim kriminalom i korupcijom. A to je temeljni zadatak ovog društva”, poručio je Koprivica.
Muk predložen za člana TS-a iz reda NVO
Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu predložio je juče predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka, za člana Tužilačkog savjeta (TS) iz reda uglednih pravnika - predstavnika NVO.
Njega je podržalo sedam članova Odbora iz vladajuće koalicije, dok su tri poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) bila protiv. Uzdržanih nije bilo.
Mukovu kandidaturu podržalo je sedam NVO s iskustvom u oblasti vladavine prava, nadgledanja rada tužilaštva i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala - Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Centar za građanske slobode (CEGAS), Politikon mreža, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN), ADAMAS i Institut alternativa.
Osim Muka, za mjesto u TS-u iz reda NVO konkurisala je i Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje, ali je ona u međuvremenu povukla kandidaturu.
Odlukom Odbora stvoreni su uslovi da se o predloženom kandidatu izjasni Skupština.
Bez Katnićeve odgovornosti za objavljivanje prisluškivanih razgovora
Na pitanje može li TS, dok se ne izaberu novi članovi iz reda uglednih pravnika, pokrenuti krupne odluke kao što je eventualna smjena glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Vesković odgovara da se utvrđivanje odgovornosti bilo kog državnog tužioca i rukovodioca moglo dogoditi i prije izbora novih članova TS-a ili izmjena zakona.
Ona kaže da, prema Zakonu o državnom tužilaštvu, vrhovni državni tužilac, ministar pravde ili Komisija za praćenje primjene Etičkog kodeksa imaju ovlašćenje da pokrenu disciplinski postupak protiv državnog tužioca ili rukovodioca.
”HRA je još u februaru ove godine, kada je GST prekoračio ovlašćenja objavljivanjem podataka dobijenih na osnovu mjera tajnog nadzora, apelovala na tadašnjeg v.d. VDT-a i ministra pravde da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, pokrenu postupak utvrđivanja odgovornosti. Međutim, do toga nikad nije došlo niti je išta preduzeto po tom pitanju. Do krupnih odluka će doći onda kad se fokus usmjeri na utvrđivanje odgovornosti tužilaca i rukovodilaca, na unapređenje postupka ocjenjivanja njihovog rada, a ne na proste ‘zamjene’ kadrova”, napominje ona.
I dalje bez šefa podgoričkog ODT
Predsjednik parlamenta Aleksa Bečić proglašenjem šest članova TS-a zaustavio je namjeru dojučerašnjeg Tužilačkog savjeta da izabere novog šefa Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici i tri tužioca u Vrhovnom državnom tužilaštvu.
Tužilački savjet je proljetos i ljetos ubrzanim radom okončao gotovo sve izbore u tužilačkoj organizaciji, ali sjednica tog tijela juče nije ni održana, navodno, jer je falio kvorum.
U igri za rukovodioca ODT-a Podgorica bili su tužilac Nikola Boričić i šef cetinjskog ODT-a Duško Milanović,ali i sve da je održana sjednica intervju nije mogao da se obavi jer je Boričić dostavio pojašnjenje da se nalazi na bolovanju.
Prošli konkurs za tu poziciju je propao jer TS nije mogao da obavi intervju s Boričićem i Milanovićem, jer se vršilac dužnosti rukovodioca ODT Podgorica Nikola Boričić duže liječio od koronavirusa.
Upućeni tvrde da je “stari” TS na tu poziciju projektovao Milanovića, koji je u februaru podnio ostavku u tom tijelu.
Bonus video:
