Svako odgađanje izbora novog predsjednika Državne izborne komisije (DIK) budi sumnju da bi i ova funkcija mogla da bude predmet političkih dogovora i kalkulacija - ocijenio je saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Damir Suljević.
On smatra da odgađanje izbora šefa DIK-a neće rezultirati neophodnim reformama u toj instituciji.
”CGO je već ranije isticao potrebu da predsjednik jednog tijela, koje je po svojoj prirodi nezavisno, treba da bude lice koje će uživati povjerenje različitih političkih struktura, umjesto samo jedne, kao što je to do sada bio slučaj. To je jedini način da se osnaži legitimitet te funkcije, osigura politička nezavisnost, ali i ojača povjerenje javnosti u instituciju čiji je ugled - usljed niza spornih odluka u prethodnom periodu - bio prilično kompromitovan. U tom pravcu, praksa izbora predsjednika iz čije se biografije ne mogu čitati i političko mišljenje i pripadnost, trebalo bi da bude ključni princip u ovom procesu”, rekao je “Vijestima” Suljević.
Zakonom o izboru odbornika i poslanika, propisano je da šefa DIK-a imenuje Skupština, na predlog Administrativnog odbora, nakon prethodno sprovedenog postupka po javnom konkursu.
Na konkurs, koji je Administrativni odbor raspisao početkom jula, prijavili su se savjetnik u DIK-u Nikola Mugoša, advokati iz Podgorice Amer Šukurica i Nikola Medojević, te pravnik iz Bara Jovan Vojinović.
Misija OEBS-a u Crnoj Gori ohrabrivala je Skupštinu da izabere šefa DIK-a do kraja (prvog) redovnog zasjedanja parlamenta, što se nije desilo. Ostaje, međutim, mogućnost da se čelni čovjek te institucije izabere na vanrednom zasjedanju, koje bi moglo da bude zakazano u avgustu.
Funkcija predsjednika DIK-a ostala je upražnjena nakon što je Skupština 17. juna razriješila dotadašnjeg predsjednika Aleksu Ivanovića na predlog Administrativnog odbora, zbog odbijanja DIK-a da 28. decembra prošle godine verifikuje mandat poslanici koalicije “Crno na bijelo”, Suadi Zoronjić. Odbor je jednoglasno utvrdio da su Ivanović i pojedini članovi DIK-a povrijedili odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika, koje su bili dužni da primjenjuju dosljedno i neselektivno.
Suljević kaže da bi, imajući u vidu da je rok za podnošenje prijava na konkurs istekao i da su javnosti već poznata imena kandidata, izbor novog predsjednika trebalo da bude okončan što ranije.
”Prvenstveno iz potrebe da se osigura kontinuitet rada institucije koja je sada već nekoliko mjeseci bez predsjednika, ali i iz razloga što je za DIK, kao krovni organ za sprovođenje svih izbornih procesa, važno da funkcioniše u punom sastavu, samim tim i zato što su do kraja godine planirani lokalni izbori u još tri crnogorske opštine”, naveo je Suljević.
Činjenica da bi šefa DIK-a trebalo izabrati što prije, nikako, prema njegovim riječima, ne umanjuje obavezu parlamenta da izabere osobu koja, osim političke nezavisnosti, posjeduje i znanje, iskustvo i kredibilitet za obavljanje te funkcije.
”Za razliku od ranijih konkursa, ohrabrujuće je i to što je za tu funkciju prijavljen veći broj kandidata, što svakako garantuje konkurentnost među kandidatima i povećava mogućnosti izbora najkvalitetnijeg među njima”, naveo je Suljević.
Administrativni odbor održao je 30. jula konsultativno saslušanje kandidata, ali se na njemu nije pojavio kandidat Nikola Medojević, jer skupštinska služba, kako je tada saopštio predsjednik odbora Milun Zogović, nije uspjela da stupi u kontakt s njim.
Medojević je prethodno konkurisao za sudiju Ustavnog suda i člana Tužilačkog savjeta, ali je povukao obje kandidature.
Kandidati Vojinović, Šukurica i Mugoša kazali su članovima odbora, između ostalog, da nijesu politički angažovani.
”Nijesam član nijedne partije i zbog toga 30 godina nijesam mogao da dobijem posao u državnoj upravi”, rekao je Šukurica.
Trojica kandidata ocijenila su da budući šef DIK-a prvenstveno mora raditi na povećanju transparentnosti rada te institucije.
”Prioritet svih prioriteta je transparentnost... To je preporučeno u izvještajima svih relevantnih međunarodnih organizacija. Javnost rada svakog tijela - a naročito organa za sprovođenje izbora, koji donosi odluke vezane za delikatne izborne postupke - treba da bude u fokusu budućeg predsjednika”, istakao je Mugoša.
Vojinović je, govoreći o biračkom spisku, rekao da bi njime trebalo da upravljaju lokalne samouprave, a ne Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP).
”Postoji mogućnost da MUP zloupotrijebi vođenje biračkog spiska i omogući glasačko pravo onima koji ga nemaju. Bilo je bolje rješenje dok su spiskove vodile lokalne samouprave”, naveo je on.
Mugoša je, odgovarajući na pitanja poslanika o potpisima podrške izbornim listama i kandidatima, rekao da je to jedan od najvećih problema kad je u pitanju regularnost izbora.
”DIK samo unosi matični broj lica koje su dala potpise, ali ne vrši grafološko tumačenje da li su ta lica stvarno potpisala podršku. U potencijalnoj izbornoj reformi zalagao bih se da se smanji potrebni broj potpisa, te da se oni ovjeravaju kod notara”, poručio je on.
Iz OEBS-a su ranije poručili da je imenovanje šefa DIK-a koji ima bogato iskustvo u oblasti izbora i izborne administracije od značaja u izgradnji transparentnog izbornog tijela koje će biračima moći da dokaže da su izbori i fer i slobodni.
Oni su naveli da razumiju važnost uloge predsjednika DIK-a u procesu izgradnje povjerenja javnosti u izborni proces, kao i otvaranju sjednica za javnost, što je jedna od preporuka OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
OEBS je u izvještaju o parlamentranim izborima u Crnoj Gori, održanim u avgustu prošle godine, ocijenio da su oni uglavnom sprovedeni transparentno i efikasno, iako “DIK nije propisno ispunila svoju regulatornu ulogu”.
Među prioritetnim preporukama navedeno je da treba razmotriti preduzimanje sveobuhvatne reforme u cilju usklađivanja izbornog pravnog okvira i regulisanja ključnih aspekata izbora.
DF planira da kontroliše i DIK?
Nikola Medojević nije odgovarao na pozive i poruke Vijesti, koje su htjele da ga pitaju zašto je odustao od dvije kandidature, kao i da li ima obećanja Demokratskog fronta, čiji je bio advokat, da će biti izabran za član DIK-a.
Bonus video:
